Ricimer

Izvor: Wikipedia

Ricimer (405. - 18.8. 472.) je bio barbarski general i gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 455. i 472. godine.

Rodoslovlje i prve godine u politici[uredi - уреди]

Ricimerov otac je bio princ Sveva, a majka mu je bila kćer Valija kralja Vizigota. Svoju vojno-političku karijeru on počinje tijekom "vladavine" Flavija Aecija koji je s titulom vojnog zapovjednika rimskih snaga de facto preuzeo kontrolu Zapadnog Rimskog Carstva od cara Valentinijana III.. Nakon što je Avit postao car 455 on unaprijeđuje Ricimera na 3 najviši položaj u državi. Odmah nakon sebe i Majorijana. Da li je to učinio zbog sposobnosti barbarskog generala ili zbog njegovih rodbinskih veza danas se više ne zna.

Majorijan[uredi - уреди]

Tijekom ljeta 456. godine Majorijan i Ricimer su počeli vojnu bunu protiv Avita, ubrzo ga zarobili i prisilili na abdikaciju. Nakon te bune Majorijan je okrunjen za cara 457 godine, ali njegova stvarna vlast je bila ograničena. U svojoj poslanici Senatu on navodi kako će vojne stvari biti u nadležnosti cara i njegovog "oca" Ricimera. Prva godina vladavine dvojice zavjerenika prolazi u problemima jer su oni službeno po rimskom ustavu bili uzurpatori. Tek po dobivanju blagoslova cara Istočnog Rimskog Carstva 458 godine njihova vladavina službeno počinje i ubrzo potom Ricimer je postavljen za konzula (459 godine). Te godine Majorijan će napustiti Italiju kako bi povratio rimsku kontrolu nad Galijom i Hispanijom. Početni uspjesi ovog aktivnog cara rezultiraju usponom njegove zvijezde i propadanjem one Ricimera što će dovesti do stvaranja interestne grupe između barbarskog generala i senatora uplašenih vladavine jakog cara. Po povratku u Italiju 461 godine Majorijan će biti ubijen, a kako Ricimer zbog barbarskog porjekla ne može biti car on proglašava Libije Severa.

Libije Sever[uredi - уреди]

Ricimer na novcu Libije Severa

Do Ricimerovog proglašenja Severa za novog car dolazi nakon nekoliko mjeseci neuspješnih pregovaranja s Vandalima i Istočnim Rimskim Carstvom. Sam Sever je navodno imao nadimak Serpentius što je dovoljno govorilo o njegovoj dotadašnjoj karijeri. Istočno Rimski car će zapadnog uzurpatora zvati čovjekom koji je ukrao vlast na zapadu, zapovjednici vojske u Galiji i Dalmaciji će ga odbiti priznati tako da on u stvarnosti vlada samo Italijom pod "zaštitom" Ricimera kojega drugi barbari zovu kraljem, a sam njegov lik će biti iskovan na novcu iz ovog razdoblja. Sever će umrijeti 465 godine darujući tako barbarskom generalu slobodne ruke za popravljanje političke situacije.

Antemije[uredi - уреди]

Nakon smrti Severa dolazi do dvije godine interregnuma tijekom kojih se vrše pregovori između Ricimera i Istočnog Rimskog Carstva o izboru novog zapadnog cara. Izbor će na kraju pasti na Antemija koji će u pokušaja utvrđivanja svoje vlasti udati kćer za Ricimera. Bez obzira na to vjenčanje razdor između dva jaka zapadna političara je postao očit već 468 godine kada u ratu s vandalima Antemije koristi vojsku iz Dalmacije, a ne onu iz Italije koju kontrolira Ricimer. Smrt Marcellinusa zapovjednika Dalmacije koji će biti ubijen od jednog svog časnika i potom poraz pred Carthagom 468 godine će oslabiti carev položaj,a ujedno će označiti i objavu rata od strane Vizigota koji će loše završiti. Ti događaji 470. godine dovode do zavjere Ricimerovog prijatelja Romanusa i njegovog pogubljenja nakon čega Ricimer otvoreno objavljuje rat caru Antemiju i proglašava novog cara Olibrija.

Kraj[uredi - уреди]

Posljednje službeno dijelo Ricimera postaje proglašavanje Olibrija za novog cara i ubojstvo Antemija. Manje od dva mjeseca nakon ubojstva po komentarima tadašnjih političara Ricimer dobiva zasluženu kaznu i nakon što je kratko vrijeme povraćao krv on umire 18.8. 472 godine. Kratko vrijeme prije smrti on će proglasiti Gundobada za novog zapovjednika Rimske vojske koji će nastaviti upravljati Zapadnim Rimskim Carstvom kao što je on to radio.

Prethodnik: Glavni zapovjednik vojske Zapadnog Rimskog Carstva Nasljednik:
Avit (455. - 455.) Gundobad (472. - 473.)