Goa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Goa
Goa
Država: Indija
Glavni grad: Panadžij
Površina: 3.702 km²
Stanovništvo: 1,4 miliona (2001)
Gustina stanovništva: 363 stan./km²
Jezik: konkan , marati
Religija:
Veb-sajt: [1] Arhivirano 2008-12-05 na Wayback Machine-u
Mapa
Položaj Goe u Indiji

Goa je savezna država Indije. Nalazi se na zapadnoj obali Indije na Arapskom moru u području zvanom Konkan, a graniči se sa Maharaštrom na severu i Karnatakom na istoku i jugu. Panadži je glavni grad, a Vasko de Gama je najveći grad. Portugalski trgovci su najpre došli u Gou u 15. veku i ubrzo su osnovali koloniju, koja je trajala 450 godina, sve do 1961., kada ponovo postaje deo Indije. Goa je međunarodno poznata po prekrasnim plažama, pa je posećuju hiljade domaćih i stranih turista.

Kapela u staroj Goi je primer portugalske arhitekture

Istorija[uredi | uredi kod]

Pred oko 2.000 godina u tom području su vladali Satavahanasi. Čalukje su vladale od 580. do 750. Nekoliko vekova su se smenjivale različite dinastije. Pod vlast Delhijskog sultanata došla je 1312. Vidžajanagare vladaju od 1370 do 1469. Posle toga prelazi pod vlast Bahnmani sultana i Adil Šahisa. Vasko da Gama je bio prvi Evropljanin, koji je doplovio u Indiju. Iskrcao se najppre u Kozikodi u Kerali, a posle toga u Goi. Portugalci su došli sa namerom da uspostave koloniju i da preuzmu kontrolu trgovine začinima od drugih evropskih sila. Kopnene puteve trgovine začinima su zatvorili Otomanski Turci. Portugalski admiral Alfonso de Albukerk pobedio je Bidžapur kraljeve uz pomoć lokalnih saveznika. Portugalci su od tada uspostavili stalnu koloniju u Goi. Namećući inkviziciju mnogi lokalni stanovnici su prislno pokršeni od strane misionara, koji su pretili kaznama ili oduzimanjem zemlje, titula ili vlasništva. Mnogi su se pokrstili, ali ostala je njihova hinduska baština. Hiljade su i pobegle, naseljavajući se u okolnim gradovima u Karnataci. Dolaskom drugih evropskih sila u 16. veku većina portugalskih kolonija bila je okružena Britancima ili Holanđanima. Portugalci su u Indiji imali samo nekoliko enklava, a Goa je bila najveća i najvažnija. Goa je vremenoam dobila građanska prava kao Lisabon. Portugalci su ohrabrivali ženidbu sa lokalnim stanovništvom, tako da su se pojavilo mešano stanovništvo. Kada je Indija dobila nezavisnost 1947. Portugal je odbio da preda svoje kolonije. Indija je 12. decembra 1961. ušla sa 40.000 vojnika, koji su nakon malog i kratkog okršaja zauzeli Gou i Daman i Diu. Indijsko preuzimanje Goe je kasnije 1974. poslužilo Indoneziji kao presedan za invaziju Istočnog Timora.

Goa je čuvena po svojim plažama

Geografija i klima[uredi | uredi kod]

Goa je deo obalnog područja zvanog Konkan, koji je Zapadnim Gatima odvojen od Dekana. Goa ima 101 kilometar obale. Klima je topla i vlažna. Maj je najtopliji mesec sa temparaturama preko 35 °C i jako sparnim danima. Monsumske kiše počinju u junu. Većina kiše padne do septembra za vreme monsumske sezone.

Bom Jesus bazilika u kojoj su posmrtni ostatci jezuita Fransisa Ksavijara

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Goa je najbogatija indijska država po glavi stanovnika. Turizam je najvažnija delatnost u Goi, tako da 12% stranih turista koji dođu u Indiju posete Gou. Tokom 2004 2 miliona turista je posetilo Gou, od čega 400.000 stranih. Goa je bogata mineralima i rudama gvožđa, boksita, mangana , tako da je rudarstvo druga najvažnija industrija. Od druhih industrija značajne su proizvodnja pesticida, veštačkih đubriva, guma, odeće, lekova.

Flora i fauna[uredi | uredi kod]

Šume u Goi je Nešnel Džiografik uporedio sa šumama Amazonije i Konga po njihovoj biloškoj raznovrsnosti.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

Primer tradicionalne arhitekture
rečni brod
Jedan od najpoznatijih rezervata (Salim Ali rezervat) za ptice u Indiji