Utar Pradeš

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Utar Pradeš
उत्तर प्रदेश - اتر پردیش
Država: Indija
Glavni grad: Laknau
Površina: 240.928 km²
Stanovništvo: 199.812.341 (2021)
Gustina stanovništva: 829 stan./km²
Jezik: hindi i urdu
Religija:
Veb-sajt: www.up.gov.in Arhivirano 2018-10-16 na Wayback Machine-u
Mapa
Položaj Utar Pradeša u Indiji

’’’Utar Pradeš’’’ je država Indije sa najviše stanovnika. Nalazi se u gusto naseljenoj i plodnoj niziji Ganga. Graniči sa Nepalom i sa indijskim državama Utarančal, Himačal Pradeš, Harajana, Delhi, Radžastan, Madja Pradeš, Čatisgar, DŽarkand i Bihar. Glavni grad je Laknau. Drugi značajni gradovi su Alahabad, Agra, Matura, Aligarh, Varanasi, Kanpur i Gorakpur. Utar Pradeš ima 199 miliona stanovnika i predstavlja najnaseljeniju državu Indije. Više stanovnika od Utar Pradeša imaju samo Kina, SAD, Indonezija i Brazil. Službeni jezik je hindi, a urdu je drugi jezik.

Istorija[uredi | uredi kod]

Utar Pradeš je značajan za istoriju hinduizma, kao i za istoriju antičke Indije. Onaj ko je kontrolisao Utar Pradeš kontrolisao je veliki deo Indije. Prvi arijski narodi su stigli 2.000. p. n. e. To je bila vedska faza indijske civilizacije. Područje se zvalo Arijavarta (arijska zemlja) ili Baratvarša (kraljevstvo Barata, važnog arijskog kralja). Posle toga Arijci su se selili u druge delove Indije i došli su do Kerale i Šri Lanke. Antičko hindusko kraljevstvo Kosale u Ajođi tu je bilo locirano, i tu je vladao Rama iz Ramajane, a Krišna je rođen u tom području u Maturi. Mahabharata ratovi su se dešavali između Utar Pradeša i Delhija. Kasnije je bio u sastavu Maurija carstva, Gupta carstva i Kušanskog carstva. Posle muslimanskih invazija i pada Radžputa različiti muslimanski sultanati su vladali iz Delhija. Utar Pradeš postaje srce Mogulskog carstva posle osvajanja Indije od strane Babura 1526. Agra i Fatehpur Sikri su bili glavni gradovi tokom vlasti velikog mogulskog cara Akbara Velikog. Laknau su osnovali muslimanski navabi u 18. veku. Moguli su vladali gotovo celim Indijskim potkontinentom. Kad se raspadalo Mogulsko carstvo Utar Pradeš je bio njihova zadnja teritorija. Tokom druge polovine 18. veka Britanci ovladavaju područjem. Utar Pradeš je odigrao centralnu ulogu u indijskoj borbi za nezavisnost. Iz grada Alahabada potiče 5 indijskih predsednika vlade: DŽavaharlal Nehru, Indira Gandi, Bahadur Šastri, Višvanat Pratap Sing i Radživ Gandi. Od Utar Pradeša se 2000. otcepio deo Utarančal, koji je postao nova indijska država.

Geografija[uredi | uredi kod]

Sastoji se od tri različita geografska regiona

  1. Himalaja na severu, gde je planinski teren. Većina toga područja je postala deo Utaranašala
  2. Nizija Ganga u centru, sa jako plodnim aluvijalnim tlom
  3. Vindija planine i visočje na jugu

Klima je tropska monsumska, ali postoje razlike zavisno o nadmorskoj visini

Regioni, distrikti[uredi | uredi kod]

Sastoji se od 70 distrikata, koji su grupisani u 17 većih administrativnih jedinica. Utar Pradeš se sastoji od Doab regiona, koji ide duž zapadne granice od severa do juga, Rohilkand je na severu, Avad je u centru, a Bagelkand i Bundelkand su na jugu, a jugozapadni deo se naziva Purvanšal.

Ekonomija i turizam[uredi | uredi kod]

Utar Pradeš ima jako plodnu zemlju. U stočarstvu čini 78% stočarstva Indije. Tu se proizvodi 47% indijske proizvodnje krumpira, 45% šećerne repe, 38% pšenice, 30% šećera, 20% duvana. Utar Pradeš privlači jako mnogo turista. Ogroman broj turista dolazi da poseti Tadž Mahal u Agri. U Agri je značajna turistička atrakcija tvrđava Agra, a poznat je i Akbarov glavni grad Fatepur Sikri kraj Agre. Milioni turista i hodočasnika posećuje Alahabad, Varanasi i Haridvar, koji se smatraju najsvetijim mestima Indije. Varanasi se smatra drugim najstarijim gradom sveta nakon Jerusalima. Poznat je po svojim stepenicama kraj reke Gang, koja su stalno popunjena ljudima, koji uranjaju u svetu reku Gang. Na oko 13 km od Varanasija nalazi se Sarnat, gde je Buda održao prvu propoved nakon prosvetlenja. Zbog toga je to mesto hodočašća za budiste. U Sarnatu se nalazi i Ašokina stupa.

Najveći gradovi[uredi | uredi kod]

(Prema popisu iz 2011)

Najveći gradovi
Kanpur 2.920.067
Laknau 2.901.474
Gazijabad 2.358.525
Agra 1.746.467
Varanasi 1.435.113
Mirut 1.424.908
Alahabad 1.216.719
Barejli 979.933

Galerija[uredi | uredi kod]