Nagaland

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nagaland
Nagaland -नागालैंड
Država: Indija
Glavni grad: Kohima
Površina: 16.579 km²
Stanovništvo: 1.988.636 (2001)
Gustina stanovništva: 120 stan./km²
Jezik: engleski
Religija:
Veb-sajt: nagaland.nic.in Arhivirano 2010-06-17 na Wayback Machine-u
Mapa
Položaj Nagalanda u Indiji

Nagaland je savezna država Indije sa površinom od 16.579 km² i 1.988.636 stanovnika (stanje: 1. jan. 2001). Nalazi se na severoistoku Indije. Graniči sa Asamom i Manipurom na zapadu, sa Arunšal Pradešom na severoistoku, i Mijanmarom na istoku. Glavni grad je Kohima, a najveći grad je Dimapur. Jedna je od najmanjih država u Indiji.

Istorija[uredi | uredi kod]

Plemena Naga imaju socijalnoekonomske i političke veze sa plemenima u Asamu i Mijanmaru. Čak i danas velik deo Naga plemena nalazi se u Asamu. Posle invazije iz 1816. područje dolazi pod vlast Burme. Kada je Britanska istočnoindijska kompanija zauzela Asam 1826. postepeno se nastavila širiti i na Nagaland. Do 1892. gotovo celi Nagaland je bio u britanskim rukama. Politički je utopljen u Asam, koji je postao deo provincije Bengal. Britanci su primetila da Naga plemena često praktikuju odsecanje glava zarobljenicima i civilima iz religioznih razloga. Zbog toga su često morali voditi male ratove da bi se domogli zarobljenika, kojima bi odsecali glave da bi ih žrtvovali bogovima. Britanci su zaustavili tu praksu koristeći silu i diplomatiju. Područje su obilazili i hrišćanski misionari, tako da su mnoga Naga plemena prihvatila hrišćanstvo. Jedna grupa plemena je i dalje nastavila da praktikuje animističke religiozne tradicije, koje su postojale pre dolaska Britanaca. Posle proglašenja nezavisnosti Indije 1947. područje je ostalo deo Asama. Među Naga plemenima razvile su se nacionalističe aktivnosti. Zahtevali su autonomiju. Jedni su zahtevali i odvajanje od Indije. Političko nasilje se pojačalo u celom Nagalandu. ekstremisti su napadali vladinu i civilnu infrastrukturu i napadali su indijske službenike iz drugih područja. Indijska armija je poslana tu 1955. da uspostavi red. Vlada Indije je 1957. započela pregovore sa Naga plemenima. Stvoren je novi politički entitet, tj. teritorija pod saveznom upravom, ali ponovo Naga plemena nisu bila zadovoljna i nasilje se nastavilo. Napadali su vojsku i vladine institucije. Konačno je 1960. sklopljen dogovor da Nagaland postane nova indijska država, a 1963. to i postaje.

Geografija i klima[uredi | uredi kod]

Većinom je planinska zemlja. Naga planine se uzdižu iznad Bramaputra doline u Asamu. Bogat je florom i faunom. Jako guste šume zauzimaju šestinu države. Tu su palme, bambusi i mahagonijske šume. Nagaland ima visoku vlažnost. Klima je jako monsumska.

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Više od 90% stanovništva živi od poljoprivrede. Raširena praksa krčenja šuma da bi se koristeile za useve, dovela je do erozije i gubitka plodnosti zemlje. Šumarstvo isto predstavlja značajan izvor prihoda. Infrastruktura je u jako lošem stanju. Više od 50% električne energije dolazi iz Asama, a ostatak predstavljaju termoelektrane na dizel.

Religija[uredi | uredi kod]

Hrišćanstvo je dominantna religija sa 90% sledbenika. Baptisti čine 80% stanovništva. Nagaland je jedna od tri indijske države u kojoj su hrišćani u većini. Hindusi čine 7,7% , a muslimani 1,8% stanovništva.