Bjelice
Bjelice su jedno od devet plemena u Katunskoj nahiji (Crna Gora). Pleme Bjelice čine sledeća mjesta: Dub; Prediš; Lješev Stup; Malošin Do; Ublice; Dide; Tomići; Mikulići. Prepoznata je po brojnim junačkim bratstvima od kojih je prvo medju jednakima – bratstvo Milić.[1] Bjelice se kao teritorija prvi put pominju 1430. godine. Taj podatak naveo je Konstantin Jirček (“de zenta Bielize”).[2]
Prvo pominjanje Bjelica:[uredi | uredi kod]
U isto vrijeme pominju se i u kotorskim spomenicima, 1431. godine (Bielice). U turskom defteru iz 1521. godine vode se kao selo sa 80 kuća i četiri zaseoka (Lješev Stup, Prediš, Resna i Slatković). Na raspoloživim kartama Crne Gore veoma često se može naći Dub, Rježna (Resna) a neke od njih su: Karta Krivošija Boke Kotorske i crnogorsko – hercegovačke oblasti iz 1882. godine, B III a 19-2 „Monteneg-herzegovinische Grenzgebeiet, Kurt Hussert, Predjeli Crne Gore, Gotha: Justus Perthes, 1894, Topografska karta Boke Kotorske i Crne Gore iz 1785, prema crtežu Ludovica Furlanettoa (Wien, Kriegsarchiv BIXa 463).
Planinski masivi oko Bjelica:[uredi | uredi kod]
Bjelice se velikom duzinom granici na jugu i jugozapadu, Cucama, najprije na sjeveru, a Bjelička međa polazi od pomenute tromeđe Ćeklicke, Cucke i Bjeličke ka planini Kurjaniku, pa preko visokih brda i glavica Vilinjaka, Ljubine Gomile, Strmoglavice, Milunove Borine i Siskovog Brijega. Granica se dalje proteze od prema Planiničkom ždrijelu, prema planini "Planiniku" gdje nastaje sjeverna granica prema plemenu Ozrinići. Na istoku se nastavlja preko visova Miakova osoja, Mrguda, Grujina Prisoja i izlazi na brdo Dos vise Kčeva i skreće na jugoistok i jug na vrh Potočine i Lisačke lake pa preko Čevskog lisca njegovom osojnom bandom i Pješivaca pored kosače na brdo Kosmaticu gdje počinje Lješanska nahija, Granica dalje se nastavlja istočnim vijencem Stavora preko Veljeg I Malog Točila i izlazi na veliku Gredu Crnijelji.
Juzna strana Crnijelji je na tromeđi Bjelica, Lješanske nahije i Riječke nahije prema kosijerima i ide cijelom dužinom preko visokih brda i glavica Šumerečkih ka Goloj Glavi, Malom Počivalu, Ceru i Suhopločama na planinu Sinsic…