Bjelica
| {{{naziv}}} | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Status zaštite | ||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
| Zamenis longissimus Laurenti, 1768. |
||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima ili Zamenis longissimus) najveća je europska zmija.
Ova dugačka i vitka neotrovna zmija izvrsna je penjačica po drveću. U mladosti se hrani gušterima, dok se prehrana odraslih sastoji od glodavaca, krtica i rovki, mladih ptica i jaja koje ubija stezanjem ili gušenjem tako što prvo počne gutati žrtvinu glavu. Ženke u leglo ležu 5-8 jaja u lipnju/srpnju.
Osim naziva bjelica i Eskulapova zmija, mogu se susresti i nazivi obična bjelica, kravosas, smuk ili guž. Samoodrživa kolonija bjelica nastala je u sjevernom Walesu tijekom 1970-ih i održala se do danas. Iako je ova zmija alohtona vrsta u Ujedinjenom Kraljevstvu, ne smatra se štetnom i ne predstavlja nikakvu prijetnju. Malena kolonija postoji u zoološkom parku Welsh Mountain Zoo, a mogu se pronaći i u okolnim vrtovima.
Ova je vrsta također povezana s grčkom mitologijom i poviješću medicine. Prema mitu oko Asklepijeva štapa bila je omotana Elaphe longissima. Asklepijev štap ne smije se zamijeniti s Hermesovim štapom (krilati štap s dvije zmije). Ova je vrsta pronađena i na nekim mjestima u Austriji i Njemačkoj gdje su bili podignuti rimski lječilišni hramovi. Uz ovu vrstu ondje je otkriven i par obojenih znakova: amelanizam (albino) i melanizam.
Bjelica se pojavljuje kao medicinski simbol, Asklepijev štap.
Uobičajena je za francusku regiju koja se prostire dolinom Loire, kao i na planinama Bieszczady i Beskidy u Poljskoj. Ipak, prijeti joj izumiranje.
Izvori [uredi - уреди]
"IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta". Preuzeto 6. rujna 2008.
