Bitka kod Isa

Izvor: Wikipedia
Bitka kod Isa
Dio/deo Ratovi Aleksandra Velikog
Battle of Issus.jpg
Aleksandar pobeđuje Darija u bici kod Isa
Datum novembar, 333. pne.
Lokacija Is (današnja Turska)
Rezultat Makedonska pobeda
Zaraćene strane
Makedonsko-Grčki savez Persijsko carstvo
Komandanti i vođe
Aleksandar Veliki Darije III
Snage
30.000 (Fuller, Delbrück)
42.000 (Warry)[1]
25.000 (Delbrück)
108.000 (Warry)[1]
Žrtve i gubici
7.000 20.000

Bitka kod Isa (današnji turski grad Iškenderun (tur. İskenderun - tursko ime za Aleksandra je Iškender (tur. İskender)) odigrala se u (12.) novembru 333. pne. između vojske Aleksandra Makedonskog i persijske vojske Darija III. Aleksandar Makedonski u toj bici pobeđuje Darija III. Bitka kod Isa je bila odlučna Aleksandrova pobeda i označava početak kraja Persije. Makedonce i njihove grčke saveznike je predvodio Aleksandar Makedonski. Ta vojska je brojala nešto više od 40.000 vojnika, dok je persijska vojska imala između 25 i 100 hiljada ljudi[1].

Bitka se odvijala kod grada Isa, koji je blizu današnjeg Iskenderuma u Turskoj, na samoj granici sa Sirijom na obali Mediterana. Dve protivničke strane su se bile postavile na suprotne strane reke Pinar. Na tom području razmak između zaliva i planina je samo 2,6 -{km}-, tako da to nije bilo pogodno mesto za veću vojsku.

Sadržaj/Садржај

Uvod u bitku [uredi - уреди]

Kretanja prema bojištu (odeljenje istorije američke vojne akademije)

Aleksandar je krenuo u Aziju 334. pne. i pobedio je lokalne persijske satrape. Onda je odlučio da zauzme Malu Aziju. Dok je Aleksandar bio u Tarsusu, na granici današnje Turske i Sirije, čuo je da Darije III priprema veliku vojsku u Vavilonu. Ako Darije III zauzme Is to bi značilo da može koristiti pomoć persijske flote u Mediteranu, olakšavajući snabdevanje, a i otvarajući mogućnost lakšeg iskrcavanja trupa iza neprijateljskih linija. Aleksandar šalje Parmeniona da zauzme obalu oko Isa. Saznavši da je Persijska armija došla u Siriju, Aleksandar odlučuje da se južno napreduje od Isa do važnih planinskih prevoja.

Darije III je znao da Parmenion drži planinske prevoje i zato da bi izbegao zasede i nepovoljan teren izabire severni mnogo duži put. Persijanci ulaze u Is i ubijaju sve zarobljenike. Tako je Darije postavio svoju armiju iza neprijateljskih linija i sasekao joj linije snabdevanja. Postavio se na dobru poziciju za bitku i čekao Aleksandra.

Namere [uredi - уреди]

Početni raspored Persijskih i Makedonskih trupa (odeljenje istorije američke vojne akademije)

Aleksandar je vodio defanzivan rat, prema savetu svog ratnog saveta. Izbegavao je obračun sa većom persijskom vojskom. Darije sa druge strane je imao problem sa snabdevanje tolike vojske tokom zime, a i gradovi u Fenikiji su se bunili. Dariju je zato bila potrebna bitka. Teren koji je odabran daje prednost manjoj vojsci, a ne većoj. Da je Darije odabrao otvoren širi teren Aleksandar ne bi prihvatio bitku. Aleksandar je bio prinuđen da prihvati bitku, jer je Darije zauzeo važno mesto.

Bitka [uredi - уреди]

Aleksandrov odlučni napad na desnom krilu (odeljenje istorije američke vojne akademije)

Makedonci su prošli kroz Sirijska vrata do reke Pinar gde ih je čekao Darije. Aleksandar se nalazio na desnom krilu sa elitnom konjicom. Konjica tesalskih Grka je bila na levom krilu, a središnjicom sa Makedonskom falangom komandovao je Parmenion.

Darije je tešku konjicu konjanika koncentrisao uz obalu, nasuprot tesalske konjice. Pored njih raspoređuje falanks od grčkih plaćenika veličine 12.000 ljudi. Pored grčke falange raspoređuje persijsku pešadiju, duž reke i uz planine. Ovaj deo na planinama je ugrožavao desni bok Aleksandrove vojske. Raspored Darijeve vojske je imo oblik grčkog slova gama. Darije je smestio u središnjicu sa najboljom pešadijom, grčkim plaćenicima i kraljevskom gardom.

Persijska konjica je bila na levoj strani snažnija od grčke i prva je započela bitku udarom po levoj strani po Parmenionovoj konjici. Ali Parmenion, iako slabiji držao se dovoljno dugo nasuprot nadmoćnijeg protivnika i najačeg dela persijske vojske. Držao se dovoljno dugo da sa desne strane Aleksandar svojom elitnom konjicom napravi rupu po desnoj strani kroz Persijske linije. Posle pravljenja rupe Aleksandar sa konjicom udara direktno prema Dariju, koji beži sa bojišta.

Usled toga Persijanci napuštaju bitku, a Aleksandrova konjica čini masovan pokolj Persijanaca u begu. Persijanci se neorganizovano povlače i u begu stradaju od Aleksandove vojske, koja ih proganja.

Posle [uredi - уреди]

Bitka kod Isa je bila odlučna Aleksandrova pobeda i označava početak kraja Persije. Po prvi put su Persijanci izgubili, a da je Darije vodio bitku. Posle bitke Darije beži do Eufrata, a Aleksandar zarobljava skoro celu njegovu porodicu. Aleksandar ga ponovo pobeđuje u bitki kod Gaugamele.

Vidi još [uredi - уреди]

Izvori [uredi - уреди]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: