Bitka kod Isa

Izvor: Wikipedia
Bitka kod Isa
Segment Ratovi Aleksandra Velikog
Battle of Issus.jpg
Aleksandar pobeđuje Darija u bici kod Isa
Datum novembar, 333. pne.
Lokacija Is (današnja Turska)
Rezultat Makedonska pobeda
Zaraćene strane
Makedonsko-Grčki savez Perzijska Monarhija
Komandanti i vođe
Aleksandar Veliki Darije III
Snage
30.000 (Fuller, Delbrück)
42.000 (Warry)[1]
25.000 (Delbrück)
108.000 (Warry)[1]
Žrtve i gubici
7.000 20.000

Bitka kod Isa (današnji turski grad Iškenderun (tur. İskenderun - tursko ime za Aleksandra je Iškender (tur. İskender)) odigrala se u novembru 333. pne. između vojske Aleksandra Makedonskog i perzijske vojske Darija III. Aleksandar Makedonski u toj bici pobeđuje Darija III. Bitka kod Isa je bila odlučna Aleksandrova pobeda i označava početak kraja Perzije. Makedonce i njihove grčke saveznike je predvodio Aleksandar Makedonski. Ta vojska je brojala nešto više od 40.000 vojnika, dok je perzijska vojska imala između 25 – 100.000 ljudi[1].

Bitka se odvijala kod grada Isa, koji je blizu današnjeg Iskenderuma u Turskoj, na samoj granici sa Sirijom na obali Mediterana. Dvije protivničke strane su se bile postavile na suprotne strane rijeke Pinar. Na tom području razmak između zaliva i planina je samo 2,6 km, tako da to nije bilo pogodno mjesto za veću vojsku.

Uvod u bitku[uredi - уреди]

Kretanja prema bojištu

Aleksandar je krenuo u Aziju 334. pne. i pobjedio je lokalne perzijske satrape. Onda je odlučio da zauzme Malu Aziju. Dok je Aleksandar bio u Tarsusu, na granici današnje Turske i Sirije, čuo je da Darije III priprema veliku vojsku u Babilonu. Ako Darije III zauzme Is to bi značilo da može koristiti pomoć perzijske flote u Mediteranu, olakšavajući snabdevanje, a i otvarajući mogućnost lakšeg iskrcavanja trupa iza neprijateljskih linija. Aleksandar šalje Parmeniona da zauzme obalu oko Isa. Saznavši da je Perzijska armija došla u Siriju, Aleksandar odlučuje da se južno napreduje od Isa do važnih planinskih prevoja.

Darije III je znao da Parmenion drži planinske prijevoje i zato da bi izbegao zasede i nepovoljan teren izabire sjeverni duži put. Perzijanci ulaze u Is i ubijaju sve zarobljenike. Tako je Darije postavio svoju armiju iza neprijateljskih linija i sasjekao joj linije snabdjevanja. Postavio se na dobru poziciju za bitku i čekao Aleksandra.

Namjere[uredi - уреди]

Početni raspored Perzijskih i Makedonskih trupa (odeljenje istorije američke vojne akademije)

Aleksandar je vodio defanzivan rat, prema savjetu svojeg ratne skupštine. Izbjegavao je obračun sa većom perzijskom vojskom. Darije sa druge strane je imao problem sa snabdevanje vojske tokom zime, a i gradovi u Fenikiji su se bunili. Dariju je zato bila potrebna bitka. Teren koji je odabran daje prednost manjoj vojsci, a ne većoj. Da je Darije odabrao otvoren širi teren Aleksandar ne bi prihvatio bitku. Aleksandar je bio prinuđen da prihvati bitku, jer je Darije zauzeo važno mjesto.

Bitka[uredi - уреди]

Aleksandrov odlučni napad na desnom krilu

Makedonci su prošli kroz Sirijska vrata do reke Pinar gde ih je čekao Darije. Aleksandar se nalazio na desnom krilu sa elitnom konjicom. Konjica tesalskih Grka je bila na lijevom krilu, a centar sa makedonskom falangom vodio je Parmenion.

Darije je tešku konjicu konjanika koncentrisao uz obalu, nasuprot tesalske konjice. Pored njih raspoređuje falanks od grčkih plaćenika veličine 12.000 ljudi. Pored grčke falange raspoređuje perzijsku pješadiju, duž rijeke i uz planine. Ovaj dio na planinama je ugrožavao desni bok Aleksandrove vojske. Raspored Darijeve vojske je imo oblik grčkog slova gama. Darije je smjestio u središnjicu sa najboljom pješadijom, grčkim plaćenicima i kraljevskom gardom.

Perzijska konjica je bila na lijevoj strani snažnija od grčke i prva je započela bitku udarom po lijevoj strani po Parmenionovoj konjici. Ali Parmenion, iako slabiji držao se dovoljno dugo nasuprot nadmoćnijeg protivnika i najačeg dijela perzijske vojske. Držao se dovoljno dugo da sa desne strane Aleksandar svojom elitnom konjicom napravi rupu po desnoj strani kroz perzijske linije. Nakon pravljenja rupe Aleksandar sa konjicom udara direktno prema Dariju, koji bježi sa bojišta.

Nakon toga Perzijanci napuštaju bitku, a Aleksandrova konjica čini masovan pokolj Perzijanaca u bijegu. Perzijanci se neorganizovano povlače i u bijegu stradaju od Aleksandove vojske, koja ih proganja.

Poslije[uredi - уреди]

Bitka kod Isa je bila odlučna Aleksandrova pobjeda i označava početak kraja Ahemenidske Monarhije. Po prvi put su Perzijanci izgubili, a da je Darije vodio bitku. Posle bitke Darije beži do Eufrata, a Aleksandar zarobljava skoro cijelu njegovu porodicu. Aleksandar ga ponovo pobjeđuje u bitki kod Gaugamele.

Veze[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

Antička djela[uredi - уреди]

Moderna djela[uredi - уреди]

  • Hans Delbrück: „Povijest umijeća ratovanja“ (History of the Art of War), preveo J. Renfroe Walter, University of Nebraska Press, 4. svezak, 1920.
  • Donald W. Engels: „Aleksandar Veliki i logistika makedonske vojske“ (Alexander the Great and the Logistics of the Macedonian Army), Berkeley/Los Angeles/London, 1978.
  • John F. C. Fuller: „Zapovjedništvo Aleksandra Velikog“ (The Generalship of Alexander the Great), New Jersey, De Capo Press, 1960.
  • Peter Green: „Aleksandar Makedonski: povijesna biografija“ (Alexander of Macedon: A Historical Biography), 1974.
  • Martijn Moerbeek: „Bitka kod Isa 333. pr. Kr.“ (The battle of Issus, 333 BC), Universiteit Twente, 1997.
  • Guy Rogers: „Aleksandar: dvosmislenost veličine“ (Alexander: The Ambiguity of Greatness), New York, Random House, 2004.
  • J. Warry: „Ratovanje u klasičnom svijetu“ (Warfare in the Classical World), 1998.
  • Nick Welman: „Glavne bitke i vojska“ (Major battles and Army), Fontys University