Berba trave ive na Ozrenu
|
Branje trave ive na Ozrenu | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Bosna i Hercegovina
| |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2018. |
| ID: | 01289 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
| Gostilj | |
|---|---|
IUCN kategorija IV (zaštićeno stanište) | |
 Branje trave ive na Gostilju | |
| Lokacija | Planina Ozren |
| Najbliži grad | Doboj |
| Površina | 1,31 km² (1 mi² ) |
| Osnivanje | 2022.[1] |
| Upravljačko tijelo | JP šumarstva "Šume Republike Srpske", Šumsko gazdinstvo Doboj u Doboju |
Branje trave ive na Ozrenu jedno je od nekoliko tradicijskih elemenata u izvornoj formi, kada stotine berača iz sela u okolini planine Ozrenu kod Doboja, Bosna i Hercegovina, odlaze na Gostilj (dio Ozrena sa nadmorskom visinom 773 metra) u branje ljekovite trave ive. Trava se koristi u narodnoj medicini zbog vjerovanja da je iva lijek za sve bolesti. Otud i poslovica "trava iva od mrtva pravi živa".
Branje se obavlja svake godine 11. septembra, na praznik Usjekovanje glave Јovana krstitelja prema pravoslavnom kalendaru. Nakon uspona na Gostilj, mještani svih društvenih, spolnih i dobnih skupina beru ivu travu, pojedinačno i u skupinama. To je vjekovna tradacija gdje ozrensko stanovništvo vjeruje da, ukoliko je ubrana na ovaj dan, iva ima skoro neograničenu ljekovitu moć. Iva se pažljivo bere i berači je pronalaze među višom travom. Preporučuje se korištenje makaza ili noža kako bi se iva sačuvala i za buduće generacije.[2] Zbog toga berba obično traje nekoliko sati. Po završetku branja, berači se penju na vrh Gostilija i okupljaju u manje grupe, od kojih su mnogi u ozrenskim narodnim nošnjama, i nastavljaju druženje uz tradicionalnu muziku. Poslijepodne se pravoslavni sveštenici penju na vrh gdje posvećuju ivu.
Trava iva (teucrium montanum) vrlo je ljekovita biljka koja raste u planinskim krajevima širom svijeta. Gdje god da se bere ta trava, barem trećinu vidljivih cvjetova treba ostaviti netaknute, jer osim što je ljekovita, korisna je i zato što izvrsno vezuje ono malo zemlje na golom kamenjaru. U Bosni i Hercegovini je malo staništa na kojim ta biljka raste, zbog čega Gostilj na planini Ozren važi za zanimljivo turističko mjesto.
Ubrana iva se suši i čuva tokom godine. Konzumira se na različite načine (kao čaj, natopljena rakijom, pomiješana s medom) kako zbog ljekovitog djelovanja, tako i preventivno. Dok se u prošlosti berba odnosila isključivo na narodnu medicinu, danas je njena uloga u društvenoj integraciji, i pomoći u očuvanju ozrenskih nošnji, pjesama i plesova koji postupno nestaju. Tradicija se prenosi spontano unutar porodice, ali i u osnovnim školama. Nekoliko lokalnih udruženja također poziva slične organizacije iz različitih regija da sudjeluju u branju, što je dovelo do uključivanja mnogih i izvan Ozrena. [3][4]
Nematerijalna svjetska baština u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi kod]
U cilju očuvanja te tradicije predloženo je da se branje trave ive uvrsti kao nematerijalno dobro na listu UNESCO-a. Inicijativu za zaštitu branja trave ive pokrenuli su u Sokolskom društvu iz Boljanića. To je podržao, a potom i kandidovao Muzej u Doboju i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s UNESCO-om nominirala je „Branje trave ive na Ozrenu“ za upis na Reprezentativnu listu svjetskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.[5]
Komitet za nematerijalnu svjetsku baštinu UNESCO-a donio je 28.11.2018. god. odluku kojom je element „Branje trave ive na Ozrenu“ upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne svjetske baštine. Oduka je donesena na sjednici Komiteta održanoj u Port Louisu, Mauricijus, a „Branje trave ive na Ozrenu“ treći je elemenat iz BiH koji je upisan, nakon Zmijanjskog veza i Konjičkog drvorezbarstva. [6]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Odluka o proglašenju zaštićenog staništa Gostilje”. Službene novine RS, broj 3, 21.1.2022.. Pristupljeno 10.10. 2022.
- ↑ Od mrtva pravi živa: Stotine ljudi bralo ljekovitu travu Ivu na Ozrenu
- ↑ „UNESCO: Branje trave ive na Ozrenu”. ich.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.(en)
- ↑ "Branje trave ive na Ozrenu" upisano na listu UNESCO-a
- ↑ Tradicionalno branje trave ive na Ozrenu
- ↑ „Ministarstvo civilnih poslova: Branje trave ive na Ozrenu“ upisano na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva”. www.mcp.gov.ba. Pristupljeno 9. 2. 2021.
