Bajram Curi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ukoliko ste tražili grad u Albaniji, vidite članak Bajram Curi (grad).
Bajram Curi
1862. [[]] 1862.
Velika Kruša Velika KrušaOsmansko carstvo
1925. mart 1925.
Dragobi DragobiAlbanija

1862. 1925.

Bajram Curi (alb. Bajram Curri; Velika Kruša, Orahovac, 1862Dragobi, Albanija 29. mart 1925) je bio borac protiv vlasti Osmanskog carstva na teritoriji Kosovskog vilajeta, a kasnije vođa kačaka na teritoriji Kosova i Metohije i pobunjenik protiv kralja Zogua u Albaniji.

Početkom 1920-ih godina bio je "najtraženiji albanski odmetnik s jedne i druge strane granice".[1]

Biografija[uredi | uredi kod]

Početkom dvadesetog veka Bajram Curi je bio jedan od boraca protiv vlasti Osmanskog carstva. Učestvovao je u pobunama stanovništva Albanaca protiv vlasti osmanskog carstva. Tokom Prvog svetskog rata organizovao je gerilske odrede koji su delovali u okviru organizacije poznate pod imenom kačaci. Kada je posle Prvog svetskog rata formirana Kraljevina Albanija Bajram Curi je bio ministar odbrane. Pošto njegovi stavovi po pitanju Kosova i Metohije nisu nailazili na razumevanje kralja Ahmeda Zogua on je naredio njegovo hapšenje. U martu 1922. godine Curi započinje pobunu protiv kralja Zogua.[2]

Pokraj 1923. godine, na crnogorsko-albanskoj granici, pobratimio se, po starom običaju, s crnogorskim revolucionarom i "crvenim odmetnikom" Vukašinom Markovićem.[1]

Opkoljen, da ga ne bi zarobili on izvršava samoubistvo 29. maja 1925.

Nasleđe[uredi | uredi kod]

Bataljon Bajram Curi u Malesiji krajem 1943.

Za vreme drugog svetskog rata u Jugoslaviji jedan partizanski bataljon na Kosovu se zvao "Bajram Curi".[3]

Mesto na kojem je bio opkoljen i na kojem je izvršio samoubistvo (u to vreme Dragobi) danas nosi njegovo ime.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki (str. 54-60), Beograd, 1989.
  2. Vickers, p. 106. Malcolm, p. 277.
  3. https://www.znaci.org/00001/10_68.htm

Vidi još[uredi | uredi kod]