Bašigovci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bašigovci
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Opština/Općina Živinice
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 2.039
Geografija
Koordinate 44°25′N 18°41′E / 44.41°N 18.69°E / 44.41; 18.69
Bašigovci na mapi Bosne i Hercegovine
Bašigovci
Bašigovci
Bašigovci (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 24′ 36" SGŠ, 18° 41′ 24" IGD
Bašigovci su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Živinice koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 2.039 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Bašigovci se nalaze u jugoistočnom dijelu opštine Živinice, na udaljenosti oko 6 km od centra grada. Graniče sa sljedećim selima: na sjeveru sa Dubravama, na istoku sa Lukavicom, na zapadu sa Kovačima i na jugozapadu sa Đurđevikom. Naselje se sastoji od više zaseoka, a to su: Šibić, Podoljani, Livada, Pobrđani, Ravnice, Rosulje, Otava, Jelah, Panje i Trasa.

Istorija[uredi | uredi kod]

Priča o Bašigovcima(tačnije Bahšibegovcima)počinje negdje u početku šesnaestog vijeka,kada trojica timarnika,u stvari posadnika Zvorničke tvrđave, dobivaju svoje timare u nahijama Brvenik i Trgovište.Bili su to Halil,sin Jakuba,Budak,sin Mustafe i Bahšija,sin Purnazara.(Izvor Popis Zvorničkog sandžaka 1519 godine).Bahšija je kasnije u vremenima koja su došla,iskazao svoju vojničku hrabrost i požrtvovnost(Mohačka bitka,osvajanje Slavonije i Srema)za što mu je dodijeljena titula bega.On je,čak, bio neko vrijeme i zvornički sandžak-beg(oko 1531 godine)Kasnije je premješten na položaj hercehovačkog sandžakbega,u Foču,gdje ga je zatekla smrt 1533 godine.(Izvor:Tuzla i njena okolina -autor Adem Handžić)U vrijeme svoga namjesnikovanja u Zvorniku izgradio je mnoge zadužbine u gradu i okolini,za šta je uvakufio prihode sela Bratojevići(Dramešin)i prihode nekih mlinova za njihovo održavanje.Po navedenom autoru stanovnici ovog područja,pored starinaca,bili su vlasi stočari,nomadi,koji nisu bili čvrsto vezani za mjesto prebivanja,nego su se selili.U prilog ovome govori i činjenica da mnoga sela nisu više na lokalitetima,koji su navedeni u prvim turskim popisima iz 16-og vijeka.Pomenuto selo npr. nije više sinonim sela Repnik kod Banovića,nego kod Kladnja.Selo Svojat se spomije u okviru nahije Spreča(Izvor:turski defter iz 1533),koja je obuhvatala sva tadašnja sela s DESNE strane Spreče,počev od,otprilike,Kalesije do Vukovija,a danas se nalazi na LIJEVOJ obali Spreče i to na području koje je pripadalo nahiji Gostilj,dakle između sela Gračanica i Lukavica koja su pripadala pomenutoj nahiji.(Izvor:Turski defteri iz 1519 i 1533 g.)Dalje,selo Magušići pripadalo je nahiji Gostilj (Živinice) a danas je ubicirano kod Bratunca.Selo Kolenići ili Čanići pripadalo je Gostilju (Živinice)a danas Kuljan (Živinice)i Čanići (Šekovići)i još neka. U vezi sa nastankom samog sela i njegovog imena,moglo bi se reći sljedeće:Onaj podanik sultana,koji je na bilo koji način u vezi sa određenim begom je begovac.Shodno tome i Bahšibegovac ako je u vezi sa Bahšibegom.Svi oni(u množini),koji su u nekakvom odnosu prema Bahšibegu su Bahšibegovci.U prilog ovome možemo navesti primjere sela:Alibegovci kod Doboja,kao i čitav niz sela u Bosanskoj Krajini,koja u sebi sadrže atribut nekog bega,kao lično ime,pa i nama bliže dva sela kod Tuzle koja su posjed TUZLAIBEGA(Vršani i Grabovnica)(Popis stanovništva i kućanstava u BiH iz 1879 godine).Samo što kod njih nije došlo do transformacije atributa u lično ime kao u slučaju Bahšibegovaca,Alibegovaca pa i Omerbegovače(kod Brčkog)U pogledu na genezu naselja,moglo bi se reći sljedeće;Poviše Bahšibegovaca postoji lokalitet Tojšani(samo kao lokalitet,dakle,bez nosilaca prezimena)koji bi mogao biti preostali naziv za pripadnike sela Tojšino(popis iz 1533),nahije Završ(Lopare)a koji su doselili ovdje.Valja napomenuti da su pripadnici tog sela pri pomenutom popisu upisani kao has sandžakbega.Velika je vjerovatnoća da je ovo selo i 1531 bilo has Bahšibega i da je u tom odnosu i ostalo poslije odseljenja pomenutog bega.Uostalom,na užoj teritoriji općine Lopare i danas postoji selo VAKUF što neodoljivo asocira na ostatke sela Tojšino. Zaselak Butkovići,u okviru Bahšibegovaca,je,u stvari,doseljeno selo ili dio sela Butković iz okoline Foče(danas,po Dejtonu,pripada Goradždu).I danas u okolini Goradžda egzistiraju dva istoimena sela.Potvrda je u tome da mnogi autori koji pišu ili su pisali o istoriji ovog kraja,se slažu,da je baš iz ovih krajeva narod migrirao,nešto milom,nešto silom,u krajeve oko Tuzle.Kada su se pripadnici ovog sela doselili nije zabilježeno.Naravno,da su se kasnije,a naročito poslije Bečkog rata,doseljavale(i odseljavale)i druge porodice. U svojoj monografiji o selu Vukovije,njen autor,Sejfulah Imamović pominje,između ostalih,i Bašigovce,u tumačenju Tuzlanskog sidžila iz 1750 i 1755 godine.Ako je vjerovati ovom autoru,Bašigovci su bili impozantno mjesto kad se kao kriterij uzme visina poreza.Druga stvar za nas je još važnija.Naime,Bašigovci su u ovom drugom dokumentu pomenuti kao BAHŠIBEGOVCI,što potkrepljuje našu priču o ostavštini Bahšibega. I prvi austrougarski popis upražnjava naziv Bašibegovci. On tek u drugom popisu okupacionih vlasti evoluira u Bašigovce,što,naravno,ne znači da je u govoru naroda, možda, postojala inačica ovog imena.Samo da naglasimo,da ni autrougarski popisivači nisu strogo poštovali izgovor i pisanje pojedinih mjesta(npr.selo Husino pišu kao Usin i sl).Danas u općini Kalesija obitava nekoliko porodica sa prezimenom Bašigovac. Moglo bi se,čak,govoriti o nekim prezimenima,npr.Konjevići ili Dropići.Prvi su nastanjvali nekoliko sela u Istočnoj i Sjeveroistočnoj Bosni a drugi bi mogli biti nasljednici sela Drabčići(turski popis iz 1519).Samo što potonji sada žive u Dubravama i Bašigovcima.U 19-om vijeku su se doselili(iz usmene predaje)pripadnici porodica Podgorčević(iz Podgorice),Krajišnik(neodređeno-iz Krajine),Ljigići ili kako je danas Ligići(iz Hrasna)i Smajići(Seljupci) iz Seljublja.Jedno vrijeme je postojala i porodica Užičanin,no ona je odumrla.Porodica Beširević je odselila u Višću,Selovići su odumrli kao i Berbići.Zadnji potomak porodice Crvenković(Mujo)poginuo je na Jasičku u II svj.ratu u borbi protiv partizana. Nema puno materijalnih ostataka,koji bi nešto više kazivali o prošlosti ovog mjesta.Tu je,u prvom redu,stećak u njivi "Vina"na Groblju iz predturskog perioda.Stariji ljudi iz ovog mjesta su pričali da ih je nekad bilo dva.Iz austrougarskog perioda i danas postoji bunar u njivi zvanoj "Luka"u vlasništvu Omera Mešanovića,za koji su svi stariji stanovnici sela kazivali da je bio dubok oko 100 metara,a koji je sav zidan potočnim kamenom(oblutkom).Za ljetnjeg vremena ,kad je nivo vode u bunaru najniži,vezivali su nekoliko užadi,da zahvate vode sa njegovog dna.Onda su provjeravali dužinu užadi i ustanovili da je ukupno bilo dugačko koliko iznosi udaljenost od bunara do kruške koja je rasla naspram starog dijela škole u Bašigovcima.Stvar koja je tek za ispitati je pitanje džamije u Bašigovcima.Naime,austrougarski popis iz 1879 bilježi indirektno da Bašigovci nisu imali svoju džamiju.Jer da jesu,onda bi ovo mjesto bilo sjedište džemata.Poznato je da džemat u tursko doba nije mogao postojati ako neko mjesto nije imalo tzv.džuma džamiju.Mesdžid nije mogao biti osnov za ustanovljenje džemata.Ista je podignuta tek 1882 ili 1883 godine i tek onda popis iz 1885 bilježi Bašigovce kao sjedište džemata. Toponomastika pruža tek djelimičan uvid u prošlost,mada ne i cjelovit.Postoji najmanje deset katastarskih čestica koje nose ime"Vino" ili "Vina",potom i lokalitet Vinište,što govori da se ovdje i u skorije vrijeme uzgajala vinova loza.Podno Bašigovaca postoji lokalitet "Zbjeg",što,samo za sebe,govori da je narod,u tursko doba,morao bježati iz svojih kuća pred nečijom silom.Da li je to bilo bježanje pred princem Eugenom ili pred poznatim pašama(paša Kukavica 1755 ili Omer-paša iz 1850 koji su pacificirali Bosnu)nije poznato. O novijoj historiji Bašigovaca,zbog dijametralno suprotnih stanovišta nekih još živih aktera,nije uputno pisati.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Bašigovci
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2.022 (99,16%) 1.964 (99,59%) 1.672 (98,93%)
Srbi 4 (0,19%) 4 (0,20%) 5 (0,29%)
Hrvati 0 0 1 (0,05%)
Jugosloveni 2 (0,09%) 4 (0,20%) 2 (0,11%)
ostali i nepoznato 11 (0,53%) 0 10 (0,59%)
ukupno 2.039 1.972 1.690

Privreda[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]