Astrahan

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Astrahan. Za druga značenja, pogledajte Astrahan (razvrstavanje).
Astrahan
Астрахань

Astrakhan pamofpetr1.jpg

Grb

Zastava
Osnovni podaci
Država  Rusija
Oblast Astrahanska oblast
Osnovan 1558.
Status grada 1717.
Stanovništvo
Stanovništvo 527.345
Gustina stanovništva 1012 st./km²
Položaj
Koordinate 46°07′N 48°02′E / 46.12, 48.03
Vremenska zona UTC+4
Nadmorska visina -28 m
Površina 500 km²
Ostali podaci
Poštanski kod 414ХХХ
Pozivni broj +7 8512 (851)
Registarska oznaka 30
OKATO kod 12 401
Veb-strana Stranice grada Astrahana

Astrahan (ruski:А́страхань;na tatarskom Ästerxan), je glavno naselje južnog europskog dijela Rusije i upravno je središte Astrahanske oblasti. Grad se nalazi na rijeci Volgi, blizu njena ušća u Kaspijsko jezero. Prema procjeni iz 2013. godine grad je imao 527.345 stanovnika.

Historija[uredi - уреди]

Astrahan je smješten u delti Volge, bogatom jesetrom i egzotičnim biljkama. Ovdje su se prije nalazili glavni gradovi Kazarske države i Zlatne Horde.

Astrahan je prvi put spominju putnici u ranom 13. vijeku kao Xacitarxan. Timur (Tamerlan) ga je spalio do temelja. Od 1459. do 1556., Xacitarxan je bio glavni grad Astrakanskog kanata, a u 16. vijeku pod kontrolom je safavidskog Irana. Arheolozi su pronašli ruševine srednjevjekovnog naselja 12 km uzvodno od današnjeg grada.

Kanat je 1556. pokorio Ivan Grozni, koji je dao sagraditi novu tvrđavu na strmom brdu koje je nadgledalo rijeku Volgu. Godine 1569. Astrahan je opsjedala otomanska vojska, no poražena je i morala se povući. Godinu poslije, sultan je opozvao svoja zahtijevanja za Astrahanom i otvorio je rijeku Volgu za ruski promet. U 17. vijeku grad se razvio kao ruska vrata za Orijent. Brojni trgovci iz Armenije, Irana i Hive su se naselili u grad, dajući mu višenacionalni karakter.

Grad Astrahan

Sedamnaest mjeseca u periodu od 1670. do 1671. Astrahan su držali Stjenka Razin i njegovi Kozaci. U početku idućeg vijeka Petar Veliki je sagradio ovdje brodogradilište i napravio bazu za njegova vojna djelovanja prema Iranu, a kasnije istog vijeka Katarina II. je gradu dala važne industrijske povlastice.

Grad se još jednom pobunio protiv cara 1705., kada su ga držali Kozaci pod Kondratijem Afanasjevičem Bulavinom. Kalmički kan je neuspješno zaposjedao astrahanski kremlj nekoliko godina prije toga. Godine 1711. je bio grad postavljen za sjedište gubernije, čiji prvi gubernatori su bili i Artemij Petrovič Volinski and Vasilij Nikitič Tatiščev. Godina 1702., 1718. i 1767., grad je pretrpio velike štete od požara; 1719. provaljuju Iranci, a a 1830. kolera je pokosila velik broj njegovih stanovnika.

Astrahanski kremlj je bio građen od 1580-ih do 1620-ih od opeka skinutih sa mjesta Saraj-Berkea.