Arktički krug

Izvor: Wikipedia
Arktički krug
Arktički krug je iscrtan crvenom linijom
Arktički krug je iscrtan crvenom linijom

Arktički krug ili sjeverna obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela u kartografiji kojim se prikazuju karte Zemlje. Ona se nalazi na geografskoj širini od 66°30' sjeverno od ekvatora.[1]

Karakteristike[uredi - уреди]

Arktički krug je južna granica područja u kojem najmanje jedan dan (ili više) svake godine, Sunce uopće ne zalazi (tzv. polarni dan) tokom ljetnog solsticija, to je 21. 6.[1] Isto tako postoji i jedan dan kad sunce uopće ne izlazi za vrijeme zimskog solsticija (polarna noć), a to je 21. 12. Dužina kontinuiranog dana ili noći povećava se progresivno kako se ide prema sjeveru, tako na početku Arktičkog kruga to traje jedan dan, dok na Sjevernom polu traje šest mjeseci.[1]

Karta Arktičkog kruga koji je iscrtan plavom linijom

To se dešava zbog nagiba Zemlje, koja ima otklon od 23,5° od svoje vertikale, pa je tokom ljetnog solsticija Sunce iznad Sjevernog polarnog kruga, a za vrijeme zimskog solsticija izvan domašaja sunčevih zraka.[1]

Prostor sjeverno od ovog kruga zove se Arktik, a južno od njega leži Sjeverna umjerena klimatska zona.

Sjeverni pol se nalazi na središnjem dijelu ledom prekrivenog platoa velike vodene mase Arktika, koji se sve više otapa, tako da ispunjava sve manje područje unutar Arktičkog kruga. Dužina bilo kojeg dana i noći unutar Arktičkog kruga je obrnuta od onog unutar Antarktičkog kruga.[1]

Historija otkrića[uredi - уреди]

Do Sjevernog pola prvi je došao tek 6. 4. 1909. Amerikanac Robert Peary, iako je već od 16. vijeka bilo istraživača i pomoraca koji su tražili pomorske puteve preko Arktika.

Stanovništvo i geografija[uredi - уреди]

Unutar Arktičkog kruga živi relativno malo ljudi, zbog izrazito hladne klime, ali ipak puno više nego na južnom Arktičkom krugu. Najbrojnije su 3 zajednice unutar Rusije: Murmansk (325.100 stanovnika), Krasnojarski kraj Noriljsk (135.000) i Vorkuta (85.000). Zatim slijedi Tromsø u Norveškoj (68.000). Za razliku od toga najbrojnija sjevernoamerička zajednica unutar Arktičkog kruga je Sisimiut na Grenlandu, koji ima svega 5000 stanovnika, a na čitavom prostoru Kanade i Sjedinjenih Američkih Država najveće naselje je Barrow na Aljaski sa 4000 stanovnika.

Arktički krug prolazi preko teritorija osam država: Norveške, Švedske, Finske, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država (Aljaska), Kanade, Danske (Grenlanda) i Islanda (samo mali otok Grímsey).

Počevši od nultog meridijana, prema istoku Arktički krug prolazi kroz;

Geografske koordinate Zemlja, teritorija, more Bilješke
66°34′N 000°00′E / 66.567, 0 (01 Nulti meridijan)  Arktički ocean Norveško more
66°34′N 012°48′E / 66.567, 12.8 (02 okrug Nordland, Norveška)  Norveška okrug Nordland
66°34′N 015°31′E / 66.567, 15.517 (03 pokrajina Norboten, Švedska)  Švedska pokrajina Norrbotten
66°34′N 023°51′E / 66.567, 23.85 (04 regija Laponija, Finska)  Finska regija Laponija
66°34′N 029°28′E / 66.567, 29.467 (05 Karelija i Murmansk, Rusija)  Rusija Republika Karelija
Murmanska oblast
ponovno Republika Karelija
ponovno Murmanska oblast
66°34′N 033°25′E / 66.567, 33.417 (06 Kandalakšanski zaljev, Bijelo more) Bijelo more Kandalakšanski zaljev
66°34′N 034°28′E / 66.567, 34.467 (07 Murmanska oblast, Rusija)  Rusija Murmanska oblast – u dužini od 7 km
66°34′N 034°38′E / 66.567, 34.633 (08 Kandalakšanski zaljev, Bijelo more) Bijelo more Kandalakšanski zaljev
66°34′N 035°00′E / 66.567, 35 (09 Murmanska oblast, Kola, Rusija)  Rusija Murmanska oblast (Kola)
66°34′N 040°42′E / 66.567, 40.7 (10 Bijelo more) Bijelo more
66°34′N 044°23′E / 66.567, 44.383 (11 Nenečki autonomni okrug, Republika Komi i Jamalsko-Nenečki autonomni okrug, Rusija)  Rusija Nenečki autonomni okrug
Republika Komi
Jamalsko-Nenečki autonomni okrug
66°34′N 071°05′E / 66.567, 71.083 (12 Obski zaljev) Obski zaljev
66°34′N 072°27′E / 66.567, 72.45 (13 Jamalsko-Nenečki autonomni okrug, Krasnojarski kraj, Republika Jakutija i Čukotski autonomni okrug, Rusija)  Rusija Jamalsko-Nenečki autonomni okrug
Krasnojarski kraj
Republika Jakutija
Čukotski autonomni okrug
66°34′N 171°01′W / 66.567, -171.017 (14 Čukotsko more, Arktički ocean) Arktički ocean Čukotsko more
66°34′N 164°38′W / 66.567, -164.633 (15 Poluotok Seward, Aljaska SAD)  SAD Aljaska (Poluotok Seward)
66°34′N 163°44′W / 66.567, -163.733 (18 Zaljev Kotzebue, Arktički ocean) Arktički ocean Zaljev Kotzebue
66°34′N 161°56′W / 66.567, -161.933 (17 jezero Selawik, Aljaska, SAD)  SAD Aljaska – ide uz jezero Selawik
66°34′N 141°00′W / 66.567, -141 (18 Yukon, Sjeverozapadni teritoriji i Nunavut, Kanada)  Kanada Yukon
Sjeverozapadni teritoriji – ide uz Veliko medvjeđe jezero
Nunavut
66°34′N 082°59′W / 66.567, -82.983 (19 Zaljev Foxe, Hudsonov zaljev) Hudsonov zaljev Zaljev Foxe
66°34′N 073°25′W / 66.567, -73.417 (20 Jezero Nettilling, Bafinova zemlja, Nunavut, Kanada)  Kanada Nunavut (Baffinov otok – ide uz jezero Jezero Nettilling)
66°34′N 061°24′W / 66.567, -61.4 (21 Dejvisov kanal, Atlantik) Atlantik Dejvisov kanal
66°34′N 053°16′W / 66.567, -53.267 (22 Grenland)  Grenland
66°34′N 034°09′W / 66.567, -34.15 (23 Danski kanal, Grenlandsko more, Atlantik) Atlantik Danski kanal
Grenlandsko more
66°34′N 018°01′W / 66.567, -18.017 (24 otok Grímsey)  Island otok Grímsey
66°34′N 017°59′W / 66.567, -17.983 (25 Grenlandsko i Norveško more, Atlantski ocean) Atlantik Grenlandsko more
Norveško more

Povezano[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Arctic Circle" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/33160/Arctic-Circle. pristupljeno 9. 04. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]