Aradska srpska episkopija
Aradska srpska episkopija je bila eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Istorijat[uredi | uredi kod]
Na teritoriji današnje rumunske aradske episkopije postojale su od 16. do 18. vijeka dvije eparhije, jenopoljska i aradska. Jenopoljskih episkopa poznato je nekoliko iz toga vremena, ali aradski nijedan. Zna se samo toliko, da su krajem 17. vijeka obje te episkopije spojene u jednu episkopiju sa temišvarskom, a početkom 18. vijeka organizovana je ponovo samostalna aradska srpska episkopija. U njen sastav su ušle u početku samo jenopoljska, a nešto kasnije i velikovaradska eparhija, koja je dotle sa jegarskom sačinjavala posebnu srpsku episkopiju.
Rumunska crkva[uredi | uredi kod]
Kada je carskom rezolucijom od 24. decembra 1864. odobreno istupanje Rumuna iz srpske Karlovačke mitropolije, prešla je aradska episkopija u sastav novoorganizovane rumunske sibinjske mitropolije, a srpske opštine i parohije odvojene su u poseban aradski srpski protoprezviterat i pridružene su temišvarskoj eparhiji. Tom prilikom Srbi su izgubili, uglavnom zbog svog nehaja, i svoj stari manastir Hodoš, kod Arada, zadužbinu vlasteoske porodice Jakšića iz 15. vijeka.
Upravljajući Srbima i Rumunima u aradskoj i velikovaradskoj episkopiji, srpski episkopi su imali da izdrže tešku borbu sa unijom, koja je ranije kod Rumuna imala mnogo uspjeha.
Episkopi[uredi | uredi kod]
Prvi episkop udruženih eparhija bio je Isaija Đaković, koji je 1708. izabran za srpskog mitropolita pod habzburškom vlašću. Za njim su se ređali:
- Joanikije Martinović (1710—1721),
- Sofronije Ravaničanin (1722—1726),
- Vićentije Jovanović (1726—1731),
- Isaija Antonović (1731—1748),
- Pavle Nenadović (1748—1749),
- Sinesije Živanović (1749—1768),
- Pahomije Knežević (1769—1783),
- Petar Petrović(1784—1786),
- Pavle Avakumović (1786—1815),
- Nestor Jovanović (1829—1834),
- Gerasim Rac (1835—1852) i
- Prokopije Ivačković (1853—1873).
Vidi još[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Grujić, Radoslav (1927). „Aradska srpska episkopija”. Narodna enciklopedija. Zagreb: Bibliografski zavod.