Antonio Rossellino

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Antonio Rossellino
Renesansa
Gravura Antonia (Giovanni Battista Cecchi 18. vijek)
Biografske informacije
Rođenje1427.
Smrt1479.
NacionalnostTalijan
Opus
Poljeskulptura
PraksaFirenca
Znamenita djela

Antonio Rossellino pravim imenom Antonio Gamberelli (Settignano, 1427. - Firenca, 1479.), bio je firentinski skulptor, znan i kao mlađi brat skulptora i arhitekta Bernarda Rossellina.[1]

Biografija[uredi | uredi kod]

Školovao se u bratovoj bottegi sa kojim je oko 1452. zajedno radio na grobnici blažene Villane u crkvi Santa Maria Novella.[2]

Njegovo prvo potpuno samostalno djelo je mramorna bista Giovannija Chellinija iz 1456. (Londonski Victoria and Albert Museum), koje još uvijek pokazuje snažan utjecaj brata, ali sa psihološkim detaljima i originalnim slikovnim suptilnostima.[2]

Kapela portugalskog kardinala (San Miniato al Monte)

Nakon tog je 1468. isklesao bistu Mattea Palmierija u kojoj je postigao veliku realističnu sličnost.[1]

Najveće djelo Antonija Rossellina je kapela portugalskog kardinala u crkvi San Miniato al Monte, izvan Firence, dekorativna kombinacija arhitektonskih i skulptorskih elemenata, koju je izveo 1461-66.[2]

Antonio je radio u tradiciji koju su formirali njegov brat i Desiderio da Settignano, ali kako mu se stil razvijao, njegove figure dobile su snažniju formu i intenzivnu karakterizaciju. Njegove suptilne rezbarije i reljefi stvarali su smiren osjećaj.[1]

Antonio je isklesao puno manjih skulptura namijenjenih bogatoj firentinskoj buržoaziji; Madone, glave kerubina, portretne biste.[2]

Bio je poznat je po brojnim bistama i reljefima Madone sa djetetom, temi koja je tad bila naročito popularna. Od ostalih djela treba spomenuti svetište blaženog Marcolina da Forlìa (1458.) i spomenik Filippa Lazzarija (1479.)[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Antonio Rossellino (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 6.2.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Rossellino, Antonio (talijanski). Treccani. Pristupljeno 6.2.2022. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]