Reljef (skulptura)

Izvor: Wikipedia

Reljef u umjetnosti označava skulpturu gdje se oblici vajaju izdizanjem, ili u uleknutom reljefu, spuštanjem s ravne plohe s kojom skulptura ostaje integralno povezana. Takva skultptura, dakle, ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego ima pozadinu. Reljefi su česti u svjetskoj umjetnosti, od kojih su najpoznatiji oni koji ukrašavaju zidove monumentalnih građevine. Friza u klasičnom korintskom redu se često ukrašava s bareljefima (niskim reljefima). Alto-relievo (visoki reljef) se pak, može vidjeti na Partenonu. Nekoliko različitih reljefa može činiti povezani niz scena.

Tipovi reljefa[uredi - уреди]

Visoki (duboki) reljef (it. alto-relievo) je reljef kod kojega se prostor i masa međusbno "isprepliću", tj. pojedini dijelovi reljefa su toliko izbočeni od okvira reljefa prema nama da prodiru kroz prostor, dok se on pak zavlači u udubljenja nastala oblikovanjem izbočenja. On je sličan statui u punoj plastici, tako da se za pun dojam i njega treba sagledati sa više strana.

Niski (plitki) reljef ili bareljef (fr. bas-relief) je za razliku od visokog ispunjen manjim izbočenjima, iako se i tu javlja igra sa svjetlom i sjenom. Zbog sjena stvorenih razlikama u visini pojedinog dijela reljefa dolazi do izgleda plastičnosti reljefa.

Uleknuti (ucrtani) reljef nema nikakvih izbočina, već udubljena koja su uklesana u kamenu ploču. Udubljenja su plitka i uska, sve su plohe ravne, a odnos mase i prostora je manje zamjetniji nego kod visokog i niskog reljefa. Uleknuti reljef promatramo samo iz jednog pravca, za razliku od promatranja visokog reljefa, a primjer za njega su mnoge nadgrobne ploče i sarkofazi. Upravo zbog toga uleknuti reljef se vizualno približava svojstvima slike.

Znameniti reljefi[uredi - уреди]

Neki od znamenitih reljefa su:

V. također[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]