Antiopa (Amazonka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Antiopa (starogrčki: Ἀντιόπη) bila je, u grčkoj mitologiji, Amazonka, kći Aresa i sestra Melanipe, Hipolita, Pentesileje i možda Oritije, kraljica Amazonki.[1] Možda je bila supruga Tezeja i majka njegovog sina Hipolita, ali različiti izvori tvrde da je to bila Hipolita.[2]

Mitologija[uredi | uredi kod]

Amazonka se priprema za bitku (Antiopa, Hipolita ili naoružana Venera)

U jednoj verziji, tokom Heraklovog devetog zadatka, u kojem je trebao ugrabiti Hipolitin pojas, kada je zauzeo Temiskiru, glavni grad Amazonki, njegov pratilac, atenski kralj Tezej, oteo je Antiopu i doveo je svojoj kući.[3][4] Prema drugoj verziji, zarobio ju je Heraklo, a zatim ju je dao Tezeju[5]. Prema Pauzaniji,[6] Antiopa se zaljubila u Tezeja i svojom voljom izdala Amazonke. Na kraju su stupili u brak, a ona je rodila sina, Hipolita, koji je dobio ime po Antiopinoj sestri. Ubrzo nakon toga, Amazonke su napale Atenu pokušavajući spasiti Antiopu i vratiti Hipolitin pojas; međutim, u bici kod Areopaga porazile su ih atenske snage pod Tezejevim vodstvom. [7] Tijekom ovog sukoba, poznatog kao Atički rat, Amazonka po imenu Molpadija slučajno je ubila Antiopu, a nju je, pak, onda ubio Tezej ubio.[8] Prema Pauzaniji, Grobnice Antiope i Molpadije pokazivane su u Ateni.[9]

Prema nekim izvorima, uzrok napada Amazonki na Atenu bila je činjenica da je Tezej napustio Antiopu i planirao se oženiti Fedrom. Antiopa je bila bijesna zbog toga i odlučila ih je napasti na dan njihovog vjenčanja. Obećala je da će ubiti svaku prisutnu osobu; međutim, nju je ubio sam Tezej, ispunivši tako jedno proročanstvo.[10] Ovidije spominje da je Tezej ubio Antiopu unatoč činjenici da je bila trudna.[11]

Alternativna verzija mita odnosi se na sve činjenice koje se tiču Antiope (otmica od strane Tezeja, njihov brak, rođenje Hipolita, napuštanje zarad korist Fedre), ali pritom ne govori o njoj, već o Hipoliti.[12][13][14] U različitim izvještajima o ovoj verziji, naknadni napad na Atenu ili se uopće ne događa ili ga vodi Oritija.[15]

Kasniji prikazi mita[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Orozije, Historiae adversus paganos, I. 15.8-9
  2. Leeming (2005). The Oxford Companion to World Mythology. Oxford University Press. ISBN 9780195156690. 
  3. Pseudo-Apolodor, Biblioteka, (Epitome 4. knjige), 1. 16; ovaj izvor također navodi rijetku verziju prema kojoj je Tezej zarobio Melanipu, a ne Antiopu.
  4. Diodor Sicilijski, Historijska biblioteka (IV, 16).
  5. Higin, Fabulae, 30.
  6. Pauzanija, Opis Helade, I, 2, 1 Arhivirano 2021-01-15 na Wayback Machine-u.
  7. Roman, L., & Roman, M. (2010).Encyclopedia of Greek and Roman mythology. na Google knjigama
  8. Plutarh, Život Tezejev (26–27)
  9. Pauzanija, Opis Helade, I, 2, 1.
  10. Higin, Fabulae, 241.
  11. Ovidije, Legendarne ljubavnice, IV, 117–120.
  12. Simonid Kejanin u Pseudo-Apolodorovoj Biblioteci Epitome I, 16.
  13. Euripid, Hipolit.
  14. Atenej, Gozba sofista, XIII,. 557 (gdje joj je dano ime "Hipa", tj. Hippe).
  15. Justin, Epitome svjetske historije Pompeja Troga, II, 4.
  16. The Sword is Forged by Evangeline Walton”. Kirkus Reviews. 1983. Pristupljeno March 16, 2016. 
  17. Wonder Woman exclusive: Meet the warrior women training Diana Prince”. Entertainment Weekly. March 24, 2016. Pristupljeno March 24, 2016. 
  18. Giovanni Boccaccio’s Famous Women translated by Virginia Brown (2001), p. 41-42; Cambridge and London, Harvard University Press; ISBN 0-674-01130-9;

Izvori[uredi | uredi kod]

  • Watson, John Selby. Justin, Cornelius Nepos, and Eutropius: Literally Translated, pp. 21–22, 547; Published 1853 H. G. Bohn, (Original in the New York Public Library).
  • Williams, Henry Smith. The Historians' History of the World: A Comprehensive Narrative of the Rise, v.2, pp. 440–441; Published 1904 The Outlook Company, New York Public Library.
  • Justin, Epitoma Historiarum Philippicarum Pompei Trogi, II, 4, 17-30.
  • Orozije, Historiae adversus paganos, I, 15, 7-9.