Abu-Rajhan Biruni

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Abu-Rajhan Biruni (perz. ابوریحان بیرونی), perzijski astronom, matematičar, fizičar, geograf i filozof. Rođen je 973. godine u blizini Kjata, glavni grad Horezma (današnji Uzbekistan). Umro je 1048. godine. Studirao je jezike, islamsko pravo i mnoge druge naučne oblasti. Astronomijom se počeo baviti već sa sedamnaest godina. Jedan krater na Mjesecu je dobio ime po njemu.

Život[uredi | uredi kod]

Biruni je bio jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Iako je bio veoma bogat, posvedio se pronalaženju znanja. Cijelo vrijeme provodio je izučavajući razne naučne discipline. Nije bio samo astronom i matematičar, nego se bavio i fizikom, zemljopisom i mnogim drugim znanostima. Za vrijeme vladavine kralja Mahmuta od Gaznija, više puta je sa njim putovao u Indiju zbog znanstvenih istraživanja. Tamo je izučavao indijski jezik, a pamti se i kao prvi musliman koji je izučavao indijsku religiju i filozofiju.

Radovi[uredi | uredi kod]

Birunijeva ilustracija pomračenja mjeseca

Astronomija[uredi | uredi kod]

U području astronomije je učinio jako mnogo. Raspravljao je o rotaciji Zemlje i kretanjima planeta u svemiru. Tvrdio je da se planete kreću. Ta tvrdnja je tek kasnije priznata i to dugo nakon njegove smrti. Izračunao je udaljenost između pojedinih zvijezda. Nacrtao je pomračenja, a pomračenje Mjeseca je koristio da izračuna razliku dužina na površini Zemlje. Na ovaj način je egzaktno izračunao daljinu između dva mjesta u današnjem Iranu.

Matematika[uredi | uredi kod]

U matematici je Biruni opisao geometrijsku trigonometriju.

Geografija[uredi | uredi kod]

U području geografije je relativno tačno izračunao obim ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta.

Fizika[uredi | uredi kod]

Kada je riječ o fizici, Biruni ima svoje zasluge i na ovom polju. Ovdje je poznat po izračunavanju specifične težine dragog kamena i metala.

Filozofija[uredi | uredi kod]

U filozofiji se bavio Aristotelovom logikom. Dopisivao se sa Ibn Sinom što je bilo značajno za razvoj dijalektičke misli.

Djela[uredi | uredi kod]

Spisi njegovog stvaralaštva nalaze se u biblioteci Mervove džamije. Njegova najpoznatija djela su:

  • El-Kanunul-Mesud (knjiga iz područja astronomije, matematike i drugih znanosti)
  • Et-Tefhim fi awetis-sina'atit-tendžin (Uvod u astronomiju)
  • Kitabul-Hind (knjiga koja opisuje indijsku kulturu, religiju i jezike)
  • El-Asarul-bakije fil-umemil-kali' (Zaostavštine prijašnjih nacija)
  • Kitabus-saide (Knjiga apoteke)

Vanjske veze[uredi | uredi kod]