Živaja
Živaja
| |
|---|---|
| Županija | Sisačko-moslavačka županija |
| Općina/Grad | Hrvatska Dubica |
| Najbliži (veći) grad | Sisak |
| Površina | 30 km² |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 484 |
| Pošta | Hrv.Dubica |
| Pozivni broj | 044 |
| Autooznaka | SK |
Živaja je selo koje se nalazi u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, na području općine Hrvatska Dubica, na zemljopisnim koordinatama: z. širina +45° 14' 45.60", z. dužina +16° 43' 22.80" . Nalazi se na pravcu između gradova Hrvatska Dubica i Sunja. Selo je dužine nešto manje od 7 km.
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine selo broji 484 stanovnika. Ima oko 290 kuća, smještenih uz prometnicu.
Od pojedinih dokumenata o doseljavanju stanovništva na ovo područje, na Baniju, postoji jedan iz godine 1687. U tom dokumentu Hrvatski ban Nikola Erdödy poziva zagrebačkog biskupa Martina Borkovića da dozvoli naseljavanje Srba po Boviću i Kirinu, gdje su se nalazili biskupovi posjedi. Nešto kasnije petrinjski grof Franjo Erdödy , godine 1693. postavlja kneza Petara Draškovića za glavara Srbima u Slabinji i drugim okolnim mjestima. U Donjoj Baniji imala je svoje posjede porodica hrvatskih velikaša Keglevića. Zbog svojih posjeda oko Blinje oni su se stalno sukobljavali s Turcima. Zbog toga hrvatski plemić Petar Keglević naseljava srpske porodice oko Petrinje. Godine 1697. dovodi Srbe u Krivaju. Iste godine Srbi se naseljavaju i oko Sunje. Dvije godine kasnije, 1699. godine, naseljena je Živaja.
Poslije II. svjetskog rata stanovništvo se u selu bavilo uglavnom poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom kao osnovnim granama. Zemlja se obrađivala na vrlo primitivan način, pomoću životinja i s puno ljudskog rada. Bila su to usitnjena domaćinstva, sa malim brojem stoke i sitnim zemljišnim parcelama. Zahvaljujući svom vrlo teškom radu ljudi su uspjeli preživljavati i oporaviti se od velikih strahota rata (cijelo selo je bilo u zgarištu). Produktivnost je bila vrlo slaba, a svakodnevni rad težak i naporan. Zbog blizine gradskih centara (Sisak, Petrinja, Zagreb) i postojanja prometne povezanosti s tim gradovima, razvitkom industrijalizacije, krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, ljudi su sve više odlazili na rad u tvornice. Dobar dio muške populacije bio je zaposlen u gradovima. Zahvaljujući dnevnim migracijama ljudi su, pored rada u tvornicama, uspjeli održati poljoprivrednu proizvodnju i čak što više podići je na nešto viši nivo. Kako je vrijeme odmicalo sve više je mladih ljudi odlazilo u gradove na školovanje. Obzirom na tadašnju ne popularnost života na selu i rad na poljoprivredi, poslije školovanja mladi su se uglavnom zapošljavali i ostajali u gradovima.
U periodu od 1975.-1991. godine prosječna starost stanovništva u selu se povećavala što govori da je radno- sposobno stanovništvo uglavnom napuštalo selo. Od popisa iz 1981.g. sa 800 stanovnika zabilježen je pad na 726 na popisu 1991.g.
Kroz selo Živaja prolazi prometnica kategorizirana kao državna cesta i nosi oznaku D-224.
Željeznička pruga koja prolazi paralelno sa selom, udaljenosti oko 300-tinjak metara od građevinske zone sela, svrstana je u kategoriju pruga od značaja za međunarodni promet. Kao pruga pripada dijelom željezničkom pravcu pruge na X paneuropskom koridoru službene oznake M1, a ovaj dio pruge(ogranak) nosi oznaku M104 i puni naziv joj je Zagreb Glavni kolodvor – Sisak –Novska. Daljnji pravac ove pruge je: Vinkovci, državna granica, Srbija. Selo Živaja je mjesto koje ima stanicu za lokalne vlakove na toj trasi.
Udaljenost sela Živaja od Auto-ceste D4 je 30 km, od Hrv. Dubice 6 km, Hrvatske Kostajnice 18 km, Siska 35 km, Zagreba 88 km, Banja Luka 92 km, Beograd 310 km, Sarajevo 326 km, Budimpešta 353 km, Beč 470 km, Rim 993 km, Pariz 1495 km, London 1746 km.
- Satelitska snimka Arhivirano 2011-07-11 na Wayback Machine-u
- [1] Arhivirano 2008-03-19 na Wayback Machine-u eparhija-gornjokarlovacka.hr/Istorija-Banija-L.htm
- [2] "Službeni vjesnik" br.23 od 19.07.2007.g., str.864
