Željko Karaula

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Željko Karaula (Bjelovar, 26. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i autor. Njegov znanstveni fokus povjesnika usredotočen je u istraživanje novije hrvatske i jugoslavenske povijesti, a osobito se detaljno bavi rasvjetljavanjem brojnih pitanja vezanih uz povijest rodnoga grada i okolnih krajeva.[1]


Odrastanje i školovanje[uredi | uredi kod]

Željko Karaula rođen je 1973. godine u Bjelovaru, gdje završava Ekonomsku školu. Nakon godine dana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisuje i završava Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje stječe naslov profesora povijesti i filozofije. Nakon diplome radi jedno vrijeme kao profesor povijesti u OŠ „Veliko Trojstvo“ kraj Bjelovara.[2]

Karijera[uredi | uredi kod]

Na početku svoje spisateljske djelatnosti 1997. godine izašla mu je zbirka pjesama „Vodena krila“. Godine 2006. postaje direktor poduzeća za marketing, usluge i ugostiteljstvo ALCA d.o.o. Bjelovar. Poslijediplomski studij povijesti upisuje 2008. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu da bi doktorsku disertaciju „Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji“ pod mentorstvom dr. sc. Ivice Miškulina obranio u 2015. godini.
Godine 2016. stječe znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a dvije godine kasnije dobiva nagradu za znanost "Pečat Grada Bjelovara." Iste godine (2018.) od Crnogorskog fakulteta za književnost i jezik na Cetinju dobija nagradu za znanstveni doprinos njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstvenih veza. Aktivan je suradnik Zavoda HAZU Bjelovar gdje je nositelj projekta Zavoda „Povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije“. Znanstveno se usavršavao u Institutu za istoriju (Sarajevo) i Institutu „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Dobitnik stipendije vlade Crne Gore za znanstvena istraživanja 2011. godine. Znanstveno je istraživao na projektima Zavoda HAZU Bjelovar i Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU) te Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj u arhivima Beča, Budimpešte, Maribora, Beograda, Podgorice, Cetinja, Praga i dr. Suradnik je i DANU iz Podgorice. Glavni je urednik časopisa ogranka Matice hrvatske iz Daruvara Zbornik Janković od 2016. godine i član uredništva Radovi Zavoda HAZU Bjelovar.[3]
Član je Družbe Braća hrvatskog zmaja – Zmajski stol Bjelovar. Ciljevi Družbe su širenje domoljubnih, kulturnih, kulturoloških, nacionalnih, narodnih, znanstvenih i umjetničkih vrijednosti, a geslo Družbe jest sljedeće: Pro aris et focis, Deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću.[4]
Posjeduje vlastitu knjižnicu koja broji oko 10.000 knjiga i periodike povijesnog sadržaja. Sudionik brojnih međunarodnih (Poznan, Budimpešta, Budva, Pariz, Sarajevo, Pečuh, Beč itd.) i domaćih znanstvenih skupova. Objavio je do sada 10 znanstvenih monografija i 10 uredničkih knjiga te održao niz pozvanih javnih predavanja. Bibliografija mu obuhvaća preko 300 znanstvenih članaka i prikaza.[5]

Iako se bavi i hrvatsko-crnogorskim temama, u znanstvenom članku u kojem je objavio pisma Jovana Sundečića biskupu Strossmayeru, pokazuje nepoznavanje ustrojstva pravoslavne crkve i nepoznavanje plemena u Crnoj Gori. Tako navodi nepostojećeg crnogorskog patrijarha, iako Crna Gora ima samo mitropolita, a pleme i oblast Grbalj, naziva selom u kojem je rođen Mitrofan Ban.[6]

SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA:[uredi | uredi kod]

Znanstvene monografije:[uredi | uredi kod]

1. HANAO - Hrvatska nacionalna omladina, Naklada Breza: Zagreb, 2011. (283. str.)
2. Moderna povijest Bjelovara 1871-2010. Od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, ALCA d.o.o.- Naklada Breza: Bjelovar, 2012. (790. str.)
3. Hrvoje, Petrić, Željko, Holjevac, Željko, Karaula, Povijest grada Bjelovara, HAZU Bjelovar-HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2013. (473. str.) (autorovo 247.- 463.)
4. Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 2015. (543. str.)
5. Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist, HAZU - Zavod HAZU Bjelovar: Zagreb.Bjelovar, 2018. (110. str.)
6. Povijest Grubišnog Polja, HAZU Bjelovar – HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2019. (370 str.)
7. Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru (1990.-1995.), Ogranak MH Daruvar: Daruvar, 2020. (170 str.)
8. 105. brigada HV u Domovinskom ratu, Udruga 105. brigade – Županije Bjelovarsko bilogorska: Bjelovar, 2020. (480. str.)
9. Sekula Drljević – kvisling ili otac nacije, Podgorica-Zagreb, DANU; 2020. (u pripremi za tisak)


Uredničke knjige:[uredi | uredi kod]

1. „Oko mene”. Milan Rojc i Bjelovar (1879-1906), (priredio i napisao predgovor Željko Karaula), I-III., Medicinski fakultet u Zagrebu - Naklada Horvat: Zagreb-Bjelovar, 2011-2013. 2. Budislav Budisavljević-Prijedorski, Memoari - Pomenci iz moga života (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2012. 3. Hinko Krizman, Dnevnik (1937.-1941.) Život u politici (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Gradski muzej Varaždin-Tiskara Horvat: Varaždin-Bjelovar, 2014. 4. Manfred Paštrović, Generacija dvaju ratova, (urednik i pisac predgovora Željko Karaula): Tiskara Horvat, 2018. 5. Dnevnik Milana Grlovića, svezak I-II., HAZU – Zavod HAZU Križevci; Zagreb-Križevci, 2018-2020.

Građa:[uredi | uredi kod]

1. Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. u povijesnim izvorima - Dokumenti, Viatoni d.o.o.: Bjelovar, 2012.


Katalog izložbe:[uredi | uredi kod]

1. Veliki župani bjelovarski (1872-1925./1941-1945.), HAZU Zagreb, HAZU Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Gradski muzej Bjelovar: Bjelovar, 2011.

Zbornik objavljenih radova: 1. Studije iz povijesti Bjelovara (1848-1991), Čvor: Bjelovar, 2011.


Leksikon:[uredi | uredi kod]

Holjevac, Željko, Kaurić, Vijoleta Herman, Filipović, Ivan, Karaula, Željko, Bulić, Ivan, Dobrovšak, Ljiljana, Šokčević, Dinko, Brlić, Ivan, Kardum, Livia, Tatić, Danijel, Leksikon Veliki rat - (hrvatski pogled), Prvi svjetski rat/Dvostrani leksikon /Hrvatski i srpski pogled, ur. Pavičić, Josip, Jovanović, Nebojša, Holjevac, Željko, Naklada Pavićić d.o.o., (Biblioteka XX stoljeće), Zagreb, 2016. (autor napravio 33 leksikonske jedinice).

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb.
  2. https://zavodbjelovar.com/suradnici/
  3. Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb.
  4. http://dbhz.hr/#
  5. Karaula, Željko (2020). 105. brigada HV u Domovinskom ratu, Udruga 105. brigade – Županije Bjelovarsko bilogorska.
  6. Karaula, Željko (2009). Diacovensia XVII, 1., PISMA CRNOGORSKOGA PJESNIKA, SVEĆENIKA I DIPLOMATA JOVANA SUNDEČIĆA BOSANSKO- ĐAKOVAČKOM I SRIJEMSKOM BISKUPU JOSIPU JURJU STROSSMAYERU (1881.-1887.). str. 133.