Šansonijer

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Šansonijer (katalonski: cançoner, okcitanski: cançonièr, galicijski i portugalski: cancioneiro, italijanski: canzoniere ili canzoniéro, španski: cancionero) je manuskript ili štampana knjiga koja sadrži zbirku šansona ili polifonih i monofonih postavki pjesama, stoga doslovno "pjesmarica", iako se neki manuskripti tako nazivaju iako sadrže očuvan tekst, ali ne i muziku (na primjer, Cancioneiro da Vaticana i Cancioneiro da Biblioteca Nacional, koji sadrže glavninu galicijsko-portugalske lirike). Najvažniji šansonijeri sadrže liriku, poeme i pjesme trubadura i truvera srednjeg vijeka. Prije 1420. mnoge zbirke pjesama sadržavale su i svetu i svjetovnu muziku, pri čemu su izuzetak bile one koje su sadržavale djelo Guillaumea de Machauta. Oko 1420. godine, sveta i svjetovna muzika podijeljena je na zasebne izvore, tako da su velike horske knjige sadržavale svetu muziku, a manje šansonijere za privatnu upotrebu od strane privilegovanih. Šansonijeri su sastavljani prevashodno u Francuskoj, ali i u Italiji, Njemačkoj i na Pirinejskom poluostrvu.

Spisak važnih šansonijera[uredi | uredi kod]

Katalonski[uredi | uredi kod]

  • Cançoner de l'Ateneu
  • Cançoner Carreras
  • Cançoner dels Comtes d'Urgell
  • Cançoner d'Estanislau Aguiló
  • Cançoner del Marquès de Barberà
  • Cançoner d'obres enamorades
  • Cançoner de Paris-Charpentras
  • Cançoner de la Universitat de Saragossa
  • Cançoner de vides de sants
  • Cançoneret d'amor
  • Cançoneret de Ripoll
  • Jardinet d'Orats
  • Llibre Vermell de Montserrat

Francuski[uredi | uredi kod]

  • Kanžeanski šansonijer
  • Cappella Giulia Chansonnier
  • Chansonnier Cordiforme
  • Chansonnier de Arras
  • Chansonnier du Roi (također oksitanski)
  • Chansonnier Nivelle de la Chaussée
  • Kopenhagenski šansonijer
  • Dižonski šansonijer
  • Firentinski šansonijer
  • Labordanski šansonijer
  • Melonski šansonijer
  • Noaljski šansonijer
  • Seviljanski šansonijer
  • Wolfenbüttelski šansonijer

Talijanski[uredi | uredi kod]

Oksitanski[uredi | uredi kod]

Galicijsko-portugalski[uredi | uredi kod]

Portugalski[uredi | uredi kod]

Španski[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]