Katalonski jezik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Katalonski jezik
(català, valencià)
Govori se u: Španija (Katalonija , Balearska ostrva i Valensija (autonomija)), Andora, Francuska (Rusijon) i L'Alger (Italija)
Regija: Centralna Evropa
Ukupno ljudi koji govore katalonski: najmanje 7,5 miliona
Jezička grupa:
Klasifikacija:
indoevropskagrupa

 Latinski
  Romanski jezici
   Zapadnoromanski jezici
    Iberoromanski jezici
    Katalonski

Status jezika
Zvanični jezik u: Andora, Katalonija, Valensija,
Baleari.
Regulisan od: Institut d'Estudis Catalans

Acadèmia Valenciana de la Llengua

Kodovi i šifre katalonskog jezika
ISO 639-1: ca
ISO 639-2 cat
ISO/DIS 639-3: cat

Katalonski (katalonski: català) je jezik romanske grupe koji je govori u Španiji, Andori, manjem delu Francuske i veoma malom delu Sardinije. Veoma je sličan susednom, oksitanskom jeziku (ponekad poznat i kao okcitanski, ili langdok (languedoc)), koji se govori u susednoj, uglavnom južnoj Francuskoj.

Unutar Španije, katalonski je zvaničan, zajedno sa kastiljanskim (španskim) jezikom, u Kataloniji, na Balearskim ostrvima i Valensiji. Takođe, ovaj jezik se govori u delovima Aragona i Mursije.

Unutar Francuske, katalonski se govori u Rusijonu. Na Sardiniji postoji jedan gradić, Algero (italijanski Alghero, katalonski: L'Alger, L'Alguer), gde 30.000 ljudi govori katalonski. U tom sardinskom regionu, katalonski je zaštićen jezik i može se koristiti u zvaničnoj komunikaciji. U Andori je katalonski prvi zvanični jezik (druga dva su španski i francuski). Važno je napomenuti da se verzija koja se govori u Valensiji naziva valensijanskim jezikom, i razlikuje se u izvesnoj meri od katalonskog iz Katalonije (slično razlikama srpskog i hrvatskog). Valensijanski se razvijao pod većim uticajem španskog, dok je u Kataloniji jezik bio pod jačim uticajem francuskog jezika. Varijanta koja se govori na Balearima često se naziva balearskim, i takođe se razlikuje od katalonskog iz Barselone, posebno u oblicima određenog člana: Balearci koriste oblike određenog člana es (muški rod) i sa (ženski rod), umesto oblika el i la.

Izgovor katalonskog je veoma sličan izgovoru španskog i oksitanskog jezika. Tokom srednjeg veka, katalonski i oksitanski jezik bili su veoma slični, i predstavljali su sponu između galo-romanskih i ibero-romanskih jezika, ali su se te razlike produbile posle velikog uticaja španskog na katalonski i francuskog na oksitanski, tokom poslednjih 6 vekova. Isto tako, i masovna imigracija španskog i francuskog stanovništva na područja gde se govore ovi jezici uticala je da se ovi jezici udalje.

Od pada režima Franciska Franka, kada je katalonski jezik bio potiskivan, ovaj jezik se nalazi na svim uličnim tablama širom katalofonskog područja.

Broj govornika[uredi | uredi kod]

Teritorije gde je katalonski zvaničan jezik[uredi | uredi kod]

Regija Razume Govori
Katalonija (Španija) 5,837,874 4,602,611
Valensija (Španija) 3,512,236 1,972,922
Baleari (Španija) 733,466 504,349
Andora 62,381 49,519
UKUPNO 10,145,957 7,129,401

Druge teritorije[uredi | uredi kod]

Regija Razume Govori
Algero (Sardinija, Italija) 20,000 17,625
Rusijon (Francuska) 203,121 125,622
Aragonija (Španija) 47,250 45,000
Karše (Mursija, Španija) Nema podataka Nema podataka
Ostatak sveta Nema podataka 350,000
UKUPNO 270,371 538,247

Svet[uredi | uredi kod]

Regija Razume Govori
Katalonske zemlje (Evropa) 10,416,328 7,317,648
Ostatak sveta Nema podataka 350,000
UKUPNO 10,416,328 7,667,648

Izvori: Katalonija: Statistički podaci sa Popisa 2001., Institut d'Estadística de Catalunya, Generalitat catalana [1]. Valensija: Statistički podaci sa Popisa 2001., Institut Valencià d'Estadística, Generalitat Valenciana [2] Arhivirano 2005-09-06 na Wayback Machine-u. Baleari: Statistički podaci sa Popisa 2001., Institut Balear d'Estadística, Govern de les Illes Balears [3] Arhivirano 2006-01-01 na Wayback Machine-u. Severna Katalonija: Media Pluriel Anketu izvršila Prefektura Regiona Langdon-Rusijon iz oktobra 1997. objavljena je januaru 1998. [4] Arhivirano 2005-04-14 na Wayback Machine-u. Andora: Sociolingvistički podaci dobijeni od Vlade Andore 1999 [5] Arhivirano 2018-10-05 na Wayback Machine-u. Aragonija: Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [6]. Alguer: Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [7]. Ostatak sveta: Procena za 1999, Federació d'Entitats Catalanes van katalonskih zemalja.

Dijalekti[uredi | uredi kod]

Dijalekatska mapa katalonsko-valensijanskog jezika

Tokom 1861. godine, Manuel Mila i Fontanals (Manuel Milà i Fontanals) je predložio dijalektsku podelu katalonskog u dva velika bloka: istočni (Bloc o Branca del Català Oriental) i zapadni (Bloc o Branca del Català Occidental)

Ne postoji precizna lingvistička granica između jednog i drugog dijalekta, i gotovo svuda postoji prelazna zona između ovih dijalekata (osim dijelekata specifičnih za ostrva). Takođe, nijedan od ovih dijalekata nije homogen unutar sebe, jer se može podeliti na nekoliko podijalekata. To su sledeći podijalekti:

Varijante katalonsko-valensijanskog

Zapadno-katalonski

Istočno-katalonski

Reči katalonskog porekla u srpskom[uredi | uredi kod]

  • Baraka - od katalonskog "barraca"
  • Majonez - jedna od interpretacija tvrdi da je francuska reč "mayonnaise" pridev od toponima Maó (kastiljanski: Mahón), u smislu "maonski sos".

Rečenice i fraze na katalonskom[uredi | uredi kod]

  • Katalonski: Català /kətəˈlɑ/
  • Zdravo: hola /ˈɔlə/
  • Zbogom: adéu /əˈðɛw/ (jednina); adéu siau /əˈðɛw siˈaw/ (množina)
  • Molim: si us plau /sisˈplɑw/
  • Hvala: gràcies /ˈgrɑsiəs/; mercès /mərˈsɛs/
  • Izvinite: perdó /pərˈðo/
  • Taj: aquest /əˈkɛt/ (m.); aquesta /əˈkɛstə/ (ž.)
  • koliko je?: quant val? /ˈkwɑmˈbɑl/; quant és? /ˈkwɑnˈtes/
  • da: /ˈsi/
  • ne: no /ˈno/
  • Ne razumem: No ho entenc /ˈno wənˈteŋ/
  • Gde je kupatilo?: on és el bany? /ˈonˈezəlˈβaɲ/; on és el lavabo? /ˈonˈezəlˈləˈβɑβu/
  • Živeli: salut! /səˈlut/;
  • Govorite li engleski?: Que parla l'anglès? /kə ˈparlə lənˈglɛs/
  • Govorite li katalonski?: Que parla el català? /kə ˈparləl kətəˈlɑ/

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]