Izvorni kod stranice Češki jezik

{{jezik|ime=Češki jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=čeština ili český jazyk
|background=lawngreen
|države=[[Češka]]; [[Slovačka]], [[Hrvatska]]
|regije=[[Europa]]
|govornici=oko 12 milijuna
|rang=
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]
:[[slavenski jezici|slavenski]]
::[[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]]
:::'''češki'''
|država=[[Češka]], [[Europska unija|EU]]
|ustanova=
|iso1=cs|iso2=cs|sil=CES
}}

'''Češki jezik''' ('''čeština''' ili '''český jazyk''') je službeni [[jezik]] 10,5 milijuna stanovnika [[Češka|Češke]]. Najveća je češka dijaspora u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], a procjenjuje se da ih ondje ima oko 0,5 milijuna. U ostalim dijelovima Amerike i u pojedinim europskim zemljana broj im ne prelazi nekoliko desetaka tisuća. Oko 30.000 Čeha živi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], najviše oko [[Daruvar]]a<ref>[https://www.educationcenter.cz/blog/ekzamen-po-cheshskomu/ Češki ispit u Češkoj: vrste i značajke]</ref>.

Specifičnost je današnjega češkog jezika postojanje jasne oprjeke između pisanoga (''spisovný jazyk'') i govornog jezika (''obecná čeština'') koji se koristi u neslužbenoj i poluslužbenoj usmenoj komunikaciji. Ipak, neki noviji gramatički priručnici češkog jezika nastoje obuhvatiti i pisani i govoreni jezik.<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Prikaz gramatike "Příruční mluvnice češtiny" P. Karlik i drugi (ur.) |journal=Strani jezici |location=Zagreb |volume=27 |issue=3–4 |page=240 |year=1998 |issn=2459-671X |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446461.rec_Ceska_gramatika.PDF |accessdate=2022-05-04 |id={{CROSBI|446461}}. {{ZDB (DE)|3098032-X}}}}</ref> Kao jedan od najstarijih europskih književnih jezika, češki je još od srednjeg vijeka predmet brojnih opisa, počevši od [[Jan Hus|Jana Husa]], preko [[J. A. Comenius]]a, [[J. Dobrovskog]]a pa do Praškoga lingvističkog kruga u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Povijest se češkog jezika dijeli na četiri razdoblja: '''pračeški''' (od kraja [[10. stoljeće|10.]] do sredine [[12. stoljeće|12. stoljeća]]), '''staročeški''' (od sredine 12. do [[15. stoljeće|15. stoljeća]]), '''srednjočeški''' (od [[16. stoljeće|16.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]]) i '''novočeški''' ([[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće]]).

Iz staročeškog su razdoblja posvjedočena samo imena i glose u latinskim tekstovima te čehizmi u staroslavenskim tekstovima. Od druge polovice 13. stoljeća započinje procvat češke književnosti. U vrijeme Jana Husa jezik je demokratiziran brojnim pučkim izrazima, a u doba [[humanizam|humanizma]] i [[renesansa|renesanse]] obogaćen i brojnim tuđicama i posuđenicama, na što je reagirao puristički pokret u vrijeme [[barok]]a. Tek je u vrijeme nacionalnoga preporoda u 19. stoljeće (obrozeni) ponovno uspostavljena ravnoteža.

== Češko pismo ==

Češko je pismo [[latinica]] koja je od Husova vremena proširena dijakritičkim znakovima: '''"háček"'''-kvačica, koji označava mekoću (palatalnost) suglasnika i '''"čárka"'''-crtica koja označuje duljinu samoglasnika. Osim kvačice i crtice, postoje i treći znak, apostrof koji se piše direktno uz malo slovo d ili t: '''d'''' odnosno '''t'''', a čita se '''đ''' odnosno '''ć'''. Velika takva slova pišu se s kvačicom. Od Jana Husa u češkom je preostao samo jedno slovo sastavljeno od više znakova a to je '''ch''', što se čita '''h'''. 

Češka je grafija bitno utjecala na [[Ljudevit Gaj|Gajevu]] reformu [[Hrvatski jezik|hrvatske]] latinice.
== Alfabet ==

{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; text-align: center; "

|- bgcolor=silver |
!A&nbsp;a!!Á&nbsp;á!!B&nbsp;b!!C&nbsp;c!!Č&nbsp;č!!D&nbsp;d!!Ď&nbsp;ď!!E&nbsp;e!!É&nbsp;é!!Ě&nbsp;ě!!F&nbsp;f
|-
|á||dlouhé á||bé||cé||čé||dé||ďé||é||dlouhé é||ije,<br />é s háčkem||ef
|-
|/{{IPA|a}}/||/{{IPA|aː}}/||/{{IPA|b}}/||/{{IPA|ʦ}}/||/{{IPA|ʧ}}/||/{{IPA|d}}/|| /{{IPA|ɟ}}/||/{{IPA|ɛ}}/||/{{IPA|ɛː}}/ ||/{{IPA|ɛ}}, {{IPA|jɛ}}/||/{{IPA|f}}/
|- bgcolor=silver |
!G&nbsp;g!!H&nbsp;h!!Ch&nbsp;ch!!I&nbsp;i!!Í&nbsp;í!!J&nbsp;j!!K&nbsp;k!!L&nbsp;l!!M&nbsp;m!!N&nbsp;n!!Ň&nbsp;ň
|-
|gé||há||chá||í,<br />měkké í||dlouhé í||jé||ká||el||em||en||eň
|-
|/{{IPA|g}}/||/{{IPA|ɦ}}/||/{{IPA|x}}/||/{{IPA|ɪ}}/||/{{IPA|i:}}/|| /{{IPA|j}}/||/{{IPA|k}}/||/{{IPA|l}}/||/{{IPA|m}}/||/{{IPA|n}}/||/{{IPA|ɲ}}/
|- bgcolor=silver |
!O&nbsp;o!!Ó&nbsp;ó!!P&nbsp;p!!Q&nbsp;q!!R&nbsp;r!!Ř&nbsp;ř!!S&nbsp;s!!Š&nbsp;š!!T&nbsp;t!!Ť&nbsp;ť!!&nbsp;
|-
|ó||dlouhé ó||pé||kvé||er||eř||es||eš||té||ťé||&nbsp;
|-
|/{{IPA|o}}/||/{{IPA|oː}}/||/{{IPA|p}}/||/{{IPA|kv}}/||/{{IPA|r}}/||/{{IPA|ɼ, r̝}}/||/{{IPA|s}}/||/{{IPA|ʃ}}/||/{{IPA|t}}/||/{{IPA|c}}/||&nbsp;
|- bgcolor=silver |
!U&nbsp;u!!Ú&nbsp;ú!!Ů&nbsp;ů!!V&nbsp;v!!W&nbsp;w!!X&nbsp;x!!Y&nbsp;y!!Ý&nbsp;ý!!Z&nbsp;z!!Ž&nbsp;ž!!&nbsp;
|-
|ú||dlouhé ú||ů s&nbsp;kroužkem||vé||dvojité vé||iks||ypsilon,<br />tvrdé ý||dlouhé ypsilon||zet||žet||&nbsp;
|-
|/{{IPA|u}}/||/{{IPA|uː}}/||/{{IPA|uː}}/||/{{IPA|v}}/||/{{IPA|v}}/||/{{IPA|ks, gz}}/||/{{IPA|ɪ}}/||/{{IPA|iː}}/||/{{IPA|z}}/||/{{IPA|ʒ}}/||&nbsp;
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Czech language}}
{{interwiki|code=cs}}
* [http://www.wordbook.cz/ www.wordbook.cz] - češki rječnik
* [http://ucnk.ff.cuni.cz/ Český národní korpus]

== Izvori ==
{{izvori}}{{Službeni jezici EU}}
{{Slavenski jezici}}

[[Kategorija:Češki jezik| ]]
[[Kategorija:Zapadnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Češke| ]]
[[Kategorija:Bohemizmi|* Češki jezik]]