Izvorni kod stranice Zagreb

{{Infokutija naselje|ime=Zagreb|vođa_titula=[[Lista gradonačelnika Zagreba|Gradonačelnik]]|vođa_ime=[[Tomislav Tomašević]]|vođa_stranka=[[Možemo!]]|stanovništvo=767131|stanovništvo_godina=2021.|slika_zastava=Flag of Zagreb.svg|slika_grb=Coat of arms of Zagreb.svg|površina=641|slika_mapa=Grad Zagreb in Croatia.svg|vebsajt=https://www.zagreb.hr/|podjela_vrsta=Država|podjela_ime={{flagcountry|Hrvatska}}|pozivni_broj=+385 (0)1|poštanski_broj=10000|visina=122|slika=Jelacicplac.jpg|koordinate={{Coord|45|48|0|N|15|58|0|E|type:city}}}}

'''Zagreb''' je glavni grad [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], i najveći [[grad]] u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]] i [[Zagrebački kaptol|Kaptola]], koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradove [[Srednja Evropa|srednje Europe]].

Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj [[Županije Hrvatske|županije]].

== Zemljopis ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Zagreb SPOT 1038.jpg|thumb|left|200px|Satelitska snimka]]
[[Datoteka:View from the Upper Town (Zagreb).jpg|thumb|Zagrebačka katedrala - pogled s Gornji grad|Gornjeg Grada]]
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima [[Medvednica|Medvednice]] te na obalama rijeke [[Sava|Save]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara ([[Zrinjevac]]). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu [[Panonska nizija|Panonske nizine]], između [[Alpe|alpske]], [[dinarske planine|dinarske]], jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometno čvorištu puteva između [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] te [[Jadransko more|Jadranskog mora]].

=== Klima ===
Klima u Zagrebu je [[vlažna kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]]. [[Leto|Ljeta]] su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20&nbsp;°C, dok su [[zima|zime]] hladne s prosječnim temperaturama od 1&nbsp;°C.<ref>[http://www.worldweather.org/019/c00070.htm Klima]</ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|thumb|desno|[[Trg bana Jelačića]] danas]]
[[Datoteka:Trg1880.jpg|thumb|desno|[[Trg bana Jelačića]] 1880. godine]]
O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, ''zagrabi''" !

Prvi pisani spomen Zagreba datira iz [[1094]]. godine kada je na Kaptolu osnovana [[Zagrebačka biskupija|biskupija]], što govori u prilog činjenici da je i ranije postojalo naselja. 
* 1242. Zagreb (tada [[Gradec (Zagreb)|Gradec]]) [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom]] hrvatsko - [[Ugarska|ugarskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] postaje slobodni kraljevski grad.
* 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
* 1607. [[Isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]].
* 1776. iz [[Varaždin]]a je u Zagreb preseljeno sjedište [[Hrvatsko kraljevsko vijeće|Hrvatskog kraljevskog vijeća]] (Vlade).
* 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
* 25. i 26.10. 1964. odigrava se vjerojatno najveća [[Poplava u Zagrebu 1964.|Poplava u Zagrebu]]
* 25. lipnja 1991. [[Hrvatski sabor|Sabor]] Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske čime Zagreb postaje glavni grad.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Grad Zagreb ima 767.131 stanovnika, i to 408.515 žena i 358.616 muškarca.<ref name=":0">{{Cite web|publisher=Državni zavod za statistiku|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|publication-date=22.09.2022}}</ref> Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prema narodnosti većinu stanovnika čine [[Hrvati]] (oko 93,5%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: [[Srbi]], [[Slovenci]], [[Bošnjaci]] i [[Albanci]]. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se [[katoličanstvo|katolicima]] (73%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: [[pravoslavlje|pravoslavna]] zajednica, [[islam]]ska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, [[Baptisti|Baptistička crkva]] te [[judaizam|židovska]] zajednica. Oko 3% izjašnjava se agnosticima, a 8% ateistima. Najveće gradske četvrti su: [[Sesvete]] (70.800 stanovnika), [[Trešnjevka – jug|Trešnjevka - jug]] (65.324 stanovnika) i [[Gornja Dubrava]] (58.255 stanovnika).<ref name=":0" /> Po popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika.

<center>{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Povećavanje broja stanovnika 1857.-2021.'''<ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx]</ref><br />
 |dimx    = 700
 |dimy    = 
 |stanmax = 900000
 |crta1   = 100000
 |crta2   = 25000
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |p1      = 48266
 |p2      = 54761
 |p3      = 67188
 |p4      = 82848
 |p5      = 111565
 |p6      = 136351
 |p7      = 167765
 |p8      = 258024
 |p9      = 356529
 |p10     = 393919
 |p11     = 478076
 |p12     = 629896
 |p13     = 723065
 |p14     = 777826
 |p15     = 779145
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 |p16=790017|a16=2011|a17=2021|p17=767131}}
</center>

== Gradska uprava ==
[[Datoteka:Starogradska vijećnica.jpg|mini|[[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|Gornjogradska vijećnica]], sjedište Gradske skupštine]]
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status [[Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj|jedinica lokalne samouprave]] ([[Općine i gradovi Hrvatske|grad]]) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno [[Županije Hrvatske|županije]]. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).

Tijela Grada Zagreba jesu:
* Gradska skupština,
* Gradonačelnik

'''[[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradska skupština]]''' je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 42 zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na općim lokalnim izborima 2017. godine.

== Gradske četvrti ==
{{glavni|Zagrebačke gradske četvrti}}
[[Datoteka:Zagreb Gornji grad.jpg|thumb|desno|Gornji grad iz zraka]]
[[Datoteka:Zagreb areal view (13).jpg|thumb|desno|Donji grad iz zraka]]
[[Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|thumb|desno|Ilica, najpoznatija zagrebačka shopping ulica]]
Na području Grada Zagreba [[1999]]. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti:<ref>{{Cite web |title=www.zagreb.hr |url=http://www.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73?OpenDocument |access-date=2011-01-09 |archivedate=2008-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202174310/http://www.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73?OpenDocument |deadurl=yes }}</ref>

Četvrti se neformalno dijele na «kvartove», odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovništvom koje ih naseljava. Dobrim za život općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada ([[Donji Grad|Donji grad]] i [[Medveščak]]) zbog raznolikosti sadržaja i dobre urbane opremljenosti. Druga je [[Podsljeme|podsljemenska zona]], koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivši tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: [[Šalata]], [[Tuškanac]], [[Pantovčak]], [[Horvatovac]] i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti [[Jarun]], privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s pretežito novogradnjom (primjerice [[Špansko]]) , [[Gajevo]] , [[Gajnice]] ,  [[Gredice]] , [[Blato]] , [[Botinec]] , [[Bukovac]] , [[Cerje]] , [[Cvjetno naselje]] ,  [[Čučerje]] , [[Dedići]] , [[Dubec]] , [[Dugave]] , [[Podsused]] , [[Kozari Bok]] , [[Lanište]] , [[Malešnica]] , [[Markovo Polje]] ,  [[Markuševec]] , [[Miroševac]] , [[Miroševec]] , [[Sutinska Vrela]] , [[Trnsko]] , [[Kajzerica]] , [[Gračani]] , [[Ivanja Reka]] , [[Zrinjevac]] , [[Jakuševec]] (Jakuševac) , [[Jankomir]] , [[Kupinečki Kraljevec]] ,  [[Ljubljanica]] , [[Odranski Obrež]] , [[Podbrežje]] , [[Prečko]] , [[Pupinovo naselje]] , [[Rebro]] , [[Resnik (Zagreb)|Resnik]] , [[Retkovec]], [[Rudeš]] , [[Sesvetski Kraljevec]], [[Sloboština]] ,  [[Stenjevec]] ,  [[Travno]] , [[Utrina]] , [[Volovčica]] , [[Voltino naselje|Voltino]], [[Vrbani]] , [[Vukomerec]] , [[Siget (Zagreb)|Siget]] , [[Svetice]] i [[Sesvete]].

Četvrti kao što su [[Trešnjevka]], [[Trnje (Zagreb)|Trnje]], [[Črnomerec]], [[Peščenica - Žitnjak]] su većinom nekvalitetno izgrađene bivše radničke četvrti, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost. Isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, [[Dubrava|Dubravom]], koja je zbog stanovništva s pretežno niskim imovinskim standardom, ilegalne trgovine i kriminala, na glasu kao najlošija gradska četvrt.

[[Novi Zagreb]] građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obali [[Sava|Save]]. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te neatraktivne zgrade građene u duhu socijalističkog funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]], uređenje parka [[Bundek]], otvaranje novog trgovačkog centra ([[Avenue Mall]]) koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području.

{|  border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%"
|-
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | R. br.
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Četvrt
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Površina (km²)
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo (2001.)
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Gustoća stanovništva (st/km²)
|-
| 1. || [[Donji Grad|Donji grad]] || 3,01 || 45 108 || 14 956,2
|-
| 2. || [[Gornji Grad - Medveščak|Gornji grad - Medveščak]] || 10,12 || 36 384 || 3593,5
|-
| 3. || [[Trnje (Zagreb)|Trnje]] || 7,37 || 45 267 || 6146,2
|-
| 4. || [[Maksimir]] || 14,35 || 49 750 || 3467,1
|-
| 5. || [[Peščenica - Žitnjak]] || 35,30 || 58 283 || 1651,3
|-
| 6. || [[Novi Zagreb - istok]] || 16,54 || 65 301 || 3947,1
|-
| 7. || [[Novi Zagreb - zapad]] || 62,59 || 48 981 || 782,5
|-
| 8. || [[Trešnjevka - sjever]] || 5,83 || 55 358 || 9498,6
|-
| 9. || [[Trešnjevka - jug]] || 9,84 || 67 162 || 6828,1
|-
| 10. || [[Črnomerec]] || 24,33 || 38 762 || 1593,4
|-
| 11. || [[Gornja Dubrava]] || 40,28 || 61 388 || 1524,1
|-
| 12. || [[Donja Dubrava (Zagreb)|Donja Dubrava]] || 10,82 || 35 944 || 3321,1
|-
| 13. || [[Stenjevec]] || 12,18 || 41 257 || 3387,3
|-
| 14. || [[Podsused - Vrapče]] || 36,05 || 42 360 || 1175,1
|-
| 15. || [[Podsljeme]] || 60,11 || 17 744 || 295,2
|-
| 16. || [[Sesvete]] || 165,26 || 59 212 || 358,3
|-
| 17. || [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]] || 127,45 || 10 884 || 85,4
|-
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" |  
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | UKUPNO 
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | 641,43
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | 779 145 
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | 1214,9
|-
|}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Croatian National Bank.jpg|thumb|desno|[[Hrvatska narodna banka]]]]
[[Datoteka:Eurotower Zagreb.jpg|thumb|120px|lijevo|thumb|Eurotower - sjedište Zagrebačke burze]]
Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe.<ref name=zageb_economy>{{cite web
|url=http://www.zagreb.hr/Dokument.nsf/AboutZagreb?OpenPage
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080102101939/http://www.zagreb.hr/Dokument.nsf/AboutZagreb?OpenPage
|archivedate=2008-01-02
|title=O ekonomiji Zagreba
|accessdate=02. 07. 2006.
|deadurl=yes
}}</ref> Proračun grada Zagreba za [[2008]]. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.<ref name="Zagrebački proračun">{{cite web
| url = http://www.poslovni.hr/64967.aspx
| format = PDF
| title = Prihvaćen zagrebački proračun za 2008.
| date = 12. 20. 2007.
| accessdate = 6. 16. 2009.
| work = poslovni.hr
| archive-date = 2008-02-25
| archive-url = https://web.archive.org/web/20080225072141/http://www.poslovni.hr/64967.aspx
| dead-url = yes
}}</ref>

Grad Zagreb ima najveći nominalni [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).<ref name=zagreb_stat>{{cite web
| url = http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=126014
| title = Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji
| date = 22. 02. 2008.
| accessdate = 09. 11. 2008.
| publisher = Javno.hr
| archive-date = 2009-01-15
| archive-url = https://web.archive.org/web/20090115195843/http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=126014
| dead-url = yes
}}</ref> Godine 2004. bruto domaći proizvod u [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] iznosio je 28 261 $ (19 067 €).<ref name=hgk_ppp>{{cite web
| url = http://www.zg.hgk.hr/prezentacija___read-only_.pdf
| format = PDF
| title = Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije
| date = 11. 12. 2007.
| accessdate = 11. 11. 2008.
| work = Hrvatska gospodarska komora
| archivedate = 2008-12-17
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20081217230926/http://www.zg.hgk.hr/prezentacija___read-only_.pdf
| deadurl = yes
}}</ref>

Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu je najviša u Hrvatskoj i iznosi 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).<ref name=placa_travanj08>{{cite web
|url=http://www.suvremena.hr/8584.aspx
|title=Prosječna zagrebačka neto plaća za srpanj 6.228 kuna
|accessdate=09. 10. 2008.
|date=26. 09. 2008.
|work=Suvremena.hr
|archivedate=2011-08-24
|archiveurl=https://www.webcitation.org/61AlcLQqF?url=http://www.suvremena.hr/8584.aspx
|deadurl=yes
}}</ref> U prva tri mjeseca [[2009]]. godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8%, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.<ref>[Metropola - besplatni tjednik]</ref>

Zagrebu je sjedište 34% tvrtki u Hrvatskoj, i zapošljava 38,4% hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslužne tvrtke i javni prijevoz.
U Zagrebu su sjedišta najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su [[Franck d.d.|Franck]], [[Kraš]], [[Croatia Airlines]], [[Croatia osiguranje d.d.]], [[Croatia Records]] , [[Badel 1862]] , [[Cedevita]] , [[HT]], [[INA]], [[Konzum]], [[Ledo]], [[Pliva]], [[RIZ]], [[Tisak (tvrtka)|Tisak]], [[Vipnet]], [[Lesnina]] , [[Tepih Centar]] , itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52% ukupnog prometa i 60% ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35% hrvatskog izvoza i 57% hrvatskog uvoza.<ref name=hgk_ppp/><ref>{{cite web
|url=http://www.zg.hgk.hr/pg006.html
|title=Gospodarski profil KZ
|publisher=Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka gospodarska komora
|accessdate=25. 01. 2008.
|archivedate=2008-01-15
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080115172243/http://www.zg.hgk.hr/pg006.html
|deadurl=yes
}}</ref>

U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika. [[Hotel]]i su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa četiri zvjezdice.

== Promet ==
[[Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|thumb|desno|Petlja na križanju Držićeve i Slavonske avenije]]
==== Prometni položaj ====
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]]. Možda najvažnija od njih je autocesta [[Autocesta A1 (Hrvatska)|A1]] Zagreb - [[Split]] - [[Dubrovnik]], koja je u potpunosti završena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2009. godine.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, [[Autocesta A3 (Hrvatska)|A3]] Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta [[Autocesta A6 (Hrvatska)|A6]] Zagreb - [[Rijeka (grad)|Rijeka]], koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. 
Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste [[Autocesta A4 (Hrvatska)|A4]] Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta [[Autocesta A2 (Hrvatska)|A2]] Zagreb - Macelj, koja pripada Pyhrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Pyrhnske autoceste nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti [[Autocesta A11 (Hrvatska)|A11]] Zagreb - [[Sisak]], dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.

Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dvije od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i [[Pruga bratstva i jedinstva|Paneuropski Željeznički Koridor X]] koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.

[[Zračna luka Zagreb]] jedna je od najprometnijih u zemlji. Nalazi se u naselju [[Pleso]] pored [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Današnja putnička zgrada i platforma dovršene su [[1959]]., a u jesen iste godine je zračna luka otvorena za civilni [[vazdušni saobraćaj|zračni promet]]. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal Zračne luke Zagreb.<ref>Tomislav Marinović (2008), [http://www.vjesnik.hr/html/2008/10/02/Clanak.asp?r=unu&c=11 Domaćim arhitektima projekt nove zračne luke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630173010/http://www.vjesnik.hr/html/2008/10/02/Clanak.asp?r=unu&c=11 |date=2009-06-30 }}, www.vjesnik.hr (Preuzeto 12. ožujka 2009.)</ref>

Pored međunarodne zračne luke, u Lučkom postoji i manji sportski aerodrom, [[Zračno pristanište Lučko]].

==== Javni gradski prijevoz ====
[[Datoteka:ZET tram&bus.jpg|thumb|desno|Tramvaj [[Crotram|NT 2200]] i autobus ZET-a]]

Javni gradski prijevoz u Zagrebu čini mreža [[tramvaj]]skih i [[autobus]]nih linija, gradsko-prigradski [[vlak]]ovi te [[taksi]] vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o [[uspinjača|uspinjači]] i [[žičara|žičari]], koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.

Prvi električni tramvaj pušten je u promet [[18. 8.|18. kolovoza]] [[1910]]. godine. Današnja tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116&nbsp;km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000&nbsp;mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.

[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača ZET-a]] spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon [[8. 10.|8. listopada]] [[1890]]. godine. Danas je zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.

Žičara "Sljeme" puštena je u promet [[27. 7.|27. srpnja]] [[1963]]. godine, a za promet je zatvorena sredinom [[2007]]. godine (službeno je zatvorena [[1. 7.|1. srpnja]]), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.

U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovlašteni koncesionar je ''Radio taksi Zagreb - udruženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba''. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića [[11. 6.|11. lipnja]] [[1901]]. godine.

Gradsko-prigradskim [[željeznica|željezničkim]] prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji [[Savski Marof]] - Zagreb Glavni kolodvor - [[Dugo Selo]]. [[Hrvatske željeznice]] uvele su ovu liniju [[1992]]. godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] te [[Jastrebarsko]]m, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera [[Zabok]]a, [[Novska|Novske]], [[Karlovac|Karlovca]] i [[Koprivnica|Koprivnice]].

== Arhitektura i znamenitosti ==
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.

=== Gornji grad ===
Gornji grad ili [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trg sv. Marka]], nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i Gradske skupštine. Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.

Trgom sv. Marka dominira '''[[crkva sv. Marka u Zagrebu|crkva sv. Marka]]''', izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz [[Prag]]a te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.<ref>Marijan Lipovac (2009), [http://www.bum.vjesnik.hr/Html/2009/04/11/Clanak.asp?r=kul&c=4 Portal svetog Marka krije tajne]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Vjesnik'', 11. travnja 2009.</ref> Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]]. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.<ref>Lelja Dobronić (1992), ''Slobodni i kraljevski grad Zagreb'', Zagreb. {{ISBN|86-03-00798-5}}</ref>

Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna '''[[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]]''' (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara [[Francesco Robba|Francesca Robbe]].<ref name="Lelja Dobronić 1988">Lelja Dobronić (1988), ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb.</ref>

[[Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|thumb|lijevo|[[Kamenita vrata]]]]
Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove [[Klovićevi dvori]], gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno "lažni" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smješten [[Muzej grada Zagreba]], jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej.jpg|thumb|desno|Palača Vojković (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzej]]
Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je '''[[Palača Vojković u Zagrebu|palača Vojković]]''' u Matoševoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smješten [[Hrvatski povijesni muzej]].<ref>Lelja Dobronić, Ankica Pandžić (2004), ''Palača Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. - 2004.'', Zagreb. {{ISBN|953-6046-29-6}}</ref> Od drugih palača ističu se [[Banski dvori]] te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedišta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se [[Palača Raffay u Zagrebu|palača Raffay]], danas [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]], a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditelja [[Matija Leonhart|Matije Leonharta]].<ref name="Lelja Dobronić 1988"/>

U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, tj. nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata ''Zlatna dvorana''), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894.), rad arhitekta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i Obrtne škole u Zagrebu.<ref>Olga Maruševski (2002), ''Iso Kršnjavi, kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10'', Zagreb. {{ISBN|953-6324-32-6}}</ref> Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj [[Bartol Felbinger]]). U toj je kući živio unuk slavnog talijanskog pjesnika [[Dante Alighieri|Dantea]].

Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna, tzv. '''[[Kamenita vrata]]'''. 
Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula [[Popov toranj]], u kojoj je smještena zvjezdarnica. U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionica ''Palajnovka''. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu ''Pod starim krovovima'' (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicu ''K Žnidaršiću'' u slavnom filmu [[Tko pjeva zlo ne misli]], a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.

'''[[Kula Lotrščak]]''' poznati je vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se [[Strossmayerovo šetalište]] te [[Zagrebačka uspinjača|uspinjača]] koja povezuje Gornji i Donji grad.

=== Kaptol i Dolac ===
[[Datoteka:Zagreb Cathedral.jpg|thumb|lijevo|Zagrebačka katedrala]]
[[Zagrebački kaptol|Kaptol]] je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]]. Danas je središte crkvenih institucija ([[Zagrebačka nadbiskupija]], [[Zagrebački kaptol|Kaptol zagrebački]], Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište).
[[Datoteka:Nadbiskupski dvor Zagreb.jpg|thumb|desno|Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)]] 
'''[[Zagrebačka katedrala|Katedrala]]''' dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa]], u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom arhitekata [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]]. Iz srednjevjekovnih vremena sačuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika ''Golgota'', djelo slavnog slikara [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]].<ref>Ana Deanović, Željka Čorak (1988), ''Zagrebačka katedrala'', Zagreb. {{ISBN|86-397-0020-6}}</ref> Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa [[Juraj Branjug|Jurja Branjuga]], podignut biskupski dvor.

Duž trga i ulice Kaptol nalazi se niz [[Kaptolske kurije u Zagrebu|baroknih kanoničkih kurija]] te [[Franjevački samostan i crkva na Kaptolu|franjevački samostan s crkvom]]. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovršena 1683.), bogato urešena baroknim štukaturama i zidnim slikama s prikazima iz života [[Sveti Franjo|sv. Franje]].<ref>Paškal Cvekan (1990), ''Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu'', Virovitica.</ref> U ulici [[Nova Ves (Zagreb)|Nova ves]] je barokna [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu|crkva sv. Ivana Krstitelja]], također sa zidnim slikama.

Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan [[Dolac (Zagreb)|Dolac]], gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu|crkva sv. Marije]]. Zapadno od crkve prolazi [[Tkalčićeva ulica]], nastala na mjestu nekadašnjeg potoka [[Medveščak]] koji je razdvajao povijesna naselja [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] i [[Zagrebački kaptol|Kaptol]].<ref>Nada Premerl (2005), ''Potok u srcu Zagreba: uz potok Medveščak od izvora do ušća = A brook in the heart of Zagreb: along the Medveščak brook from source to mouth'', Zagreb. {{ISBN|953-6942-19-4}}</ref> Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala duh starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu središtem noćnog života Zagreba.

=== Donji grad ===
[[Datoteka:Zagreb areal view (5).jpg|thumb|desno|Zrinjevac iz zraka]]
[[Donji Grad|Donji grad]] je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. 
Glavni i najveći trg Zagreba je '''[[Trg bana Jelačića]].''' Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]] (1866.), rad autrijskog kipara [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]]. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, budući da se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana [[Manduševac]], uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas [[Društvo hrvatskih književnika]]) s dva tornjića, kuću Rado (1904.-05., arhitekt [[Vjekoslav Bastl]]) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906.-07., arhitekt [[Aladar Baranyai]]), na kojoj su reljefi umjetnika [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].
[[Datoteka:Stained glass roof Oktogon Zagreb.jpg|thumb|lijevo|Oktogon - kupola od vitraja]]
Sa zapadne strane trga dolazi se u [[Ilica|'''Ilicu''']], najpoznatiju zagrebačku ''shopping'' ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura ''Prizemljeno sunce'' kipara [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]], koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom [[Zagrebački Sunčev sustav]]. Južno od Ilice je '''[[Trg Petra Preradovića|Cvjetni trg]]''',<ref>Snješka Knežević (2003), ''Zagrebu u središtu'', Zagreb. {{ISBN|953-181-049-4}}</ref> intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]] te poznata zgrada [[Oktogon (Zagreb)|Oktogon]], tj. Prva hrvatska štedionica. Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt [[Josip Vancaš]]), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od [[vitraj]]a.
[[Datoteka:Palace Zagreb Hotel.jpg|thumb|desno|Hotel Palace na Strossmayerovu trgu]]
Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan '''Zelena potkova''' ili ''[[Lenuzzijeva potkova]]''. Zasnovan prema zamislima urbanista [[Milan Lenuzzi|Milana Lenuzzija]] u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.<ref name="Snješka Knežević 1996">Snješka Knežević (1996), ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb. {{ISBN|953-0-60524-2}}</ref> Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je '''[[Zrinjevac]]''', sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u stilu neorenesanse (1884., arhitekt [[Friedrich von Schmidt]]), u kojoj je [[Strossmayerova galerija starih majstora]]. Na istočnoj strani trga su zgrada [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstva vanjskih poslova]] te [[Županijski sud u Zagrebu]], a na sjevernoj [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je [[Arheološki muzej u Zagrebu]], te palača Medaković s poznatom kavanom ''Lenuci'' i stropovima na katu koji su oslikani [[arabeska]]ma. 
[[Datoteka:Croatian State Archive.jpg|thumb|desno|Hrvatski državni arhiv]]
Na obližnjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je [[Moderna galerija]]. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata [[Leo Hönigsberg|Lea Hönigsberga]] i [[Julio Deutsch|Julija Deutscha]], poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.<ref name="Snješka Knežević 1996"/>

Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]]. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897.-98.), a s južne se nalazi [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]]. Od zgrada se također ističu kuća slikara [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] (1895.-96.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitekta [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]] u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuću Kallina]] (1903.-04.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima šišmiša i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.<ref>Zlatko Jurić (1995), Arhitekt Vjekoslav Bastl – radovi 1901.-1910., ''Život umjetnosti'' br. 56-57, Zagreb. ISSN 0524-7794</ref>
[[Datoteka:Alojz_Bastl-_Vjekoslav_Bastl-_Kuća_Kallina_1903-4._Masarykova_21-23_-_Gundulićeva_23.jpg|thumb|lijevo|Secesijska kuća Kallina (1903.-04.) na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice]]
Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom Starčevićeva doma (1894.-95) (danas Gradska knjižnica), izgrađenog za političara [[Ante Starčević|Antu Starčevića]], koji nikad nije u njoj živio. Slavni [[Hotel Esplanade]] (1922.-24.) smješten je odmah uz [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka [[Orient Express]]. Prema zapadu se pruža i zagrebački [[botanički vrt u Zagrebu|botanički vrt]].

Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg maršala Tita. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada '''[[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]''' (1910.-13., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.

[[Datoteka:National Theatre in Zagreb.jpg|thumb|desno|[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]]]] 
Zapadni krak Zelene potkove završava na [[Trg maršala Tita (Zagreb)|Trgu maršala Tita]], koji se smatra jednim od najljepših u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada '''[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]]''' (1894.-95.), sjedište najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj.<ref>Nikola Batušić, ur. (1992), ''Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: 1840.-1860.-1992.'', Zagreb. {{ISBN|86-03-00786-1}}</ref> Zgradu ju otvorio car [[Franjo Josip I.]], a projektirali su je [[Biro Fellner & Helmer|Fellner i Helmer]], poznati graditelji srednjoeuropskih kazališta. Ispred zgrade nalazi se [[Ivan Meštrović|Meštrovićeva]] skulptura [[Zdenac života]] (1905.). Na istom se trgu nalazi još i [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Hrvatski školski muzej]] te Rekorat Sveučilišta u Zagrebu. S južne strane su lijepa secesijska zgrada bivše Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]].<ref name="Snješka Knežević 1996"/>

Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923.-27., danas [[Hrvatska narodna banka]]), djelo modernog arhitekta [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]]. U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradom [[Hrvatski dom likovnih umjetnika|Hrvatskog doma likovnih umjetnika]] (1938.), nastaloj prema zamisli [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti.

Malo izvan Donjega grada, u četvrti [[Trnje (Zagreb)|Trnje]], kao znameniti primjer suvremene arhitekture može se izdvojiti i zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]]. Dovršena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvom [[Velimir Neidhardt|Velimira Neidhardta]].

=== Ostale znamenitosti ===
[[Datoteka:Mirogoj Cemetery Arcade.jpg|thumb|desno|Mirogoj]]
Istočno od središta grada, u četvrti [[Maksimir]], smjestio se '''[[park Maksimir]]''', povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove.<ref>Olga Maruševski, Sonja Jurković (1991), ''Maksimir'', Zagreb. {{ISBN|86-03-00523-0}}</ref> U njemu se nalazi [[Zoološki vrt grada Zagreba]].
U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko groblje '''[[Mirogoj]]'''. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.

U južnom dijelu Zagreba je sportsko-rekreacijski centar '''[[Jarun]]''', s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obali [[Sava|Save]], u naselju [[Lanište (Zagreb)|Lanište]], nalazi se najveća sportska dvorana u Hrvatskoj - '''[[Arena Zagreb]]'''.<ref>Vesna Ledić Oppenheim, Maroje Mrduljaš, Ira Payer (2008), ''Arena Zagreb'', Zagreb. {{ISBN|978-953-55532-0-5}}</ref>

Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, [[zagrebački neboderi]], također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.

Popularno izletište Zagrepčana je planina [[Medvednica]], poznatija po nazivu svojeg vrha [[Sljeme]], na kojoj se nalazi srednjevjekovna utvrda [[Medvedgrad]].

== Obrazovanje i znanost ==
==== Sveučilište ====
[[Datoteka:University of Zagreb.jpg|thumb|180px|Zgrada rektorata Sveučilišta i Pravnog fakulteta]]
Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u [[Evropa|Europi]]. Osnovano je [[1669]]. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika.

Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - [[Učiteljska akademija|Učiteljskoj akademiji]] i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

==== Znanstvene institucije ====
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području prirodnih znanosti je [[Institut Ruđer Bošković]], društvenih znanosti [[Institut Ivo Pilar]], a znanstveni rad u sklopu humanističkih znanosti predvode [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut za povijest umjetnosti]] i [[Institut za arheologiju]]. 
Zagreb je također sjedište HAZU - [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] koju je [[1866]]. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

==== Srednje škole i gimnazije ====
U Zagrebu djeluje 100 [[srednja škola|srednjih škola]], od čega je 31 [[gimnazija]].<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252 Popis srednjih škola i gimnazija u Republici Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023023302/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252 |date=2007-10-23 }} (Preuzeto u rujnu 2008.)</ref>

== Kultura ==
Zagreb je najveće kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]], u svijetu kazališta, baleta i opere [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]], a među knjižnicama [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalna i sveučilišna knjižnica]]. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu [[Klovićevi dvori]].

==== Muzeji i galerije ====
Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna eksponata u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.

[[Arheološki muzej u Zagrebu]] (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400,000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnom razdoblju.<ref name=zageb_archeo>{{cite web
|url=http://www.amz.hr/eng/page.asp?id=muzej&sub=2&url=povijest
|title=Arheološki muzej u Zagrebu
|accessdate=02. 07. 2006.
|archivedate=2006-05-18
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060518052905/http://www.amz.hr/eng/page.asp?id=muzej&sub=2&url=povijest
|deadurl=yes
}}</ref> Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. [[Zagrebačka lanena knjiga|Zagrebačkom mumijom]], koja je uvijena u tkaninu s najstarijim [[etrurski jezik|etrušćanskim]] natpisom na svijetu (''Liber Linteus Zagrabiensis'').
[[Datoteka:Gliptoteka HAZU 280309.jpg|thumb|desno|[[Gliptoteka HAZU]]]]
Od umjetničkih muzeja najznačajniji je [[Muzej za umjetnost i obrt]] (Trg maršala Tita 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.<ref name=zageb_artsandcrafts>{{cite web
|url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=e&nav=nav5&solo=278
|title=Muzej za umjetnost i obrt
|accessdate = 02. 07. 2006.
}}</ref> Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji starih majstora]] (Zrinjevac 11) u sklopu [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]<ref name=zageb_stross>{{cite web
|url=http://www.mdc.hr/strossmayer/eng/povijest.html
|title=Strossmayerova galerija starih majstora
|accessdate=02. 07. 2006.
|archivedate=2007-09-27
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927234334/http://www.mdc.hr/strossmayer/eng/povijest.html
|deadurl=yes
}}</ref> i [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]], donaciji kolekcionara [[Ante Topić Mimara|Ante Topića Mimare]] gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekadašnje gimnazije.<ref name=zageb_mim>{{cite web
|url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=e&nav=nav5&solo=275
|title=Muzej Mimara
|accessdate = 02. 07. 2006.
}}</ref>
Potonja sadrži 3.750 djela iz različitih kultura i civilizacija. [[Moderna galerija]] (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu je [[Atelier Ivana Meštrovića]] (Mletačka 8) sa skulpturama, crtežima i litografijama najznačajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. Potom [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]], kao i [[Muzej suvremene umjetnosti]], čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.

U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. [[Muzej grada Zagreba]] (Opatička 20), osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja, a smješten je u obnovljenom kompleksu bivšeg samostana klarisa iz 17. stoljeća.<ref name=zageb_citymus>{{cite web
|url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=e&nav=nav5&solo=272
|title=Muzej grada Zagreba
|accessdate = 02. 07. 2006.
}}</ref> Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i [[Hrvatski povijesni muzej]] u [[Palača Vojković u Zagrebu|palači Vojković]] (Matoševa 9).

Od drugih muzeja, značajni su [[Hrvatski prirodoslovni muzej]], [[Tehnički muzej]] te [[Etnografski muzej]]. Vrijedne zbirke čuvaju i [[Hrvatski školski muzej]], [[Gliptoteka HAZU]] i [[Kabinet grafike HAZU]].

Najposjećenije izložbe svjetskih umjetnika nudi galerija [[Klovićevi dvori]], a stogodišnje iskustvo u tom smislu ima [[Umjetnički paviljon]].

==== Kazališta ====
Prve kazališne predstave održavale su se u Zagrebu još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazališta. [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]], otvoreno 1895. godine, ima najveći prestiž u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su [[Gradsko dramsko kazalište Gavella]], [[Gradsko kazalište Komedija]], [[Zagrebačko kazalište mladih]], [[Teatar Exit]] i [[Satiričko kazalište Kerempuh]]. Postoje specijalizirana kazališta za dječju publiku, dok ih je nekolicina smještena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz većih gradskih četvrti (Trešnjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazališna i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je ''Zagrebačko histrionsko ljeto'' na [[Opatovina|Opatovini]].

==== Koncerti i festivali ====
Zagreb je mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su [[Animafest]], svjetski festival animiranog filma koji se održava svake parne godine, potom [[Međunarodna smotra folklora]], kazališni festival [[Eurokaz]], te [[Festival suvremenog plesa]].

Zagreb ima i filmski festival, [[Zagreb Film Festival]], a posebno je zanimljiv [[ZagrebDox]], festival dokumentarnog filma. Tu je i One Take Film Festival, koji prikazuje filmove snimljene u jednom kadru, a koji je osnovao [[Kino Klub Zagreb]]. Od glazbenih festivala, tu je [[Zagrebfest]], jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe [[Muzički Biennale Zagreb]] svake neparne godine te ''Festival Zagrebačke filharmonije''. Od 1996. se na ulicama središta Zagreba održava ''Cest is d'Best'', međunarodni multimedijalni festival uličnih zabavljača. Ljeti se također održavaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjem gradu (''Ljeto na Gornjem gradu'').

Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]], sagrađena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslavu Lisinskom]]. Dvorana je bila i mjesto održavanja [[Eurosong 1990.|Eurosonga 1990. godine]]. Veći koncerti zabavne glazbe održavaju se u [[Dom sportova|Domu sportova]], a od nedavno i u veličanstvenoj [[Arena Zagreb|Areni Zagreb]].

Od drugih događanja poznata je izložba cvijeća ''Floraart'' (krajem srpnja i početkom lipnja), te ''Old-timer Rally'', koji se održavaju jednom godišnje. Posebno je zanimljiv [[Markov sajam]], tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno održavao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jelačića. ''Dani Grada Zagreba'' održavaju se 16. studenog.

== Govor ==
Izvorni govor grada Zagreba je bio kajkavsko-ekavski. Međutim, uslijed doseljavanja on je do kraja 20. stoljeća uvelike štokaviziran <ref name="kapović-2006">http://bib.irb.hr/datoteka/396470.Kapovic-Najnovije_jez._promj._u_zg_govoru.pdf</ref> i zapravo se sinkronijski ne
može smatrati pravim kajkavskim govorom.<ref name="kapović-2006"/> U svakodnevnom govoru se npr. ne razlikuju glasovi č i ć, dž i đ.<ref name="kapović-2006"/>

== Mediji ==
Zagreb je jedno od [[Mediji|medijskih]] središta jugoistočne Europe.

U njemu je sjedište [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]]. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao ''TV Zagreb'' 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istraživanjima najgledanija televizija u jugoistočnoj Europi. HRT centar sa studijima smješten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv ''Prisavlje'' se prema tome u medijskom žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravni ''establishment'' televizije. 
[[Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|thumb|lijevo|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] na Prisavlju]] 
U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne TV postaje: [[Nova TV]] (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, te [[RTL Televizija]] (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvu [[RTL Grupa|RTL grupe]] . U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih televizija, [[OTV]] i [[Z1 Televizija]] i [[Infopunkt tv]] koje su sadržajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva poslovna televizija u Hrvatskoj [[Kapital Network]] i glazbena televizija [[Croatian Music Channel]], koje je moguće pratiti preko kabelske mreže.

U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najslušanije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]], [[HR Sljeme|Radio Sljeme]], [[Radio 101]], [[Narodni radio]], [[Otvoreni radio]], [[Soundset]], [[Radio Cibona]], [[Antena Zagreb]] itd.
Prve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu još 1784. godine ([[Agramer deutsche Zeitung]]). Danas je Zagreb sjedište najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnažnija kompanija [[Europapress holding|Europapress Holding]] (EPH), sa sjedištem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiražnije dnevne novine su [[Jutarnji list]] i [[Sportske novosti]] u vlasništvu EPH, te [[Večernji list]] (osnovan 1959.) , [[24sata]], u sastavu austrijskog medijskog koncerna ''Styria Medien AG'' i [[Lider press]]. Značajan je i [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]. Mjesečni magazini [[Nacional]], [[Globus]], [[7Dnevno]], [[Gloria]] i [[Story]].

U Zagrebu je sjedište i najposjećenijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Tportal.hr, Oglasnik.hr, Mediaservis.hr, Metro portal, Pixsell.hr i dr.

== Sport ==

U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski [[sport|športski]] klubovi iz Zagreba. Od poznatijih profesionalnih klubova valja istaknuti nogometne klubove koji nastupaju u [[Prva hrvatska nogometna liga|1.HNL]]: [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]], [[NK Zagreb]], [[NK Lokomotiva|NK Lokomotiva Zagreb]], [[NK Croatia Sesvete]], košarkaške klubove koji nastupaju u [[NLB liga|NLB ligi]]: [[KK Cibona]], [[KK Zagreb]], [[KK Cedevita]], rukometne klubove koji nastupaju u Dukat Premijer ligi [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]], [[RK Medveščak]], [[RK Dubrava]]. Također se ističu vaterpolski klubovi [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] i [[vaterpolski klub Medveščak|Medveščak]], hokejaška momčad [[KHL Medveščak Zagreb|Medveščak]] koja nastupa u [[EBEL]] ligi, te veslačke, atletske i mnoge druge klubove.

U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe [[Универзијада|Univerzijade]] [[1987]]. godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je [[Dom sportova]], koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 4.000 i 12.000 gledatelja. Popularna ''Cibona'', tj. [[Košarkaški centar Dražen Petrović]] prima oko 5.400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena je [[Arena Zagreb]] koja može primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najveći objekt zatvorenog tipa za održavanje sportskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je [[Stadion Maksimir]] (37,168 sjedećih mjesta) na kojem utakmice igra [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]].

== Poznati Zagrepčani ==
<div style="height: 430px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
{{div col|cols = 4}}
* [[Đurđa Fočić]], poznata atletičarka
* [[René Bitorajac]], poznati glumac
* [[Vatroslav Lisinski]], poznati skladatelj
* [[Sandra Perković]], poznata atletičarka
* [[Mirko Novosel]], poznati košarkaški trener član kuće slavnih u Springfieldu
* [[Željko Pavličević]], poznati košarkaški trener
* [[Stjepan Bobek]], poznati jugoslovenski nogometaš
* [[Janica Kostelić]], poznata skijašica
* [[Goran Milić]], poznati hrvatski tv-novinar
* [[Ivica Kostelić]], poznati skijaš
* [[Velimir Zajec]], poznati nogometaš
* [[Dubravko Šimenc]], poznati vaterpolist
* [[Zlatko Škorić]], poznati nogometaš
* [[Tajči|Tatjana Matejaš "Tajči"]], poznata hrvatska glazbenica
* [[Zlatko Kranjčar]], poznati nogometaš 
* [[Antun Mihanović]], hrvatski književnik i pravnik
* [[Mario Anduš]], poznati tv spiker na HRT-u
* [[Lana Jurčević]], glazbenica
* [[Zoran Milanović]], premijer Vlade Republike Hrvatske
* [[Dragutin Šurbek]], poznati stonoteniser
* [[Petar Kralj]], poznati glumac
* [[Ivo Pukanić]], poznati novinar i urednik "Nacionala"
* [[Mira Furlan]], poznata hrvatska glumica
* [[Sanja Doležal]], poznata pjevačica skupine "Novi Fosili" i tv voditeljka
* [[Relja Bašić]], poznati filmski i kazališni glumac
* [[Dario Šimić]], poznati nogometaš
* [[Helga Vlahović]], poznata hrvatska novinarka, televizijska, radijska, voditeljica i urednica na HRT-u
* [[Silvio Marić]], poznati nogometaš 
* [[Jelena Veljača]], hrvatska glumica
* [[Antun Bauer]], teološki,filozofski pisac i zagrebački nadbiskup
* [[Eduard Slavoljub Penkala]], hrvatski inžinjer i izumitelj
* [[Dragutin Hirc]], hrvatski učitelj i prirodoslovac
* [[Milivoj Bračun]], poznati nogometaš
* [[Rajko Dujmić]], poznati glazbenik skupine "Novi Fosili" i skladatelj
* [[Tomislav "Tomo" Šokota]], poznati nogometaš
* [[Vinko Brešan]], poznati hrvatski filmski redatelj
* [[Mirko Fodor]], poznati tv-voditelj,novinar na HRT-u
* [[Branislav "Branko" Zebec]], poznati nogometaš i nogometni trener
* [[Nina Badrić]], poznata pjevačica
* [[Ivana Banfić]], poznata pjevačica
* [[Ivan Herceg]], glumac
* [[Marko Mlinarić]], poznati nogometaš
* [[Božo Sušec]], poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator
* prof. dr [[Mirjana Krizmanić]], hrvatska znanstvenica.
* [[Nikola Jurčević]], nogometaš
* [[Filip Juričić]], poznati hrvatski glumac
* [[Iva Majoli-Marić]], poznata teniserka
* [[Ivan "Ico" Hitrec]], poznati hrvatski nogometaš
* [[Željka Fattorini]], poznata hrvatska novinarka, spikerica, televizijska i radijska voditeljica na HRT-u
* [[Gordan Giriček]], poznati košarkaš
* [[Maja Šuput]], hrvatska glazbenica
* [[Boro Jovanović]], poznati hrvatski tenisač
* [[Drago Ibler]], hrvatski arhitekt, univerzitetski nastavnik i teoretičar arhitekture 
* [[Marko Naletilić]], nogometni menadžer
* [[Blaž Jurišić]], hrvatski jezikoslovac i dijalektolog
* [[Branko Gavella]], kazališni redatelj, ravnatelj, pedagog, teatrolog,
* [[Igor Bišćan]], poznati nogometaš
* [[Josip Palada]], hrvatski tenisač
* [[Pero Juričić]], poznati hrvatski glumac
* [[Krešimir Sučević - Međeral]], poznati tv-voditelj kviza na RTL-u "Tko se toga nije sjetio"
* [[Ozren Bonačić]], poznati vaterpolo trener
* [[Kardinal Franjo Kuharić]], hrvatski kardinal
* [[Igor Vori]], poznati rukometaš
* [[Franjo Wölfl]], poznati hrvatski nogometaš
* [[Ante Kostelić]], poznati skijaški trener
* [[Nensi Blažević - Brlek]], poznata hrvatska novinarka, urednica i bivša televizijska voditeljica Dnevnika na HRT-u.
* [[Ivan Đikić]], poznati hrvatski znanstvenik
* [[Csilla Barath Bastaić]], hrvatska filmska i kazališna glumica 
* [[Dubravko Škorić]], poznati stolnoteniski trener 
* [[Damir Šolman]], poznati bivši košarkaš
* [[Lana Banely]], poznata tv-voditeljka na HRT-u i bivša tekvandoistica
* [[Zvonimir Soldo]], poznati nogometaš i nogometni trener
* [[Drago Mlinarec]], hrvatski pjevač
* [[Iva Šulentić]], hrvatska novinarka, televizijska i radijska voditeljica i glumica
* [[Aleksandar Freudenreich]], hrvatski arhitekt 
* [[Hrvoje Kečkeš]], poznati hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
* [[Slaven Rimac]], košarkaš
* [[Bruno Kovačević]], poznati sportski tv novinar i glavni urednik HTV-a
* [[Bojana Gregorić - Vejzović]], hrvatska filmska i kazališna glumica
* [[Đuro Basariček]], hrvatski političar, pravnik i društveni aktivist
* [[Janko Rakoš]], poznati hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
* [[Zlatko "Čik" Čajkovski]], poznati nogometaš
* [[Renata Končić - "Minea"]], hrvatska glazbenica
* [[Gordan Kožulj]], poznati plivač
* [[Slavko Kvaternik]], hrvatski vojnik
* [[Đuro Tomljenović]], hrvatski televizijski voditelj, ekonomist i urednik na HRT-u
* [[Ivica Vidović]], poznati hrvatski glumac
* [[Antonija Šola]], hrvatska kantautorica,pjevačica i glumica
* [[Dražen Anzulović]], košarkaški trener
* [[Mićo Dušanović]], poznati hrvatski sportski novinar i TV komentator na HRT-u
* [[Rudolf "Rudi" Belin]], poznati nogometaš
* [[Janko Popović - Volarić]], poznati glumac
* [[Marijan Čerček]], poznati nogometaš
* [[Željko Stinčić]], poznati nogometaš
* [[Jacques Houdek]], poznati hrvatski pjevač
* [[Vesna Pusić]], hrvatska političarka i saborska zastupnica
* [[Ivo Tomić]], legendarni hrvatski reporter i športski novinar
* [[Joško Martinović]], poznati hrvatski novinar i TV voditelj na HRT-u
* [[Jerko Leko]], poznati nogometaš
* [[Milan Emil Uzelac]],  hrvatski vojnik i vojni zapovjednik koji je bio vodeća ličnost u zrakoplovstvu Austro-Ugarske
* [[Tomislav Simović]], poznati hrvatski skladatelj
* [[Vilko Luncer]], bivši glavni urednik i poznati novinar Sportskih novosti
* [[Petar Ćiritović]], poznati hrvatski glumac
* [[Tomislav Židak]], poznati sportski novinar i kolumnista
* [[Zdenka Kovačiček]], poznata hrvatska rock i jazz pjevačica
* [[Goran Prpić]], poznati teniser
* [[Sanda Dubravčić - Šimunjak]], poznata klizačica, nosila olimpijsku baklju na ZOI-u 1984. u Sarajevu
* [[Nikolina Ristović - Pišek]], poznata tv-voditeljka
* [[Tomislav Ivković]], poznati nogometaš
* [[Josip Juraj Posilović]], zagrebački nadbiskup
* [[Sanja Vejnović]], hrvatska glumica
* [[Zlatko Mateša]], političar,bivši vaterpolist i predsjednik HOO-a
* [[Ljiljana Ćulibrk]], atletičarka
* [[Danko Cvjetićanin ili Cvjetičanin]], poznati hrvatski košarkaš
* [[Adalbert Rebić]], zagrebački nadbiskup, svećenik
* [[Branko Strupar]], poznati nogometaš
* [[Kristina Krepela]], poznata glumica
* [[Zlatko Horvat]], hrvatski rukometaš
* [[Bruno Orešar]], poznati hrvatski tenisač i poduzetnik
* [[Edo Schön]], hrvatski arhitekt
* [[Ljiljana Saucha]], hrvatska televizijska voditeljica, urednica i novinarka na HRT-u
* [[Vjekoslav Kobešćak]], hrvatski vaterpolista
* [[Darko Janeš]], glumac
* [[Maja Strozzi-Pečić]], hrvatska operna pjevačica 
* [[Niko Kranjčar]], poznati nogometaš
* [[Ivana Brkić]], hrvatska pjevačica
* [[Mirna Medaković]], poznati hrvatska glumica
* [[Domagoj Novokmet]], hrvatski televizijski voditelj, urednik i novinar na HRT-u
* [[Vedran Zrnić]], hrvatski rukometaš
* [[Mislav Čavajda]], poznati hrvatski glumac 
* [[Tomislav Butina]], poznati nogometaš 
* [[Renata Sopek]], poznata tv-voditeljica
* [[Leona Paraminski - Komljenović]], glumica
* [[Zoran Čutura]], poznati hrvatski košarkaš i novinar
* [[Maja Petrin]], glumica
* [[Božidar Magovac]], hrvatski publicist, novinar, pjesnik i političar
* [[Krunoslav Belko]], hrvatski radijski i televizijski voditelj, spiker i glumac
* [[Tina Katanić]], bivša Miss Hrvatske, poznata manekenka i model
* [[Ante Čačić]], hrvatski nogometni trener
* [[Vladimir Ibler]], hrvatski akademik i pravnik
* [[Duško Ćurlić]], poznati tv-voditelj na HRT-u
* [[Radimir Čačić]], političar i zastupnik
* [[Igor Mešin]], poznati hrvatski filmski i kazališni glumac
* [[Radoslav Katičić]], hrvatski klasični filolog i paleoslavist
* [[Željko Mavrović]], poznati hrvatski boksač
* [[Manuel Štrlek]], rukometaš
* [[Franjo Škrinjar]], poznati hrvatski atletičar
* [[Lana Klingor - Mihić]], hrvatska glumica i bivša pjevačica muzičke skupine "ET"
* [[Vjekoslav Majer]], hrvatski pjesnik i pripovjedač
* [[Ivan "Ivica" Blažičko]], poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator na HRT-u 
*  Marijan Mareković, hrvatski general
* [[Nives Zeljković - "Nives Celzijus"]], pjevačica, model i spisateljica
* [[Ivan Turina]], poznati nogometaš
* [[Lucija Šerbedžija]], poznata hrvatska glumica
* [[Hamdija Seferović]], pobjednik drugog RTL show Big Brother
* [[Marino Tartaglia]], hrvatski slikar i likovni pedagog
* [[Iva Jerković]], manekenka i model
* [[Neven Cvijanović]], sportski novinar
* [[Dušan Bućan]], poznati hrvatski kazališni i filmski glumac
* [[Slavko Jelinek]], poznati hrvatski arhitekt
* [[Dubravka Ostojić]], poznata hrvatska filmska i kazališna glumica
* [[Alen Peternac]], poznati hrvatski nogometaš
* [[Davor Meštrović]], hrvatski televizijski voditelj i urednik na HRT-u
* [[Andrej Panadić]], poznati bivši nogometaš
* [[Tamara Garbajs Šintić]], poznata hrvatska glumica
* [[Dario Horvat]], poznati hrvatski atletičar
* [[Stjepan Balog]], poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator na HRT-u
* [[Marijan Haberle]], hrvatski arhitekt 
* [[Zlatan Zuhrić - "Zuhra"]], poznati hrvatski glumac
* [[Ivan Kelava]], poznati nogometaš
* dr. med. [[Siniša Glumičić]], poznati kirurg
* [[Ranko Zidarić]], poznati hrvatski filmski i kazališni glumac
* [[Dino Drpić]], poznati nogometaš
* [[Tončica Čeljuska]], poznata hrvatska urednica i televizijska voditeljica Dnevnika na HRT-u
* [[Kristijan Ugrina]], hrvatski glumac
* [[Domagoj Margetić]], hrvatski novinar
* [[Milan Badelj]], hrvatski nogometaš
* [[Željko Vela]], poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator na HRT-u
* [[Krunoslav "Kruno" Simon]], poznati hrvatski košarkaš
* [[Sanja Marin]], glumica
* [[Denis Špoljarić]], hrvatski rukometaš
* [[Tito Strozzi]], hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj 
* [[Mihael Mikić]], nogometaš 
* [[Ignjat Fischer]], hrvatski i jugoslavenski arhitekt
* [[Željko Pervan]], poznati hrvatski komičar i glumac
* [[Boris Mirković]], hrvatski glumac
* [[Mirna Zidarić]], poznata sportska novinarka na HRT-u
* [[Đorđe Kukuljica]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
* [[Hrvoje Čale]], nogometaš 
*  Nenad Polimac, hrvatski novinar i filmski kritičar
* [[Andrej Kramarić]], nogometaš
* [[Kristijan Polovanec]], hrvatski nogometaš
* [[Milan Pavić]], hrvatski fotograf
* [[Hrvoje Šalković]], hrvatski pisac
* [[Damir Škaro]], poznati hrvatski boksač, političar i poduzetnik, osvajač olimpijskog odličja
* [[Filip Nola]], poznati hrvatski filmski i kazališni glumac
* [[Mario Cvitanović]], poznati nogometaš
* [[Ana-Marija Ivaniš]], poznata sportska novinarka na Novoj TV i nekada na HRT-u
* [[Stjepan Spajić]], bivši nogometni čelnik
* [[Ivan Zvonimir Čičak]], hrvatski političar i novinar
* [[Hrvoje Štrok]], nogometaš 
* [[Gvido Tartalja]] (Guido Tartaglia), srpski književnik, hrvatskog podrijetla
* [[Pavao Markovac]] (Ebenspanger), hrvatski muzikolog, glazbeni publicist, kritičar i skladatelj 
* [[Koraljka Hlede]], hrvatska košarkašica i bivša reprezentativka
* [[Braslav Rabar]], jugoslovenski i hrvatski šahista, internacionalni majstor
* [[Dobroslav Paraga]], hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava i predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.
* [[Mislav Bago]], poznati televizijski voditelj i novinar na Novoj TV
* [[Greta Pifat-Mrzljak]], hrvatska kemičarka i biofizičarka
* [[Vjekoslav Šafranić]], poznati sportaš član kuće slavnih
* [[Ivan Tomečak]], nogometaš
* [[Srećko Puntarić]], hrvatski karikaturist
* [[Denis Galić]], poznati gastrolog
* [[Ivana Lang]], jugoslavenska kompozitorica, klavirska pedagoginja i pijanistica 
*  Zvonimir Magdić, hrvatski športski novinar i publicist
* [[Anica Zubović]], hrvatska pjevačica zabavne glazbe
* [[Mislav Togonal]], hrvatski televizijski voditelj i novinar na HRT-u
* [[Josip Šimić]], poznati nogometaš 
* [[Vilim Svečnjak]], hrvatski akademski slikar i grafičar
* [[Mirjana Rogina]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
* [[Janko Holjac]], hrvatski arhitekt
* [[Gordan Lederer]], hrvatski fotograf i TV-snimatelj, HTV-ov djelatnik
* [[Nenad Erega]], hrvatski atletičar i trener
* [[Morana Zibar]], poznati kvizolog
* [[Vinko Štefanac]], hrvatski kazališni, filmski, televizijski glumac i voditelj 
* [[Robert Auer]], hrvatski secesijski slikar 
* [[Zvonko Tubić]], poznati hrvatski sportaš , trener i instruktor Cro Ryu Ju-Jitsu, primljen u kuću slavnih borilačkih sportova
* [[Hrvoje Hegedušić]], hrvatski glazbenik, skladatelj, producent i ton-majstor
* [[Krešimir Dolenčić]], hrvatski kazališni redatelj
* [[Rudolf Maldini]], pisac, prevodilac i enigmat
* [[Božo Starčević]], hrvatski hrvač
* [[Marin Ivanović - Stoka]], poznati hrvatski reper
* [[Maja Sever]], hrvatska televizijska novinarka i voditeljica "Hrvatska uživo" na HRT-u
{{div col end}}
</div>

== Gradovi prijatelji ==
Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:<ref>{{Cite web |title=Gradovi prijatelji |url=http://www.zagreb.hr/mms/index.html |access-date=2011-01-09 |archivedate=2007-12-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071222072716/http://www.zagreb.hr/mms/index.html |deadurl=yes }}</ref>
{|
| valign="top" |
* {{flag|Nemačka}} [[Datoteka:Coat of arms of Mainz-2008 new.svg|15px]] '''[[Mainz]]''', [[Nemačka|Njemačka]] ''(1967.)''
* {{flag|Rusija}} [[Datoteka:Coat of Arms of Saint Petersburg (2003).svg|15px]] '''[[Sankt Peterburg|St. Petersburg]]''', [[Rusija]] ''(1968.)''
* {{flag|Norveška}} [[Datoteka:Tromsø komm.svg|15px]] '''[[Tromsø]]''', [[Norveška]] ''(1971.)''
* {{flag|Japan}} [[Datoteka:Emblem of Kyoto, Kyoto (abbreviated).svg|15px]] '''[[Kjoto|Kyoto]]''', [[Japan]] ''(1972.)''
* {{flag|Poljska}} [[Datoteka:POL Kraków COA.svg|15px]] '''[[Krakov|Kraków]]''', [[Poljska]] ''(1975.)''
* {{flag|Portugal}} [[Datoteka:Coat_of_Arms_of_Lisbon.svg|15px]] '''[[Lisabon]]''', [[Portugal]] ''(1977.)''
* {{flag|SAD}} [[Datoteka:Coat of arms of Pittsburgh, Pennsylvania.svg|15px]] '''[[Pittsburgh]]''', [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ''(1980.)''
* {{flag|Kina}} [[Datoteka:Shanghaikanji.png|15px]]''' [[Shanghai|Šangaj]]''', [[Narodna Republika Kina|Kina]] ''(1980.)''
| valign="top" |
* {{flag|Italija}} [[Datoteka:Coat of arms of Bologna.svg|15px]] '''[[Bologna]]''', [[Italija]] ''(1984.)''
* {{flag|Mađarska}} [[Datoteka:Coa Hungary Town Budapest big.svg|15px]] '''[[Budimpešta]]''', [[Mađarska]] ''(1994.)''
* {{flag|Austrija}} [[Datoteka:Wien 3 Wappen.svg|15px]] '''[[Beč]]''', [[Austrija]] ''(1994.)''
* {{flag|Bosna i Hercegovina}} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Sarajevo.svg|15px]] '''[[Sarajevo]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(2001.)''
* {{flag|Slovenija}} [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|15px]] '''[[Ljubljana]]''', [[Slovenija]] ''(2001.)''
* {{flag|Crna Gora}} [[Datoteka:Coat of Arms of Podgorica.svg|15px]] '''[[Podgorica]]''', [[Crna Gora]] ''(2006.)''
* {{flag|Velika Britanija}} [[Datoteka:Coat of Arms of The City of London.svg|15px]] '''[[London]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ''(2009.)''
|}

== Povezano ==
* [[Popis gradonačelnika Zagreba]]

== Galerija ==
<gallery> 	 
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu Jelačiću na istoimenom trgu
Datoteka:Glazbeni paviljon Zrinjevac Zagreb.jpg|Glazbeni paviljon na Zrinjevcu
Datoteka:Manduševac1.jpg|Zdenac Manduševac na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]]
Datoteka:King Tomislav.jpg|Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu
Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|[[Zdenac života]] kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] ispred [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]]
Datoteka:Muzej_Mimara.jpg|[[Muzej Mimara]]
Datoteka:Leksikografski_Zavod_Miroslav_Krleža.jpg|Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža'
Datoteka:Jelacicplac.jpg|Jelačićev trg noću
</gallery>

== Bilješke ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* Lelja Dobronić: ''Biskupski i kaptolski Zagreb'', Zagreb, 1991. {{ISBN|86-03-00521-4}}
* Lelja Dobronić: ''Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova'', Zagreb, 1983.
* Lelja Dobronić: ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb, 1988.
* Dragutin Hirc: ''Stari Zagreb'', Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-150-842-1}}
* Snješka Knežević: ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb, 1996. {{ISBN|953-0-60524-2}}
* Snješka Knežević: ''Zagrebu u središtu'', Zagreb, 2003. {{ISBN|953-181-049-4}}
* Gjuro Szabo: ''Stari Zagreb'', Zagreb, 1941.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Zagreb}}
* [http://www.zagreb.hr Službene stranice grada Zagreba]
* [http://www.karteGradova.com/zagreb Interaktivna karta grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061223022915/http://www.kartegradova.com/zagreb |date=2006-12-23 }}
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica grada Zagreba]
* [http://www.zagreb-info.com/ Zagreb Katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060610151702/http://zagreb-info.com/ |date=2006-06-10 }}
* [http://www.hr/ZagrebLive/ Zagreb uživo]
* [http://www.voyager.hr/zvw Virtualna šetnja kroz centar Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826185810/http://www.voyager.hr/zvw/ |date=2006-08-26 }}
* Zagrebačka naselja: [http://www.dubrava.tk Dubrava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060921170810/http://www.dubrava.tk/ |date=2006-09-21 }} | [http://www.dugave.org/ Dugave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216004803/http://www.dugave.org/ |date=2007-02-16 }} | [http://www.gajnice.com/ Gajnice] | [http://www.e-jarun.com Jarun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215075434/http://www.e-jarun.com/ |date=2007-12-15 }} | [http://www.kustosija.tk Kustošija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117074753/http://www.kustosija.tk/ |date=2006-11-17 }} | [http://www.laniste.net/ Lanište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170105181936/http://laniste.net/ |date=2017-01-05 }} | [http://www.maksimir.hr/ Maksimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071128061118/http://www.maksimir.hr/ |date=2007-11-28 }} | [http://www.malesnica.net/ Malešnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060807175008/http://www.malesnica.net/ |date=2006-08-07 }} | [http://www.precko.net/ Prečko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061004033326/http://precko.net/ |date=2006-10-04 }} | [http://www.slobostina.tk/ Sloboština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221041044/http://www.slobostina.tk/ |date=2007-02-21 }} | [http://www.spansko.net Špansko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901161549/http://www.spansko.net/ |date=2006-09-01 }} | [http://users2.50megs.com/volovcica/ Volovčica] | [http://www.vrbani.info/ Vrbani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719000606/http://www.vrbani.info/ |date=2006-07-19 }} | [http://www.zaprudje.com Zapruđe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305223520/http://www.zaprudje.com/ |date=2007-03-05 }}
* [http://www.zagrebancija.com/ Prvi novinarski portal o Zagrebu]
* [http://www.zg360.com/ QTVR panoramske slike Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181031070334/https://www.zg360.com/ |date=2018-10-31 }}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=352&id_projekta=0 Crtice o Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070223182537/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=352&id_projekta=0 |date=2007-02-23 }}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=458&id_projekta=0 Što Zagrebu znači Zlatna bula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070223182346/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=458&id_projekta=0 |date=2007-02-23 }}
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=904&id_projekta=0 Zagreb kao turistička destinacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060805104137/http://geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=904&id_projekta=0 |date=2006-08-05 }}
* [http://mojzagreb.info/ Portal Moj Zagreb]
* [http://www.zagrebonline.hr/ Zagreb Online]
* [http://www.zagrebinfo.hr/ Zagreb Info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150408070117/http://www.zagrebinfo.hr/ |date=2015-04-08 }}
* [http://www.zagrebstan.hr/ Zagrebstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130718075044/http://zagrebstan.hr/ |date=2013-07-18 }}
* [http://vrijeme.50webs.com/zagreb.htm Vrijeme i vremenska prognoza za Zagreb]
* [http://www.zagrebmojgrad.hr/ Moj Zagreb Info]
* [http://www.karta-zagreba.com/ Karta Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090701122318/http://www.karta-zagreba.com/ |date=2009-07-01 }}
* [http://kartezavlak.hr/ Karte za Vlak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130706175511/http://kartezavlak.hr/ |date=2013-07-06 }}
* [http://dalje.com/ Dalje.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110702111456/http://dalje.com/ |date=2011-07-02 }}
* [http://www.totalnifm.hr/ Totalni FM Radio]
* [http://www.liderexpress.hr/ Poštanske usluge Lider Express d.o.o.]

{{Hrvatski gradovi}}
{{Hrvatske županije}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi-heroji SFRJ}}

[[Kategorija:Zagreb| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]
[[Kategorija:Županije Hrvatske]]