Izvorni kod stranice Toma Apostol

{{Svetac (HR)
| ime                                = Sveti Toma
| slika                              =Caravaggio_-_The_Incredulity_of_Saint_Thomas.jpg
| opis_slike                         = [[Caravaggio]]va "Nevjera svetog Tome"
| naslov                             = [[Apostoli|Apostol]]
| nadnevak rođenja                   =
| mjesto rođenja                     =
| nadnevak smrti                     = o. 72
| mjesto smrti                       = okolica [[Čenaj|Chennaija]], [[Indija]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim      =
| nadnevak proglašenja svetim        =
| slavi se u                         = [[Katolička crkva|Katoličkoj Crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]], [[Anglikanska Crkva|Anglikanskoj Crkvi]], [[Luteranska Crkva|Luteranskoj Crkvi]], nekim [[Protestantizam|Protestantskim]] Crkvama
| nadnevak spomendana                = ''[[Katolička crkva|Rimokatolici]]'': [[3. 7.|3. srpnja]] (nekad [[21. 12.|21. prosinca]])<br />''[[Koptski pravoslavci]]'': [[26. Pashonsa (koptska pravoslavna liturgija)|26. Pashonsa]]<br />''[[Istočni pravoslavci]]'': [[Tomina nedjelja]] (nedjelja nakon [[Uskrs|Pashe]]), [[6. 10.|6. listopada]], te [[30. 6.|30. lipnja]] ([[Sinaksis]] Apostola)
| simboli na slikama toga svetca     = [[blizanci|Blizanac]], stavljajući prst u [[Hristos|Krista]], [[koplje]] (znak [[mučenik|mučeništva]]), [[tesarski kvadrat|kvadrat]] (njegovo zanimanje, graditelj)
| zaštitnik                          = [[Arhitekt]]i, [[Indija]], [[Pula]] i ostali
| zaštitnik zemljopisno              =
| zaštitnik zanimanja                =
| glavna svetišta                    =
}}

'''Toma Apostol''', također zvan '''Nevjerni Toma''' ili '''Juda Toma Blizanac''', bio je jedan od [[Isus]]ovih [[apostoli|dvanaestorice apostola]]. Možda je najpoznatiji po nevjeri u Isusovo uskrsnuće nakon što je čuo za nj, no ubrzo nakon što je vidio Isusa rekao je "Gospodin moj i Bog moj!" Apostolu Tomi se pripisuje autorstvo nekanonskog [[Evanđelje po Tomi|Jevanđelja po Tomi]].<ref name="Koester">{{Cite web |title=Helmut Koester, Introduction to the Gospel of Thomas |url=http://www.theologywebsite.com/etext/naghammadi/thomas.shtml |access-date=2011-03-12 |archivedate=2010-12-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101223190950/http://theologywebsite.com/etext/naghammadi/thomas.shtml |deadurl=yes }}</ref>

U [[rano hrišćanstvo|ranom hrišćanstvu]] je bilo rasprostranjeno predanje da je Juda Toma Didimos bio [[Isus]]ov brat blizanac.<ref>Dr. Bruce F. MacDonald, 2010, The Thomas Book, {{ISBN|978-1608608195}}</ref> Kao [[Soter|Spasiteljev]] brat blizanac, Toma je imao pravo izravnog uvida u prirodu samog Spasitelja i njegova nauka.<ref name="Gnostika"/>

Prema tradiciji Toma je bio jedini [[apostoli|apostol]] koji je propovedao izvan granica tadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. Poznat je kao apostol [[Perzija|Persije]] ([[Iran]]a) i [[Indija|Indije]].<ref>{{cite web|url=http://kuzhippallil.com/nsc.html |title=kuzhippallil Nasrani Syrian Christians |publisher=Kuzhippallil.com |date= |accessdate = 25. 04. 2010.}}</ref> U [[Sirijska pravoslavna crkva|Sirijskoj crkvi]], Toma je poznat kao [[Isus]]ov brat koji je utemeljio crkve na Istoku, posebno u [[Edesa (Mezopotamija)|Edesi]].<ref name="Koester"/> [[Djela Tomina]] navode da je umro [[mučenik|mučeničkom]] smrću u [[Indija|Indiji]], nakon što je obratio kralja Gundafora.<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref>

[[Katolička crkva|Rimokatolička Crkva]] slavi njegov spomendan [[3. 7.|3. srpnja]]. U tradicionalnom katoličkom kalendaru, njegov je spomendan bio 21. prosinca (najkraći dan u godini). Pomaknut je kako bi se na taj dan prisjećalo na sv. Petra Kanizija koji je umro [[21. 12.|21. prosinca]].

== Ime ==

Toma se u nekim izvorima pominje i kao '''Juda Toma Didimos''' odnosno '''Juda blizanac''' (aramejska riječ ''toma'' i grčka ''didimos'' obe znače "[[blizanac]]").<ref name="Koester"/>

== Toma u Ivanovu evanđelju ==
[[Datoteka:Verrochioorsanmichelle.jpg|thumb|left|[[Andrea del Verrocchio|Verrocchiova]] skulptura koja prikazuje nevjeru svetog Tome.]]

Toma se javlja u nekoliko redaka u [[Ivanovo evanđelje|Ivanovu evanđelju]]. Kada je [[Lazar]] umro, učenici su se usprotivili Isusovoj odluci o povratku u Judeju gdje su židovi prethodno pokušali kamenovati Isusa. Isus je bio odlučan u svojoj namjeri, pa je tada Toma hrabro rekao: "Hajdemo i mi da umremo s njim!" (Iv 11:16)

Toma je također govorio na [[Posljednja večera|Posljednjoj večeri]] (Iv 14:5). Isus je uvjeravao svoje učenike kako znaju gdje ide, no Toma se bunio kako oni uopće ne znaju ništa. Isus je na to i na Filipov zahtjev odgovorio detaljnim objašnjenjem svoje povezanosti s Ocem.

Ipak, najpoznatije Tomino javljanje u Novom zavjetu zasigurno je ono kada sumnja u [[Isusova smrt i uskrsnuće|Isusovo uskrsnuće]] i zahtjeva da dodirne [[svete rane|Isusove rane]] prije nego se sam uvjeri (Iv 20:24-29). [[Caravaggio]]va slika Nevjera svetog Tome (prikazana iznad) prikazuje tu scenu. U ovoj se priči nalazi podrijetlo sintagme ''[[Nevjerni Toma]]''. Nakon što je vidio živog Isusa (Biblija nigdje ne tvrdi je li Toma uistinu dotaknuo Kristove rane), Toma je iskazao svoju vjeru u Isusa uzviknuvši "Gospodin moj i Bog moj!"; a prema ovome se ponekad naziva i Toma Vjernik.<ref>Faith and Character of Apostle Thomas by Dr. Mathew Vellanickal and many other articles in ''St. Thomas Christian Encyclopaedia''</ref> Toma je također poznat kao Apostol koji je krstio Tri kralja (Mudrace s Istoka).

== Toma u Sirijskoj predaji ==
[[Datoteka:Thomas_the_Apostle_mosaic.jpg|thumb|Mozaik apostola Tome]]

Sveti Toma (''Thoma Shlikha'') se smatra osnivačem i prvim [[patrijarh]]om, odnosno [[katolikos]]om sirijske [[Crkva Istoka|Crkve Istoka]] (oko [[33]] - [[77]]. godine<ref name=patriarchsnestorg>{{cite web|title=Nestorian Patriarchs|url=http://www.nestorian.org/index.html|work=Nestorian.org|accessdate=17 April 2011}}</ref>). U [[rano hrišćanstvo|ranom hrišćanstvu]] drevne [[Osroena|Osroene]] (istočna [[Sirija]], između [[Edesa (Mezopotamija)|Edese]] i Messene) o apostolu Tomi je postojala razvijena predaja. Ova kršćanska predaja je književno uobličena u nizu djela nazvanih po Tomi<ref name="Gnostika"/>:
* [[Evanđelje po Tomi]] napisano između [[50]]. i [[125]] g.
* [[Knjiga Tomina]] nastala početkom [[3. vijek]]a 
* [[Djela Tomina]] napisana oko [[225]]. g.

Značaj i uloga Tome u samim djelima je vremenom evoluirala, od zapisivača [[Isusove izreke|Isusovih izreka]] (Evanđelje po Tomi), preko dijaloga Isusa i Tome (Knjiga Tomima), do potpuno razvijene pripovijesti o Tominim misionarskim podvizima (Djela Tomina).<ref name="Gnostika">[http://www.scribd.com/doc/11573049/GNOSTIKA-Izvorni-Koptski-Tekstovi Izvorni koptski tekstovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131031170751/http://www.scribd.com/doc/11573049/GNOSTIKA-Izvorni-Koptski-Tekstovi |date=2013-10-31 }} (Knjiga Tome Athletesa, uvod: John D. Turner)</ref> Tomini hrišćani su u Južnoj Indiji bili u dodiru s [[budizam|budistima]], što je utjecalo na neke njihove spise.<ref>E. Conze, »Buddhism and Gnosis«, u: Le Origini dello Gnosticismo: Colloquio di Messina 13—18 Aprile 1966 (Leiden, 1967), str. 665.</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Povezano ==
{{Commonscat|Saint Thomas}}
* [[Sveti Toma iz Meliapora]]
* [[Kršćani svetog Tome]]
* [[Evanđelje po Tomi]] 
* [[Knjiga Tomina]]
* [[Djela Tomina]]
* [[São Tomé]]

{{apostoli}}
{{Личности Новог завета}}

{{DEFAULTSORT:Toma Apostol}}
[[Kategorija:Apostoli]]
[[Kategorija:Biblijske ličnosti]]
[[Kategorija:Sveci]]