Izvorni kod stranice Tekija

{{dablink|Za druga značenja vidi [[tekija (razvrstavanje)]].}}

[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]]]

'''Tekija''' ([[turski|tur.]] ''tekke'' < [[arapski|arap.]] <span lang="ar" xml:lang="ar">تكية</span> ''takīya''), bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] ([[sufizam|sufije]]). 

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u [[15. vijek]]u, mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković|Isa-beg Ishaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''.

Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike. 

Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]] Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u [[Sarajevo|Sarajevu]], kao i tekija u Kaćunima. 

Od pada [[Bosanska Kraljevina|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).

== Eksterni linkovi ==

{{commonscat|Tekija}}

{{Iranska arhitektura}}

{{stub-islam}}

[[Kategorija:Sufizam]]
[[Kategorija:Arabizmi]]
[[Kategorija:Turcizmi]]