Stara željeznička stanica u Banjoj Luci
Stara željeznička stanica u Banjoj Luci je objekt u kojem je danas smješten Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 27. novembra 2007. godine, donijela je odluku da se željeznička stanica proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti CheeryAmra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik .
Historija[uredi | uredi kod]
Abdul Aziza Han je prvi osmanski suveren koji je otišao u posjetu Evropi 1867. godine. Bio je iznenađen velikim razvojem industrije, kao i saznanjima o razvoju ekonomije, građevinarstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja. Po povratku iz Evrope sultan Abdul Aziz Han je donio odluku o gradnji željezničke pruge koja bi povezivala Istanbul sa Bečom. Ova pruga nazvana je carigradska magistrala.
Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj 1872. godine.
Bila je to pruga normalnog kolosijeka od Banje Luke do Dobrljina kod Bosanskog Novog, u dužini od 101,6 km. Saobraćaj obustavljen je 14. novembra 1875. godine zbog nerentabilnosti. Austrougarske vlasti ponovo uspostavljaju saobraćaj od Banje Luke do Dobrljina 1879. godine.
Prvog decembra 1891. godine željeznička stanica Banja Luka povezana je sa gradom Banja Luka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od 3 km. Tada je sagrađena i zgrada glavne željezničke stanice.
Godine 1953. izgrađena je željeznička pruga Doboj – Banja Luka u dužini od 95,10 km, čime je ostvarena veza sa Dobojem i Sarajevom. Godine 1968. ukinuta je željeznička pruga Banja Luka Grad - Banja Luka Predgrađe, tako da je stanica Banja Luka Predgrađe ponovo postala stanica Banja Luka.
Nakon dislokacije željezničke stanice iz centra grada u predgrađe, objekat željezničke stanice dobio je novu namjenu. Dogradnjom novih sadržaja i adaptacijom postojećih, zgrada željezničke stanice je postala sastavni dio nove autobuske stanice, zatim Umjetničke galerije, a 2004. Postala je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.
Opis[uredi | uredi kod]
Projektovana je u duhu istoricizma kao i većina javnih objekata nastalih u Austrougarskom carstvu s kraja 19. stoljeća.[2] Arhitektonski stil neorenesanse je izražen kako u dispoziciji objekta tako i raščlanjenoj i bogatoj fasadnoj dekoraciji.
Zgrada je pravougaone osnove dimenzija 78,0 × 20,0 m. Sastoji se od dva bočna krila i centralnog dijela koji na jugoistočnoj strani ima naglašen glavni ulaz.
Literatura[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Stara željeznička stanica u Banja Luci”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ↑ „Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila”. Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
