Izvorni kod stranice San Vitale

{{otheruses}}
{{for|istoimenu baziliku u Rimu|Bazilika San Vitalea u Rimu}}

[[Datoteka:Basilica of San Vitale.jpg|thumb|250px|'''San Vitale''' u [[Ravenna|Ravenni]].]]
[[Datoteka:SanVitale05.jpg|thumb|200px|Pogled na galeriju iznad pilona (matroneum za žene).]]
[[Datoteka:Byggnadskonsten, San Vitale i Ravenna, Nordisk familjebok.png|thumb|200px|Plan crkve.]]
'''San Vitale''' ili '''Bazilika svetog Vitalea''' u [[Ravenna|Ravenni]] je [[bizant]]ska [[crkva]] posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski [[mučenik]] čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car [[Justinijan]] od [[540.]]-[[547.]]; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] uopće.

== Povijesna pozadina ==
Smještena na [[Jadran]]skoj obali, Ravenna je bila značajna luka koja je kontrolirala trgovinu između Istoka i Zapada. Još od [[402.]] bila je prijestolnicom [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] (''Mauzolej carice Gale Placidije'', 5. st.), te dugo i [[Ostrogotsko kraljevstvo|Ostrogotskog kraljevstva]] u [[Italija|Italiji]] (''[[Teodorikov mauzolej]], [[San Apollinare Nuovo]]'', ). Za vrijeme cara Justinijana ponovno je osvojena i postala dijelom [[Bizantsko carstvo|bizantskog carstva]]. Od [[535.]] godine tu je sjedište bizantske vlasti u Italiji, ali i glavno mjesto umjetničkog pokroviteljstva. Justinijan je težio obnovi kršćanskog jedinstva što se može vidjeti u opsežnoj gradnji (''San Apollinare in Classe i San Vitale'') .

== Odlike ==
[[Datoteka:SanVitale09.jpg|thumb|200px|''Krist sa sv. Vitaleom, biskupom Eklezijem i dva anđela'' sa mozaika u apsidi.]]
[[Datoteka:Justinian mosaik ravenna.jpg|thumb|200px|''Justinijan s pratnjom''.]]
[[Datoteka:Theodora mosaik ravenna.jpg|thumb|200px|''Teodora s pratnjom''.]]
San Vitale se oslanja na model gradnje primijenjen u ''crkvi sv. Sergija i Bakha'' u [[Carigrad]]u. Ima jednostavnu fasadu od obične opeke, punog zida osim velikih polukružnih prozora na svakom od mnogih dijelova crkve koji strše u prostor. Plan crkve je centralnog tipa koji se uvelike razlikuje od arhitekture Zapada koja uvijek ima uzdužnu gradnju orijentiranu od Istoka prema Zapadu. Tlocrt osmerokuta iznad čijeg središnjeg dijela je [[kupola]]. Središnja lađa komplicirano je povezana s bočnim brodom i to nizom od osam polukružnih [[pilon]]a povezanih [[eksedra]]ma. Svaka niša ima [[Galerija|galeriju]] na drugom katu (vjerojatno rezervirane za žene). [[Narteks]] je na zapadu, ali nije potpuno poravnat s linijom [[oltar]]ne [[Apsida|apside]] s bačvastim [[svod]]om na istoku.

Crkva ovakvog tlocrta s kupolom prevladava u [[Pravoslavlje|Pravoslavlju]] sve od Justinijana, kao što na Zapadu prevladava [[bazilika]]lni (longitudinalni) tip.

Unutrašnjost crkve je bogato ukrašena mozaicima i [[inkrustacija]]ma [[mramor]]a. Prostor je potpuno ispunjen sjajem žutog svjetla od nezasitne uporabe zlatnih dekoracija.

=== Mozaici ===
Na velikom [[mozaik]]u u apsidi nalazi se mladi golobradi [[Krist]] zasigurno baziran na [[Apolon]]ovim prikazima na Zapadu. Njegova [[aureola]] ima upisan [[križ]] i odjeven je u carsku [[purpur]]nu odjeću. Sjedi na [[globus]]u, a s obje strane stoji mu po jedan [[anđeo]]. U rukama drži dijamantnu krunu koju daje [[Sveti Vitale|Svetom Vitaleu]] koji se nalazi lijevo. U desnom dijelu mozaika stoji [[biskup]] Eklezije koji drži model crkve u kojoj se nalaze. Premda prikazi posjeduju dozu helenističkog i rimskog realizma (npr. u [[krajolik]]u i naznakama sjena na figurama i njihovoj draperiji), oni su više konceptualni. Draperija nije prikazana da odražava organske oblike ili pokret u prostoru, a figure su uglavnom frontalne. Izostanak [[Perspektiva|perspektive]] je očit u Kristovoj sjedećoj pozi – njega ne pridržava globus nego nam se čini kako lebdi ispred njega.

Sve bočne plohe [[prezbiterij]]a ispunjene su mozaicima s prizorima iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] (''Žrtva Abelova, [[Abrahamova žrtva]], Gostoprimstvo Abrahamovo'' i dr.).

S obje strane oltara nalaze se raskošni mozaici (''Car Justinijan s pratnjom'' s desne , te ''carica Teodora s pratnjom'' s lijeve strane) koji simboliziraju i odražavaju moć i slavu carskog dvora. 
Justinijanov mozaik prikazuje Justinijana u sredini odjevenog u carsku purpurnu odoru s dijamantnom krunom na glavi i crvenom aureolom. [[Nadbiskup]] Maksimijan nosi zlatni ogrtač i drži u ruci dijamantni križ. On je istaknut i natpisom s njegovim imenom iznad glave. S Justinijanove desne strane su dva dvorjanina i njegova naoružana straža. Veliki zeleni štit ispred njih je ukrašen [[Konstantin]]ovim natpisom ''[[Chi-Rho]]''. Namjera ovog mozaika je očito bila da prikaže Justinijana kao Konstantinovog nasljednika; da ga prikaže kao Kristovog poslanika na zemlji koji ujedinjuje i crkvenu i državnu vlast. Justinijan nikada nije osobno bio u Ravenni i ovi mozaici su služili kao vizualni podsjetnik njegove vlasti.

Nasuprot Justinijanovom mozaiku, [[Teodora]] stoji u oslikanoj apsidi sa svojim dvorjankama desno i dvojicom svećenika s lijeve strane. Poput njenog muža odjevena je u carsko purpurno ruho, a glava joj je okružena aureolom. Ona nudi zlatni pehar u gesti koja podsjeća na "[[Poklonstvo kraljeva]]" koji su izvezeni na dnu njene halje.

Iluzija pokreta na ovim figurama nije postignuta iluzijom prostora nego ponavljanjem i bogatim, kolorističkim uzorcima. Najbolji primjer obrnute perspektive je [[fontana]]-[[krstionica]] u lijevom dijelu Teodorinog mozaika.

Portreti figura prikazuju ''Bizantski ideal ljepote'': visoke istanjene figure, ovalnih glava sa prodornim očima, povijenim obrvama, dugog i tankog nosa, malih usta, malih stopala u odnosu na veličinu tijela, te raskošno dekorirane odjeće. Svaka scena je lišena pokreta. Likovi na tim mozaicima su tipizirani, statični, ceremonijalni, ogromnih očiju, a pozadina je zlatna. Nebo je uvijek boje zlata u ranom kršćanstvu i Bizantu u želji da se likovi smjeste u duhovno okruženje. Krist kao "svjetlo svijeta" je osnova za simboliku svjetla u kršćanstvu, i podsjeća na istočnjačke kultove božanstava sunca iz ranijih razdoblja.

== Povezano ==
* [[Bizantska umjetnost]]
* [[Aja Sofija]]
* [[Eufrazijeva bazilika]]

{{Commonscat|San Vitale (Ravenna)}}
{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crkve u Ravenni]]
[[Kategorija:Bizantske crkve]]
[[Kategorija:Bazilike]]
[[Kategorija:Kupole]]
[[Kategorija:Istočnorimska umjetnost]]
[[Kategorija:Mozaici]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]