Izvorni kod stranice RoboCop

{{Infokutija02 film
| naslov filma     = RoboCop
| naslov = RoboCop 
| slika            = Robocop film.jpg
| opis        = poster filma
| širina slike   = 230px
| režija           = [[Paul Verhoeven]]
| producent       = [[Jon Davison (filmski producent)|Jon Davison]]
| scenarij         = [[Edward Neumeier]]<br />[[Michael Miner]]
| pripovjedač = 
|  uloge     = [[Peter Weller]]<br />[[Nancy Allen]]<br />[[Dan O'Herlihy]]<br />[[Ronny Cox]]<br />[[Kurtwood Smith]]<br />[[Miguel Ferrer]]
| glazba           = [[Basil Poledouris]]
| fotografija        = [[Sol Negrin]]<br />[[Jost Vacano]]
| montaža          = [[Frank J. Urioste]]
| distributer      = Orion Pictures
| premijera           = {{Film date|1987|07|17}}
| trajanje         = 102 min.
| država           = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $13.100.000 {{Sfn|Fischer|2000|p=634}}
| žanr             = 
| prethodni        = 
| sljedeći         = ''[[RoboCop 2]]''
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0093870
}}

'''''RoboCop''''' je [[SAD|američki]] [[Distopija|distopijski]] [[cyberpunk]] [[Akcija (film)|akcijski]] [[triler]] [[SF film]] iz 1987. koji je režirao [[Paul Verhoeven]] prema scenariju kojeg su zajedno napisali [[Edward Neumeier]] i [[Michael Miner]]. Glavne uloge tumače [[Peter Weller]], [[Nancy Allen]], [[Dan O'Herlihy]], [[Ronny Cox]], [[Kurtwood Smith]] i [[Miguel Ferrer]]. Film se odigrava u [[Detroit]]u u budućnosti, a radnja se odvija oko policajca Alexa Murphya (Weller) kojeg znanstvenici nakon udesa od kriminalaca preobraze u [[kiborg]]a, robotskog policajca znanog kao RoboCop, koji bi trebao zaustaviti val kriminala u gradu po naredbi fiktivne [[megakorporacija|megakorporacije]] OCP. Prema motivima filma snimljena su dva filmska nastavka, TV serija, animirana serija i napravljene video-igre. 2014. snimljen je i manje zapažen [[RoboCop (film, 2014)|istoimeni ''remake'']].

Iako su neki krugovi prigovarali filmu zbog nasilja, većina kritike je bila pohvalna te u filmu vidjela alegoriju na [[Ronald Reagan|Reaganovu]] Ameriku 1980-ih,<ref>{{cite web|title=RoboCop, Now and Forever|url=http://www.endofmedia.com/?p=5|publisher=End of Media|accessdate=4. listopada 2013}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> tj. privatizacije i sve većeg dovođenja [[Neoliberalizam|neoliberalnog]] kapitalizma i [[korporatizam|korporatizma]] u društvo.<ref>{{cite web|title=RoboCop|author=James Steffen|url=http://www.tcm.com/this-month/article/157041%7C0/Robocop.html|publisher=[[Turner Classic Movies]]|accessdate=4. listopada 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=RoboCop|author=Carrie Rickey|url=http://www.criterion.com/current/posts/4-robocop|publisher=Criterion|date=8. rujna 1998|accessdate=4. listopada 2013}}</ref> Ostale teme u priči su sprega kriminala i korporacija, utjecaj medija, [[gentrifikacija]], korupcija, [[autoritarizam]], pohlepa, privatizacija, kapitalizam, [[Identitet (psihologija)|identitet]] i ljudska narav. Snimljen uz skroman proračun, ''RoboCop'' je postigao uspjeh i zaradio 53,4 milijuna $ te postao 16. najkomercijalniji film 1987. u američkim kinima.<ref name="box office mojo RoboCop">{{cite web|title=RoboCop (1987)|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=robocop.htm|publisher=[[Box Office Mojo]]|accessdate=4. listopada 2013}}</ref> Sveukupno je zaradio preko 100 milijuna $ diljem svijeta od prihoda u kinima i video tržišta. Smatra se jednim od najboljih akcijskih filmova 1980-ih te je dobio i nekoliko nagrada, od kojih se osobito ističe [[nagrada Saturn za najbolji SF film]], dok je nizozemski režiser Verhoeven ovim filmom uspio proboj na američko tržište, u sklopu kojeg će uspješno raditi naredno desetljeće.

== Radnja ==

[[Detroit]], budućnost. Kriminal je progutao grad, [[nezaposlenost]] je ogromna, a gradsku policiju je kupila i preuzela multinacionalna korporacija '''OCP''' koja je smanjila plaće radi povećanja [[profit]]a, što je natjeralo neke policajce da zaprijete štrajkom. Uz to, opaki šef podzemlja '''Clarence Boddicker''' slobodno ubija policajce jer tajno radi za OCP. OCP-ov menadžer '''Dick Jones''' istovremeno planira uvesti robota-policajca kako bi otpustio ljude iz policije i tako još više smanjio troškove, no robot prototip ED-209 se pokaže kao neuspjeh. '''Alex Murphy''' je novi policajac koji zajedno s partnericom '''Anne Lewis''' dobije zadatak patrolirati gradom. Pri tome naiđu na Boddickerovu bandu koja u pucnjavi smrtonosno rani Alexa.

Na putu u bolnicu Alex umire, ali znanstvenici od njegovog tijela naprave [[kiborg]]a, RoboCopa, koji počne raditi za OCP. RoboCop postigne zamjetan uspjeh u lovu na kriminalce, ali se počinje sjećati svojeg ljudskog života te se u njemu bude [[emocije]]. Napokon u jednoj tvornici kokaina naiđe na čovjeka koji ga je “ubio”, Boddickera, te ga uhapsi. Dick Jones izvuče Boddickera iz zatvora te odluči likvidirati RoboCopa kako bi ipak uveo svojeg robota ED-209 na tržište. RoboCop i Anne, međutim, na istom mjestu na kojem je Alex “ubijen”, likvidiraju Boddickerovu bandu te razotkriju da je Jones umiješan u kriminal. Jones uzme za taoca starog vlasnika OCP-a, ali ipak pogiba od RoboCopova hica. Starac upita RoboCopa kako se zove, a on mu odgovori: "Murphy".

== Glumci ==

* [[Peter Weller]] — Alex J. Murphy / RoboCop
* [[Nancy Allen]] — Anne Lewis
* [[Kurtwood Smith]] — Clarence Boddicker
* [[Ronny Cox]] — Dick Jones
* [[Dan O’Herlihy]] — Starac
* [[Robert DoQui]] — Narednik Warren Reed
* [[Ray Wise]] — Leon C. Nash
* [[Felton Perry]] — Donald Johnson
* [[Paul McCrane]] — Emil Antonowsky
* [[Jesse D. Goins|Jesse Goins]] — Joe P. Cox
* [[Calvin Jung]] — Steve Minh

==Produkcija==

===Pretprodukcija===
Scenarist [[Edward Neumeier]] je dobio nadahnuće za film nakon što je vidio poster za naučno-fantastični film ''[[Blade Runner]]'' i čuo da se radi o robotima koji izgledaju poput ljudi. Odlučio je promijeniti koncept i napraviti od toga priču u kojoj policajac postaje izgledom poput robota.{{Sfn|Fischer|2000|p=634}} Sastao se scenaristom [[Michael Miner|Michaelom Minerom]] koji je u to vrijeme htio napisati scenario za strip ''[[Judge Dredd]]'', ali nije mogao osigurati [[autorska prava]]. Stoga su odlučili ujediniti snage i napisati sličnu priču o policajcu-robotu. Neumeier je rekao da ga karakter RoboCopa donekle podsjeća na [[John Wayne|Johna Waynea]].<ref name="Intervju sa Neumeierom">{{ cite web | title=Edward Neumeier talks about 'RoboCop' | url=http://www.money-into-light.com/2013/07/edward-neumeier-talks-about-robocop.html | publisher=money-into-light.com | year=juli 2013 | accessdate=2. juli 2017}}</ref> Odlučio je smjestiti film u [[Detroit, Michigan]] jer je kao dijete zapamtio taj grad po snažnoj automobilskoj industriji, samo da bi se taj grad srozao nakon preuzimanja od Japanaca u 70-ima. Po njemu je time Detroit postao simbol propadanja Amerike.<ref name="Intervju sa Neumeierom"/> Neumeier i Miner su napisali scenarij za ''RoboCopa'' 1984. u obliku satire na životni stil ''[[yuppie]]ja'' koji su se potpuno posvetili pohlepi i uspjeli pobjeći s tim. Projekt je pobudio interes studija ''[[Orion Pictures|Orion]]'' nakon neočekivano dobre zarade ''[[Terminator (1984)|Terminatora]]'' [[James Cameron|Jamesa Camerona]].{{Sfn|Fischer|2000|p=634}} Producent [[Jon Davison (filmski producent)|Jon Davison]] je postao veliki zagovornik filma i smatrao da se može snimiti za 13 tjedana.{{Sfn|Fischer|2000|p=634}} Prvotni režiser je trebao biti [[Jonathan Kaplan]], ali je odustao radi filma ''[[Project X (1987 film)|Project X]]''. Davison je potom pokušao naći zamjenu,
ali nitko nije iskazivao zanimanje za film, izuzev režisera koji već jako dugo nisu ništa snimili.{{Sfn|Fischer|2000|p=634}}

Nakon što se preselio u SAD, nizozemski režiser [[Paul Verhoeven]] režirao je svoj prvi američki film ''[[Flesh and Blood (film)|Flesh and Blood]]'' 1985. u kojem su glumili [[Rutger Hauer]] i [[Jennifer Jason Leigh]], ali koji nije polučio osobit uspjeh na blagajnama. U [[audio komentar]]u na DVD-u, Verhoeven tvrdi da je potom dobio ponudu režirati ''RoboCopa'', ali je smatrao da je scenarij jeftini akcić te ga je bacio u koš za smeće. Međutim, njegova supruga je pročitala scenarij te ga uspjela nagovoriti da ipak prihvati ponudu jer priča ipak ima više sadržaja i značenja nego se čini na prvi pogled.<ref name="Commentary">{{cite video|people=Verhoeven, Paul; Neumeier, Edward; Davison, Jon|date=2004|title=RoboCop, Special Collector's Edition: Audio commentary |publisher=[[MGM]]|medium=DVD}}</ref>

Verhoeven je izjavio: "Rekli su mi da je film o neuništivosti ljudskog duha, individualca - što je vrlo američki koncept. Svidjela mi se ideja o [[Frankenstein]]u: o čudovištu u potrazi za sobom".{{Sfn|Fischer|2000|p=634}}

===Glumci===
Pronaći glavnog glumca bilo je još teže. Davison je izjavio: "Na svakog režisera koji nije želio režirati ''RoboCopa'', bilo je 100 glumaca koji nisu htjeli igrati ulogu. Teško je bilo naći nekoga tko će htjeti nastupati u gumenom odijelu usred ljeta u Dallasu u kojemu se vidi samo par centimetara njegove čeljusti".{{Sfn|Fischer|2000|p=634}} Verhoeven je htio glavnu ulogu dati svojem suradniku Rutgeru Haueru, dok je studio htio [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Scharzeneggera]], ali su oba glumca imali vrlo nabildano tijelo, što bi za debeli oklop RoboCopa bilo iznimno nepraktično prilikom i najjednostavnijih pokreta. I drugi su se iskušali za ulogu, među njima i [[Tom Berenger]], [[Armand Assante]] i [[Michael Ironside]].<ref name="5 Things You Might Not Know About Paul Verhoeven’s ‘Robocop,’ Released 25 Years Ago Today"/> Ostali kandidati bili su [[David Carradine]], [[Peter Fonda]], [[Peter Coyote]], [[Mark Hamill]] i tada još nepoznati [[Nicolas Cage]].{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=187}} Na kraju se za ulogu izborio [[Peter Weller]], a Verhoeven tvrdi da je to bilo stoga jer je ovaj bio mršav i jer je imao "vrlo dobru bradu".<ref name="5 Things You Might Not Know About Paul Verhoeven’s ‘Robocop,’ Released 25 Years Ago Today">{{cite web| title=5 Things You Might Not Know About Paul Verhoeven’s ‘Robocop,’ Released 25 Years Ago Today| publisher=IndieWire| url=http://www.indiewire.com/2012/07/5-things-you-might-not-know-about-paul-verhoevens-robocop-released-25-years-ago-today-108328/ |author=Oliver Lyttelton| date=17. juli 2012 | accessdate=26. juli 2017}}</ref> Kada je Schwarzenegger saznao da razmatran za glavnu ulogu u ''RoboCopu'', kontaktirao je Verhoevena te je iz toga izronila njihova zajednička suradnja na naučnofantastičnom filmu ''[[Total Recall]]'' tri godine kasnije.

Nekoliko glumica je predloženo za glavnu žensku ulogu, među njima i [[Jamie Lee Curtis]] i [[Mary Elizabeth Mastrantonio]].{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=187}} [[Stephanie Zimbalist]], koja je u to vrijeme bila zvijezda televizijske serije ''[[Remington Steele]]'', je izvorno trebala glumiti Anne Lewis. [[NBC]] je ukinuo ''Remington Steele'' 1986. godine, čime su zvijezde bile slobodne prihvatiti druge uloge. Ipak, porast interesa za serijom doveo je do toga da je TV mreža posegnula za klauzolom u ugovoru prema kojem zvijezde serije moraju biti slobodne u slučaju snimanja novih epizoda,<ref>{{cite web |url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20094272,00.html |title=The Spy Who's Loved Too Much |last1=Sanderson Healy |first1=Laura |last2=Norbom |first2=Mary Ann |date=11 August 1986 |8= |publisher=People Magazine |accessdate=4 November 2015 |quote= |archive-date=2015-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930123420/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20094272,00.html |dead-url=yes }}</ref> što je sa sobom dovelo to toga da se Zimbalistica morala povući sa snimanja ''RoboCopa'', te je u ulogu uskočila [[Nancy Allen]].<ref>{{cite interview| interviewer=Alexandra Jacobs |subject=Stephanie Zimbalist |title=Actress Roles Over 40? 'It's a Big Fat Zero' |work=New York Observer |date=November 24, 2003 |url=http://observer.com/2003/11/actress-roles-over-40-its-a-big-fat-zero/ |accessdate=April 29, 2014}}</ref> Verhoeven je htio prikazati [[Rodna ravnopravnost|rodno neutralan]] svijet budućnosti te je stoga stavio i muške i ženske policajce da dijele istu svlačionicu{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=185}} te nagovorio Allenicu da ošiša svoju dugu kosu na kratko.<ref name="Commentary"/> Allenica je izjavila: "Moj otac je bio [[Policija|policajac]] u New Yorku te sam stoga osjetila da znam tko je ta osoba".{{Sfn|Film Monthly|1990|p=212}}

Glavni negativac Clarence Boddicker trebao je izgledati netipično intelektualno za kriminalca te je ulogu dobio [[Kurtwood Smith]]. Nosio je [[naočale]] kako bi izgledao poput [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]].<ref name="Commentary"/>

===Kostimi i vizualni efekti===
Rob Bottin je proveo šest mjeseci kako bi napravio kostim RoboCopa, koji je koštao 600.000 ${{Sfn|Meehan|2008|p=183}} čime je ujedno bio najskuplji rekvizit na setu filma.{{Sfn|Fischer|2000|p=634}} Njujorški pantomimičar Moni Yakim proveo je nekoliko 12-satnih proba sa Wellerom kako bi mu pomogao stvoriti mehaničke pokrete robota u kostimu. Zbog toga je u odjavnoj špici dobio zasluge za 'robopokrete'.{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=187}}

Robot ED-209 animiniran je pomoću [[stop animacija|stop animacije]]. Manji model za stop animaciju dizajnirao je [[Craig Hayes|Craig Davies]],<ref name="Duncan">{{cite web|url=http://www.cinefex.com/backissues/issue45.html|title=Clash of the Robotitans|last=Duncan|first=Jody|date=February 1991|work=[[Cinefex]]|accessdate=21 December 2010| archiveurl=https://web.archive.org/web/20000829034036/http://www.cinefex.com/backissues/issue45.html| archivedate=25 June 2017}}</ref> koji je ujdeno napravio i nepomični model u stvarnoj veličini od dva metra. Stop animaciju nadzirao je veteran [[Phil Tippett]].<ref name="Duncan" /> Verhoeven je u ponekim scenama osobno glumio kako bi opisao kako bi se ED-209 trebao kretati. Glas robota posudio je Jon Davison.

Scena u kojoj je Emil prekriven toksičnom kiselinom te mu visi koža je posveta horor filmu ''[[The Incredible Melting Man]]'' (1977) na kojem je šminku radio [[Rick Baker]].<ref>{{cite journal |last=Sammon |first=Paul M. |date=November 1987 |title=Shooting RoboCop |journal=[[Cinefex]] |issue=32 |page=39}}</ref>

[[The Chiodo Brothers|Chiodo Brothers produkcija]] je izradila i animirala lutku dinosaura u televizijskoj reklami 6000 SUX. Animaciju je vršio Don Waller, koji ujedno ima [[cameo]] kao čovjek koji začuđeno gleda na stvora u kadru izbliza.<ref>{{cite web |url=http://www.chiodobros.com/fxcredits.html#features |title=FX Credits |publisher=Chiodobros.com |date= |accessdate=April 17, 2009 |archive-date=2009-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605083051/http://www.chiodobros.com/fxcredits.html#features |dead-url=yes }}</ref>

===Snimanje===

Snimanje je trajalo od 6. augusta do 20. oktobra 1986.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/culture/film/10619036/RoboCop-the-bloody-birth-of-the-original-film.html RoboCop: the bloody birth of the original film] The Telegraph. Tim Robey 7:00AM GMT 7 februar 2014 (London).</ref> Verhoevenu je odobren ukupni proračun od 12 milijuna $. Uspio je održati takve troškove snimanjem u [[Dallas]]u i [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]], kao i korištenjem filmske ekipe izvan sindikata.<ref>[[#Slusser, Westfahl, Rabkin|Slusser, Westfahl, Rabkin (1996)]], str. 173</ref> Zbog velikih vrućina, Weller je gubio 1,5&nbsp;kg mase dnevno zbog znojenja u odijelu RoboCopa.<ref name="Commentary"/> Temperatura unutar odijela RoboCopa znala je tijekom snimanja doseći i do 46[[°C]].{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=187}} Kako bi se pripremio za ulogu, Weller je čitao knjige o [[Robotika|robotici]] te dodao osam stranica scenariju svojim sugestijama.{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=187}} Neumeier je u intervjuu izjavio da je tijekom snimanja nastala kriza sa Wellerom koji se sporio sa režiserom oko tri glavne direktive koje RoboCop izgovara. Kao posljedica, producenti su izveli blef i otpustili Wellera na jedan dan. Ipak, to nije bilo izgledno, pošto je kostim već ionako napravljen po njegovom tijelu, a zamjena bi bila vrlo skupa. Na kraju su se Weller i režiser dogovorili i snimili verziju koja je u filmu.<ref name="Intervju sa Neumeierom"/> Davison je predložio da se u ''[[flashback]]u'' prilikom borbe za život ranjenog protagonista u bolnici prikaže kako je Murphy išao u crkvu. Iako to nije uključeno u završni film, nastavak je sugerirao da je Murphyevo [[Irsko hrišćanstvo|irsko-katoličko]] odbijanje samoubojstva njega učinilo sposobnim da izdrži emotivni stres transformacije u kiborga.{{Sfn|Chapman|Cull|2013|p=188}}

Neumeier je Verhoevenu dao da pročita nekoliko stripova, kako bi dobio dojam kakav su izgled filma htjeli. Među njima je bio japanski strip ''[[8 Man|The 8 Man]]'' i metalni junak ''[[Space Sheriff Gavan]]'' od [[Toei Company|Toei]]. Proračun ''RoboCopa'' se na kraju popeo malo iznad očekivanja, te je na kraju iznosio 13,1 milijun $.{{Sfn|Fischer|2000|p=634}} To je ipak bilo oko 4 milijuna $ ispod industrijskog prosjeka u to vrijeme.{{Sfn|Fischer|2000|p=634}}

===Glazba===
Glazbu za film je skladao [[Basil Poledouris]] koji je koristio sintetiziranu i orkestralnu glazbu koja zrcali temu borbe čovjeka i stroja u filmu. Glazba prelazi iz limene glazbe, među kojima su i teme RoboCopa i ED-209, sa introvertiranim gudačkim instrumentima, poput tijekom sekvence u kojoj RoboCop ulazi u svoju kuću. Glazbu je izvela londonska sinfonija, a dirigali [[Howard Blake]] i [[Tony Britten]]. [[Soundtrack]] je objavio [[Varèse Sarabande]], a zadnje četiri trake su kasnije ponovno objavljene na CD izdanjima.

{{Track listing
| total_length = 59:00
| music_credits =
| headline     = ''RoboCop'' (originalni soundtrack)
| title1       = Main Title
| length1      = 0:39
| title2       = Van Chase
| length2      = 4:52
| title3       = Murphy's Death
| length3      = 2:38
| title4       = Rock Shop
| length4      = 3:45
| title5       = Home
| length5      = 4:16
| title6       = Robo vs. ED-209
| length6      = 2:07
| title7       = The Dream
| length7      = 3:08
| title8       = Across The Board
| length8      = 1:52
| title9       = Betrayal
| length9      = 2:20
| title10      = Clarence Frags Bob
| length10     = 1:46
| title11      = Robo Tips His Hat 
| length11     = 2:11
| title12      = Drive To Jones' Office
| length12     = 1:48
| title13      = We Killed You
| length13     = 1:46
| title14      = Directive IV
| length14     = 1:04
| title15      = Showdown
| length15     = 5:24
| title16      = Have A Heart
| length16     = 0:33
| title17      = OCP Monitors
| length17     = 1:18
| title18      = Nuke 'Em
| length18     = 0:28
| title19      = Big Is Better 
| length19     = 0:27
}}

Za kino foršpan, koristila se glazba ''[[The Terminator|Terminatora]]'' (1984) umjesto RoboCopove teme.

==MPAA-ov rejting==

[[Sistem filmskih rejtinga MPAA]] bio je izrazito negativan po originalnoj verziji ''RoboCopa'' jer su članovi odbora smatrali da u priči ima previše nasilja, te je filmu pripisan notorni [[X (rejting)|X rejting]]. Najkontroverznije sekvence bile su one u kojima Boddickerkovi kriminalci pucaju na Murphya i u kojima Boddicker autom pregazi kriminalca prekrivenog toksičnom kiselinom. Pošto bi takav rejting bio katastrofa za kino distribuciju, ''RoboCop'' je prijavljen čak jedanaset puta [[MPAA]]-u, svaki puta sa sve više ublaženim ili izbačenim nasiljem, dok na kraju nije dobio povoljniji R rejting.<ref name="5 Things You Might Not Know About Paul Verhoeven’s ‘Robocop,’ Released 25 Years Ago Today"/>

==Odjek==

===Komercijalni odjek===
''RoboCop'' je pušten u američku kino distribuciju 17. jula 1987. Prvog tjedna zaradio je preko 8 milijuna $, čime se našao na prvom mjestu najgledanijih kino filmova.<ref>{{cite web|title='Robocop' in First Place In Box Office Sales| publisher=New York Times| author=Associated Press| url=http://www.nytimes.com/1987/07/22/movies/robocop-in-first-place-in-box-office-sales.html| date=22. jul 1987| accessdate= 24. juni 2017}}</ref> I drugog tjedna je zadržao prvo mjesto, pri čemu je zaradio dodatnih 6 milijuna $ u kinima. Time je nadmašio konkurenciju, među kojima su bili i ''[[Superman IV: The Quest for Peace|Superman IV]]'', ''[[La Bamba (film)|La Bamba]]'', ''[[Jaws: The Revenge|Ralje: Osveta]]'', ''[[Full Metal Jacket]]'' i jubilarno ponovno izdanje animiranog klasika ''[[Snjeguljica i sedam patuljaka (1937)|Snjegulijca i sedam patuljaka]]''.<ref>{{cite web|title='Robocop' Is No. 1 Film Again at the Box Office| publisher=New York Times| author=Associated Press| url=http://www.nytimes.com/1987/07/29/movies/robocop-is-no-1-film-again-at-the-box-office.html| date=29. jul 1987| accessdate= 24. juni 2017}}</ref>

Sveukupno, ''RoboCop'' je zaradio 53.424.681 $ u američkoj kino distribuciji.<ref name="box office mojo RoboCop"/> I u inozemstvu je zabilježio uspjeh: u [[Seul]]u, u Južnoj Koreji, film je zabilježio 459 359 kino posjetitelja.{{Sfn|Choi|2010}} U [[Njemačka|Njemačkoj]] je registrirano 466 972 prodanih kino ulaznica na blagajnama, čime je bio 40. najgledaniji film 1988. godine u toj državi.<ref>[http://www.chartsurfer.de/film/kinocharts-deutschland/charts-1988.html Kinocharts Deutschland: Kinocharts 1988] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325080938/http://www.chartsurfer.de/film/kinocharts-deutschland/charts-1988.html |date=2016-03-25 }} chartsurfer.de</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], ''RoboCop'' je zaradio 4.365.455 $, odnosno 2.875.321 [[Britanska funta|£]]. U [[Australija|Australiji]] je zaradio 1.051.784 [[Australski dolar|Australska dolara]]. Hong Kong je registrirao prihod na blagajnama od 13.891.678 [[Hongkonški dolar|Hongkonška dolara]], a Švedska od
2.763.089 [[Švedska kruna|Švedskih kruna]].<ref name="RoboCop zarada">[http://www.imdb.com/title/tt0093870/business Box office / business for RoboCop (1987)] Internet Movie Database. Pristupljeno 27. juna 2017.</ref>

Uz prihode iz inozemstva i eksploatacije od video tržišta, zarada je premašila 100 milijuna $.{{Sfn|Muir|2004|p=442}} Film je bio #2 na listi posuđenih filmova na video kasetama 1988. te jedan od 10 naslova koji su najviše prodavani na video kasetama 1989.{{Sfn|IAAPA|1993|p=xxxii}} Na [[VHS]]-u se 1988. prodavao po cijeni od 89,98 $, a na [[S-VHS]]-u po 39,98 $.<ref>{{cite web| title=A Tiny Step for Super VHS in a Big Market| url=http://articles.latimes.com/1988-12-16/entertainment/ca-405_1_super-vhs| date=12. decembra 1988| publisher=LA Times| accessdate=26. juni 2017| author=Dennis Hunt}}</ref> Od VHS posudbi filma, utrženo je 24.036.000 $.<ref name="RoboCop zarada"/>

{| class="wikitable"
|-
! Država, regija
! Broj kino posjetitelja za film ''RoboCop''<ref>[http://www.boxofficestory.com/box-office-paul-verhoeven-c22514339 Paul Verhoeven Box Office] boxofficestory.com Renaud Soyer, 30 maj 2010. 20:35</ref>
|-
| {{flag|Francuska}}
| 1 676 100
|-
| [[Pariz]]
| 379 205
|-
| {{flagcountry|ŠPA}}
| 1 212 999
|-
| {{flagcountry|NJE}}
| 466 972
|-
| [[Europa]]
| 7 000 000
|-
| {{flag|Južna Koreja}} 
| 459 359{{Sfn|Choi|2010}}
|}

===Kritičarski odjek===

Većina kritika je hvalila film. [[Metacritic]] je filmu dao sveukupno pozitivnu ocjenu od 67/100 na temelju sume recenzija.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/robocop?q=robocop |title=''RoboCop'' Movie Reviews |work=[[Metacritic]] |date= |accessdate=July 18, 2010 }}{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>  [[Rotten Tomatoes]] mu je uručio 88% pozitivnih recenzija sakupljenih od 57 kritičara do 2017. Sažetak recenzija glasio je: "Iako pretjeran i nasilan, ''RoboCop'' je ujedno iznenađujuće pametan sci-fi filmić koji koristi ultranasilje kako bi sakrio svoju [[satira|satiru]] na američku kulturu".<ref>{{cite web |url= http://www.rottentomatoes.com/m/1017712-robocop/ |title= ''RoboCop'' Movie Reviews, Pictures  |work= [[Rotten Tomatoes]] |accessdate= April 17, 2009}}</ref> Poneka zamjerka upućena je prevelikoj količini [[Nasilje|nasilja]] u priči. [[Harlan Ellison]], primjerice, je u svojoj bilješci zapisao kako je bio zgrožen pričom "bez ikakve samilosti", da je "film nizak kao i čelo gledatelja koji su se na projekciji smijali i pljeskali pri svakoj sceni eskalacije nasilja. To je film namijenjen ni manje ni više nego grubijanima i barabama".{{Sfn|Ellison|2016}} Jedan filmski kritičar izbrojao je 32 ubijenih osoba u filmu, te čak 81 ubijenih u ''[[RoboCop 2|RoboCopu 2]]''.{{Sfn|Sparks|2015|loc=str. 116}} Ipak, John Kenneth Muir je branio takvu odluku u ''RoboCopu'': smatrao je da je nasilje u filmu smisleno jer "kritizira razinu nasilja koja se smatra 'prihvatljivom' u ''[[mainstream]]'' industriji zabave".{{Sfn|Muir|2004|p=442}}

[[David Denby]] je hvalio film u svojoj recenziji iz 28. jula 1987: "Ljudi koji su napisali ''RoboCopa'' — Edward Neumeier i Michael Miner — se dobro zabavljaju izigravajući naše oslanjanje na tehnološku stručnost koja često dovodi do katastrofe. Televizijski izvještaj u filmu nas obaviještava da je jedna SDI instalacija, koja se nalazi u orbiti oko Zemlje, slučajno otvorila vatru na Zemlju i pritom ubila dva bivša američka predsjednika. Ovakve razmjerno depresivne, gorke šale podsjećaju na slične antiutopijske filmove poput ''[[Blade Runner]]a'': budućnost, u kojoj vladaju korporacije i lopovi bez duše (u biti bi trebali biti jedno te isto) je samo prljavija, lošija verzija naše sadašnjosti".{{Sfn|New York Magazine|1987}}

James Kendrick uručio je filmu 4/4 zvijezde: "Verhoeven je želio da to ubojstvo izgleda kao neka vrsta [[Isus Krist|Kristova]] razapinjanja, kada je junak Murphy uskrsnuo kao RoboCop (Verhoeven inzistira na alegorijskim elementima filma, makar ja smatram da su malo nategnuti) ... Na neki način, ''RoboCop'' postaje film o identitetu. Murphy je sada dijelom čovjek, dijelom robot; ali nije potpuno nijedno ni drugo, i u tome leži tragedija. On je zaglavljen između dva svijeta – meso i čelik. Uistinu, on je zaglavljen i u drugim škakljivim situacijama, uključujući dilemu između toga da provodi zakon dok postoji kao kreacija korumpirane privatne tvrtke koja je pokazala interes za njegovo neizvršavanje posla. ''RoboCop'' je film kojeg je teško odrediti jednostavno zato što sadrži tako puno tema."<ref>{{cite web|title=RoboCop| author=James Kendrick| publisher=QNetwork.com| url=http://www.qnetwork.com/?page=review&id=676 |year=2004|  archiveurl=https://web.archive.org/web/20041026140932/http://www.qnetwork.com/?page=review&id=676| archivedate=25.7. 2017}}</ref>

Dragan Antulov je također hvalio film: "Paul Verhoeven je također doprinio ovom filmu, ponudivši perspektivu stranca u apsurdnostima Reaganove Amerike. Njegovo zaleđe – dobrostojeća europska država sa svojom vlastitom [[Socijalna zaštita|nježnijom, blažom verzijom kapitalizma]] – bila je velika suprotnost spram ultraindividualne ''pas-jede-psa'' yuppie kulture koja je bila njegovana u desetljeću pohlepe. Verhoeven se izgleda jako zabavljao uveličavajući elemente tog doba do točke apsurda... ''RoboCop'' je jedan od onih rijetkih filmova koji uspijevaju biti smiješni i zabavni, a istodobno i provokativni i smrtno ozbiljni u isto vrijeme".<ref>{{cite web| author=Antulov, Dragan| title=RoboCop (1987)| url=http://i.media-imdb.com/reviews/147/14731.html| year=1998}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>

Dean Šoša je u ''[[Nacional]]u'' filmu dao najveću ocjenu u svojoj recenziji 21. augusta 2007: "Ubijajući brutalno glavnog junaka Murphyja, u sceni koja je u redateljskoj verziji filma još krvavija, te kasnije ga uskrsavajući, u liku robota, Verhoeven moderno komentira [[Krist]]ovu sudbinu, dok suptilno razrađeno buđenje emocija kod robota upozorava na stalan Verhoevenov autorski motiv očuvanja ljudskosti u nemogućim uvjetima, značajniji za ocjenu vrijednosti ''Robocopa'' od eventualne njegove fascinacije sličnim motivom [[Scott, Ridley|Scottova]] ''Istrebljivača''. Također, rijetki su akcijski i znanstvenofantastični filmovi u kojima se recentna tehnološka čuda i dostignuća toliko suptilno prožimaju s redateljevim stilom i dramaturgijom, kao što je to slučaj s ''Robocopom'' i ''[[Total Recall|Potpunim sjećanjem]]''. Po mnogočemu, Verhoeven je postmoderni autor "par exellence". Za razliku od nekih drugih koje krstimo tim epitetom, Verhoeven uistinu miješa tzv. visoku i nisku tradiciju, pa u filmovima ovog doktora prirodnih znanosti i vrsnog intelektualca možemo iščitati najrazličitije moguće utjecaje, u rasponu od [[Flamansko slikarstvo|flamanskog slikarstva]] i europskog filmskog modernizma, pa sve do stripova ili pornografije. Verhoeven sve njih svodi na istu ravan, brišući, poput [[Alfred Hitchcock|Hitchcocka]], razliku između naizgled nepomirljivih elemenata svoga autorskog svijeta superiornom režijom. Takav postupak rabi i u ''Robocopu'', vješto surfajući tankom linijom koja dijeli njegovu [[umjetnost]] od teškog [[šund]]a." <ref>{{cite web| author=Šoša, Dean| title=Verhoevenov Krist| publisher=Nacional| url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/37076/verhoevenov-krist |date=21. august 2007| accessdate=25 juni 2017}}</ref>

[[Roger Ebert]] je predao pohvalnu recenziju i filmu dao 3/4 zvijezde: "S obzirom na to koliko puno vremena provode skrivajući se iza svoje maske, Weller obavlja impresivan posao prilikom stvaranja simpatija za njegovog lika. Doista, on je više "human" kada je RoboCop nego kada je bio običan čovjek. Njegovo stanje izaziva suosjećanje, a Nancy Allen je efikasna kao njegova partnerica koja želi saznati što se dogodilo s njim. Većina trilera i filmova sa specijalnim efektima izlazi danas kao na traci. Možete predvidjeti svaki razvoj događaja unaprijed, i biti ćete u pravu. "RoboCop" je, međutim, triler sa razlikom."<ref>{{cite web| author=Ebert, Roger| title=RoboCop (1987)| publisher=rogerebert.com| url=http://www.rogerebert.com/reviews/robocop-1987 |date=17. juli 1987| accessdate=25 juni 2017}}</ref>

== Nagrade ==

{| class="wikitable sortable" style="width: 99%;"
|-
! scope="col"| Nagrada
! scope="col"| Kategorija
! scope="col"| Primatelj
! scope="col"| Rezultat
! scope="col" class="unsortable"| {{Abbr|Ref|Reference}}
|-
| rowspan=3|[[Oscari]]
| [[Oscar za najbolju montažu zvuka|Najbolja montaža zvuka]]*<br><small>*Posebna nagrada</small>
| [[Stephen Hunter Flick]] i [[John Pospisil]]
| {{won}}
| rowspan=3|<ref>{{cite web|title=THE 60TH ACADEMY AWARDS - 1988|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1988|website=oscars.org|accessdate=July 2, 2016}}</ref>
|-
| [[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]]
| [[Frank J. Urioste]]
| rowspan=4 {{nom}}
|-
| [[Oscar za najbolje miksanje zvuka|Najbolje miksanje zvuka]]
| [[Michael J. Kohut]], [[Carlos Delarios]], [[Aaron Rochin]] i [[Robert Wald]]
|-
| rowspan=2|[[BAFTA]]
| [[BAFTA za najbolju šminku|Najbolja šminka]]
| [[Carla Palmer]]
| <ref>{{cite web|title=Film - Make-Up Artist in 1989|url=http://awards.bafta.org/award/1989/film/make-up-artist|website=bafta.org|accessdate=July 2, 2016}}</ref>
|-
| [[BAFTA za najbolje vizualne efekte|Najbolje vizualne efekte]]
| [[Rob Bottin]], [[Phil Tippett]], [[Peter Kuran]], [[Rocco Gioffre]]
| <ref>{{cite web|title=Film - Achievement in Special Visual Effects in 1989|url=http://awards.bafta.org/award/1989/film/achievement-in-special-effects|website=bafta.org|accessdate=July 2, 2016}}</ref>
|-
| rowspan=8|[[Nagrada Saturn]]
| [[Nagrada Saturn za najbolji SF film|Najbolji SF film]]
| 
| rowspan=5 {{won}}
| rowspan=8|<ref>{{cite news|title=Saturn Awards 1988|url=http://www.imdb.com/event/ev0000004/1988|website=IMDb.com|accessdate=July 2, 2016}}</ref>
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolju režiju|Najbolja režija]]
| [[Paul Verhoeven]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolji scenario|Najbolji scenario]] 
| [[Michael Miner]] i [[Edward Neumeier]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolju šminku|Najbolja šminka]]
| [[Rob Bottin]] i [[Stephan Dupuis]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolje specijalne efekte|Najbolji specijalni efekti]]
| [[Peter Kuran]], [[Phil Tippett]], [[Rob Bottin]] i [[Rocco Gioffre]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]
| [[Peter Weller]]
| rowspan=3 {{nom}}
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolju glumicu|Najbolja glumica]]
| [[Nancy Allen]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolje kostime|Najbolji kostimi]]
| [[Erica Edell Phillips]]
|}

2007. godine, ''[[Entertainment Weekly]]'' je film proglasio #14 najboljim akcijskim filmom svih vremena,<ref>{{cite web | title= The 25 Greatest Action Movies Ever! | url= http://www.ew.com/ew/article/0,,20041669_20041686_20042607_12,00.html | work= [[Entertainment Weekly]] | publisher=  | date=  | accessdate= April 17, 2009 | archive-date= 2009-02-21 | archive-url= https://web.archive.org/web/20090221132614/http://www.ew.com/ew/article/0,,20041669_20041686_20042607_12,00.html | dead-url= yes }}</ref> a [[Complex (časopis)|Complex]] ga je proglasio #19 najboljim akcijskim filmom svih vremena 2016. godine.<ref name=complex>{{cite web|url=http://www.complex.com/pop-culture/2016/11/the-50-best-action-movies-of-all-time/robocop|title=The 50 Best Action Movies of All Time|author=|work=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=November 23, 2016|accessdate=May 6, 2017|archive-date=2017-03-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170313061718/http://www.complex.com/pop-culture/2016/11/the-50-best-action-movies-of-all-time/robocop|dead-url=yes}}</ref> 2008. godine, časopis ''[[Empire (časopis)|Empire]]'' ga je stavio na #404 mjesto u sklopu svoje liste ''500 najboljih filmova svih vremena''.<ref>{{cite web|title=The 500 Greatest Movies of All Time |url=http://www.empireonline.com/500/18.asp |work=''[[Empire (časopis)|Empire]]'' |accessdate= July 18, 2010}}</ref> ''The New York Times'' ga je uključio u sklopu popisa ''1000 najboljih filmova ikada snimljenih''.<ref>{{cite news | title = The Best 1,000 Movies Ever Made | url = https://www.nytimes.com/ref/movies/1000best.html | newspaper = ''[[The New York Times]]'' | date=April 29, 2003 | accessdate=May 22, 2010}}</ref> AMC Filmsite.org i Film.com su ga svaki proglasili jednim od najboljih filmova 1987. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.filmsite.org/1987.html |title=Greatest Films of 1987 |publisher=AMC (TV channel) |date= |accessdate=April 23, 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.film.com/features/story/10-best-movies-1987-rave/15746782 |title=The 10 Best Movies of 1987 |publisher=RealNetworks |date=August 2, 2007 |accessdate=April 23, 2010}}</ref>

Film se našao na glasačkom listiću na dva popisa [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]], ''[[100 godina AFI-ja...|Top 100 lista]]''. To su bile  ''[[100 godina AFI-ja... 100 uzbuđenja]]'',<ref>{{cite web|url=http://www.afi.com/Docs/tvevents/pdf/thrills400.pdf |title=AFI's 100 Years... 100 Thrills: Official Ballot |publisher=[[American Film Institute|AFI.com]]|date= |accessdate= July 18, 2010}}</ref> i "[[AFI-jevih 10 top 10]]", spisak 10 najboljih filmova u 10 "klasičnih" američkih filmskih žanrova. ''RoboCop'' je u potonjem spisku bio kandidat u naučnofantastičnoj kategoriji.<ref>{{cite web |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/10top10.pdf?docID=381&AddInterest=1781 |title=AFI's 10 Top 10: Official Ballot |publisher=[[American Film Institute|AFI.com]] |date= |accessdate=July 18, 2010 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716071937/http://connect.afi.com/site/DocServer/10top10.pdf?docID=381&AddInterest=1781 |dead-url=yes }}</ref> Prilikom premijere, britanski režiser [[Ken Russell]] je izjavio da je to bio jedan od najboljih SF filmova od ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolisa]]'' (1927) [[Fritz Lang|Fritza Langa]].<ref>{{cite web|url=https://www.criterion.com/films/542-robocop |title=RoboCop |publisher=[[Criterion Collection|Criterion]]|date=2004 |accessdate= June 24, 2017}}</ref>

== Teme ==

U audiokomentaru DVD-a filma, producent Jon Davison i scenarist Neumeier su naglasili da priča govori o propadanju američke industrije 1970-ih, što je uzrokovalo nezaposlenost i kriminal. Prikazom tvrtke OCP kritizira se [[kapitalizam]] i korporacijska pohlepa koja čini sve radi profita. Poruka je upozorenje da se korporacije počinju miješati u svaki djelić života društva te ga samo mjere i oblikuju po profitu.<ref>[http://edition.cnn.com/2013/07/25/business/robocop-neumeier-detroit-bankruptcy/index.html RoboCop creator: Detroit shows the film's fictional future is upon us] CNN. Oliver Joy 15:38 GMT, July 25, 2013.</ref>

Još jedna tema je i dehumanizacija društva. Alex Murphy biva preoblikovan u RoboCopa, hladan mehanizam koji više nije ljudsko biće nego samo sredstvo koje ostvaruje ciljeve tvrtke. No, usprkos svojem programu, RoboCop se počinje sjećati svojeg života i emocija, a njegov ljudski duh se ponovno vrati. Eckart Voights i Barbara Schaff analiziraju završnicu filma u kojoj protagonist za sam sebe kaže da se zove Murphy te navode: "On time izbaire vlastiti identitet umjesto anononimnosti zamijenjivog stroja. Na taj način film dramatizira žilavost subjekta, u ovom slučaju kiborga, usred nevjerojatnih uslova podjarmljivanja, te stvara alegoriju o pokušajima da se pronađe smisao i vrijednost u korumpiranom i dekadentnom svijetu".{{Sfn|Voigts|Schaff|2016}}

Paul Meehan u knjizi ''Tech-Noir: The Fusion of Science Fiction and Film Noir'' smatra da je ''RoboCop'' preokrenuo koncept ''Terminatora'' naopačke. Umjesto nezaustavljivog stroja za ubijanje, humanoidni robot je transformiran u lik koji pati i koji želi zaštititi nevine, figura koja provodi zakone iz fantazije koja stoji nasuprot kriminalnoj anarhiji iz 1980-ih. Dok je Terminator stroj iznutra koji nosi ljudsku kožu izvana, RoboCop je upravo suprotno. Također je uočio da je zlikovac Boddicker vrlo netipičan jer izgleda više poput [[Računovodstvo|računovođe]] nego ubojice, što po Meehanu ukazuje na "kriminal koji zamišljaju poslovni direktori u uredima čije se dubiozne scheme kasnije provode od uličnih huligana".{{Sfn|Meehan|2008|p=183}}

U članku ''Nova zla budućnost: RoboCop i SF filmovi 1980-ih'', Fred Glass smatra da je ''RoboCop'' bio primjer mračnijih, trezvenih SF filmova iz tog desetljeća, u suprotnosti sa optimističnim naučno-fantastičnim filmovima poput ''[[Ratovi zvijezda IV: Nova nada|Ratova zvijezda]]'' ili ''[[E.T.: The Extra-Terrestrial|E.T.-a]]'' iz 1970-ih i ranih 1980-ih,{{Sfn|Glass|1989|loc=str. 7–49}} dok je Koen Vermeir u članku ''Seciran RoboCop: Čovjek-stroj, um-tijelo i prosvjetiteljstvo'' usporedio protagonista sa "prosvijetljenim kiborgom".{{Sfn|Vermeir|2008|loc=str. 1036–1044}} U članku ''Imovina i privatizacija u RoboCopu'', Michael Robertson tvrdi da je priča kritika [[Neoliberalizam|neoliberalnog]] oživljavanja u zakonu i politici krajem 20. vijeka, naročito [[Privatizacija|privatizacije]] policijskih usluga kao i proširenje potraživanja privatnog vlasništva kako bi se u isti uključio i policajac kiborg.  {{Sfn|Robertson|2008|p=217–235}} Disertacija ''Tehnologija i budući drugi: istraživanje kinematografijskog kiborga kao raskrižje ksenofobije i tehnofobije'' C.A. Dijkstra iz 2014. iznijela je tezu da je RoboCop utjelovljenje strahova od [[tehnofobija|tehnofobije]] koja je pomiješana sa [[Ksenofobija|ksenofobijom]].{{Sfn|Dijkstra|2014}}

[[Darian Leader]] smatra da je ''RoboCop'' jedan primjer kako se kinematografija bavi konceptom maskulinosti, pokazujući da biti muškarac zahtijeva više od toga da netko samo ima muško tijelo: nešto simbolično što nije ultimativno ljudsko se mora dodati. To je slično kao i pričama kojima se bave ''Terminator'' i ''[[The Six Million Dollar Man]]''. Leader je za ''RoboCopa'' izjavio: <blockquote>RoboCop je obiteljski čovjek kojeg unište lopovi, a potom ga naučnici ponovno izgrade kao robota. Njegov sin uvijek inzistira, prije transformacije, da njegov otac izvede trik u kojem vrti pištolj oko kažiprsta koji je vodio na TV-u. Kada robot to napokon može izvesti kako spada, više nije samo muško biološko tijelo: on je tijelo plus stroj, tijelo koje uključuje stujne krugove znanosti. Stari junaci su imali metal oko njih (vitezovi), ali moderni heroji imaju dijelove metala u sebi. Biti muškarac danas zahtijeva ovu priključenje ovih simboličnih svojstava.{{Sfn|Leader|1996|p=28}}</blockquote>

Filozof [[Slavoj Žižek]] je zapisao: 
<blockquote>''RoboCop'', futuristička priča o policajcu kojeg ubiju i kojeg ponovno ožive nakon što su mu zamijenili gotovo sve dijelove tijela umjetnim zamjenama, predstavlja tragičnu napomenu: heroj koji se nađe doslovno između dvaju smrti{{spaced ndash}}klinički je mrtav i istodobno mu je dano novo, mehaničko tijelo—te se počinje sjećati u fragmentima svojeg ljudskog života, čime započinje proces ponovne subjektivizacije. (...) Ako postoji fenomen koji zaslužuje da se zove "temeljna fantazija savremene masivne kulture", onda je to ova fantazija o povratku živih mrtvaca; fantazija o osobi koja ne želi ostati mrtva nego se vraća opet i opet kako bi predstavljala prijetnju živima. {{Sfn|Žižek|1992|p=22}} </blockquote>

Prilikom objave dvadesete obljetnice ''Robocopa'' na kolekcionarskom DVD izdanju, Paul Sammon je komentirao:
<blockquote>Rob Bottin i Paul Verhoeven, i Ed Neumeier su svi dobili koncept u kojem postoji potencijal za psihološku smetnju. Čak i da si izbrisao nečiju memoriju i osjećaje, oni bi i dalje imali neku vrstu rezidualne čovječnosti, ako bi sami sebe gledali kao potpunog robota koji više nema nikakve veze sa njihovom prijašnjim organskim obličjem, potpuno bi pošizili i doživjeli psihički slom.<ref name="FandS">''RoboCop 20th Anniversary Edition DVD''</ref></blockquote>

==Ostavština==

===Franšiza===
{{Main|RoboCop 2|RoboCop 3}}
Po filmu su snimljena dva nastavka: ''[[RoboCop 2]]'' (1990) i ''[[RoboCop 3]]'' (1993). Iako se Weller vratio naslovnoj ulozi u nastavku, odbio je nastupiti u trećem dijelu. Objavljena je i kanadska TV serija, ''[[RoboCop: The Series]]'' (1994), a koju su napisali Miner i Neumeier osobno. 2001. godine pojavila se i mini-serija, ''[[RoboCop: Prime Directives]]''. Napravljene su i [[video igre]] i nekoliko [[RoboCop (stripovi)|adaptacija u stripovima]], kao i dvije animirane serije, ''[[RoboCop: The Animated Series]]'' (1988) i ''[[RoboCop: Alpha Commando]]'' (1998).

===Spomenik===
Februara 2011. godine, šaljivi tekst pitao je gradonačelnika Detroita [[Dave Bing|Davea Binga]] hoće li se podići spomenik RoboCopu u njegovom prijedlogu "Novog Detroita", a koji je ciljao opet grad pretvoriti u mjesto blagostanja. Kada je Bing to opovrgnuo, pokrenute su Internet kampanje za skupljanje fondova za kip, koji bi se trebao izgraditi kod Imagination Station.<ref>{{cite web|url=http://www.mlive.com/news/detroit/index.ssf/2011/02/robocop_fans_raising_money_for.html |title=RoboCop Statue |publisher=[[mlive.com]] |date= |accessdate=Feb 18, 2011}}</ref> Postojali su planovi da se kip podigne u proljeće 2014..<ref>"Get a peek at the life-size model for Detroit's RoboCop statue", ''Detroit Free Press'', May 13, 2013, [http://www.freep.com/article/20130513/COL36/305130092/robocop-statue-detroit-photos Freep.com]</ref>

===Remake===
{{main|RoboCop (2014 film)}}
[[Metro-Goldwyn-Mayer]] i Sony su snimili remake ''RoboCopa'', koji je režirao [[José Padilha]]. [[Joel Kinnaman]], [[Samuel L. Jackson]], [[Gary Oldman]] i [[Michael Keaton]] tumače glavne uloge.<ref>{{cite web |title=Gary Oldman Joins The ROBOCOP Remake! |url=http://www.aintitcool.com/node/55959 |author=Nordling |publisher=Ain't it Cool News |date=May 23, 2012 |accessdate=December 21, 2013}}</ref><ref>{{cite news |last=Kit |first=Borys |title=Michael Keaton Replaces Hugh Laurie in 'RoboCop' Remake |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/michael-keaton-robocop-hugh-laurie-366680 |newspaper=The Hollywood Reporter |date=29 August 2012}}</ref><ref>{{cite news |last=Child |first=Ben |title=Hugh Laurie in talks to play villain in 'RoboCop' remake |url=https://www.theguardian.com/film/2012/jun/13/hugh-laurie-villain-robocop |newspaper=The Guardian |location=London |date=13 June 2012}}</ref> Film je pušten u kino distribuciju 12. februara 2014. godine, ali su ga kritičari i publika proglasili blijedom sjenom originala.

== Izvori ==
===Reference===
{{izvori}}

===Monografije===

*{{ cite book| last1=Chapman | last2=Cull | year=2013 | page=185 | title=Projecting Tomorrow: Science Fiction and Popular Cinema | first1=James | first2=Nicholas J. | publisher=I.B.Tauris | edition=ponovljeno | isbn=9781780764108 | url=https://books.google.com/books?id=0jEIHfOErcsC&pg=PA187&dq=robocop+allen+hair&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20allen%20hair&f=false | ref=harv}}
*{{cite book | title=The South Korean Film Renaissance: Local Hitmakers, Global Provocateurs | first=Jinhee | last=Choi | publisher=Wesleyan University Press | year= 2010 | isbn=9780819569868 | url=https://books.google.com/books?id=yA2m__xvC5wC&pg=PT273&dq=robocop+459,359+South+Korea&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20459%2C359%20South%20Korea&f=false |ref=harv}}
*{{cite book| url=https://books.google.com/books?id=vtvsDAAAQBAJ&pg=PT231&lpg=PT231&dq=michael+miner+judge+dredd+robocop&source=bl&ots=4-5ujB60pS&sig=Ean8_1AN55unLW4xbP4NjMhxOvA&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=michael%20miner%20judge%20dredd%20robocop&f=false | title=Harlan Ellison's Watching | first=Harlan |last= Ellison| publisher=Hachette (UK) |edition=ponovljeno | year=2016 | isbn= 9780575123816 |ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7msrAwAAQBAJ&pg=PA634&dq=robocop+neumeier+blade+runner&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20neumeier%20blade%20runner&f=false|title=Science Fiction Film Directors, 1895-1998| first=Dennis |last= Fischer| publisher=McFarland |year= 2000|isbn=9780786407408| ref=harv}}
*{{cite book|last=IAAPA| year=1993| title=Funworld, Opseg 9 |url=https://books.google.com/books?id=7VssAQAAMAAJ&q=robocop+100+million+%24&dq=robocop+100+million+%24&hl=hr&sa=X&redir_esc=y| publisher=Sveučilište Cornell |ref=harv}}
*{{cite book |last= Leader |first= Darian |title=Why do women write more letters than they post? |publisher=Faber & Faber |location=London |year=1996 |pages=28 |isbn=0-571-17619-4 |oclc= |doi= |accessdate=|ref=harv}}
*{{cite book| url=https://books.google.com/books?id=RBFeCgAAQBAJ&pg=PA183&dq=robocop+neumeier+blade+runner&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20neumeier%20blade%20runner&f=false | title=Tech-Noir: The Fusion of Science Fiction and Film Noir| first1=Paul |last1=Meehan |first2=| last2=|publisher=McFarland|year= 2008|isbn=9781476609737|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=dx6hBAAAQBAJ&pg=PA442&dq=robocop+100+million+%24&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20100%20million%20%24&f=false|title=The Encyclopedia of Superheroes on Film and Television|first=John Kenneth |last=Muir|publisher=McFarland|edition=2|year= 2004| isbn=9780786437559|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=msaLgFGEjEMC&pg=PA173&dq=robocop+12+million+%24&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%2012%20million%20%24&f=false| title=Science Fiction and Market Realities|editors=Slusser, George Edgar; Westfahl, Gary; Rabkin, Eric S.|ref=Slusser, Westfahl, Rabkin|publisher=University of Georgia Press|year= 1996|isbn=9780820317267}}
*{{ cite book | url=https://books.google.com/books?id=vRSdBQAAQBAJ&pg=PA116&dq=robocop+counted+killed&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20counted%20killed&f=false | title=Media Effects Research: A Basic Overview
| first1=Glenn G. | last1=Sparks | first2= | last2= | edition=5 | publisher=Cengage Learning | year=2015 | isbn=9781305686380 |ref=harv }}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=rffsCwAAQBAJ&pg=PT158&dq=robocop+neumeier+blade+runner&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20neumeier%20blade%20runner&f=false| title=Reflecting on Darwin|first1=Eckart |last1=Voigts|first2= Barbara |last2=Schaff | first3=| last3=|publisher=Routledge|year= 2016|isbn=9781317069669|ref=harv}}
*{{cite book | last=Žižek | first= Slavoj | title=Looking Awry: an Introduction to Jacques Lacan through Popular Culture | url=https://archive.org/details/liang.lookingawryintro0000slav | publisher=[[The MIT Press]] | year=1992| pages=[https://archive.org/details/liang.lookingawryintro0000slav/page/22 22]|isbn=978-0-262-74015-9 | ref=harv}}

===Periodika===
*{{cite journal | last=Dijkstra | year=2014 | title=Technology as Future Other: Exploring the Cinematic Cyborg as a Crossroads of Xenophobia and Technophobia in the Terminator and RoboCop series (1984-2014) | first=C.A. | publisher=[[Univerzitet u Leidenu]] | url=https://openaccess.leidenuniv.nl/handle/1887/33831 | ref=harv}}
*{{cite journal | title=The ‘new bad future’: Robocop and 1980s' Sci‐Fi films| first1=Fred | last1=Glass| first2=| last2=| page=7—49 | year= 1989| volume=1| issue=5 | journal=Science as Culture| url=http://dx.doi.org/10.1080/09505438909526234|doi=10.1080/09505438909526234 | ref=harv}}
*{{cite journal | last1=Robertson | first1=Michael | last2= | first2= | year=2008 | title=Property and privatisation in RoboCop | volume=4 | issue=3 | url=https://www.cambridge.org/core/journals/international-journal-of-law-in-context/article/property-and-privatisation-in-robocop/46FD5081999DA934ED9C443E6FFF2855 | doi= 10.1017/S1744552308003029 | ref=harv}}
*{{cite journal|title=RoboCop Dissected: Man-Machine and Mind-Body in the Enlightenment| first1=Koen |last1=Vermeir| first2=| last2=| journal=Technology and Culture|
volume=49 | issue= 4| year= 2008 |url=https://muse.jhu.edu/article/255451/summary|doi= 10.1353/tech.0.0150|page=1036—1044|ref=harv}}
*{{ cite journal | last=Film Monthly | year=1990 | page=212 | url=https://books.google.com/books?id=PQQIAQAAMAAJ&q=robocop+allen+hair&dq=robocop+allen+hair&hl=hr&sa=X&redir_esc=y | volume=2 | publisher=Argus Specialist Publications | title=Film Monthly | ref=harv}}
*{{cite journal|last=New York Magazine|url=https://books.google.com/books?id=ceQCAAAAMBAJ&pg=PA58&dq=robocop+neumeier+blade+runner&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=robocop%20neumeier%20blade%20runner&f=false| year=1987| volume=20| issue=29| issn=0028-7369 |title=New York Magazine |publisher=New York Media, LLC|ref=harv}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|0093870}}
* {{tcmdb title|88483|RoboCop}}
* {{Allrovi movie|41702}}
* {{mojo title|robocop}}
* {{Rotten Tomatoes|1017712-robocop}}
* [http://www.criterion.com/current/posts/4 Criterion Collection: esej Carrie Rickey]

{{Pol Verhoven}}

{{Izabran}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Distopijski filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Trileri]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Saturn za najbolji SF-film]]
[[Kategorija:Filmovi 1987.]]
[[Kategorija:Cyberpunk filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi sa kiborzima]]
[[Kategorija:Filmovi koji koriste stop animaciju]]