Izvorni kod stranice Riječna delta

{{Redirect|Delta}}
{{Naselje (HR)
| ime = Delta
| izvorno_ime =<small>Δέλτα</small>
| slika_panorama = Danube delta satelite.png
| veličina_slike =300px
| opis_slike = [[Delta Dunava]]
| utemeljenje_datum  =
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Rumunjska}}
}}
'''Delta''' je naziv za karakteristični oblik ušća [[rijeka (vodotok)|rijeka]], nastao taloženjem [[sedimenti|sedimenata]] koji zatrpaju ušće, pa se rijeka podijeli u manje rukavce.
== Porijeklo imena ==
Tu pojavu uočio je i objasnio još prije 2 500 godina [[Antička Grčka|grčki]] [[geograf]] [[Herodot]] - promatrajući ušće [[Nil]]a u [[Sredozemno more]]. Kako se Nil razlijevao u svoje rukavce u obliku grčkog slova - [[delta]] (Δ) tj trokuta, on je takav oblik ušća nazvao delta. <ref name=brit/> 

Većina delti doista ima oblik trokuta, ali postoje i iznimke, ali bez obzira na oblik sva račvasta riječna ušća nastala taloženjem sedimenata zovemo deltama.
== Karakteristike ==
Delte imaju mnoštvo varijacija u veličini, strukturi, sastavu i porijeklu. Te razlike su rezultat taloženja sedimenata koje se odvija u širokom rasponu vrijednosti. Brojni faktori utječu na izgled delte, od svih su najvažniji; klimatski uvjeti, geološki uvjeti, 
sastav sedimenata u [[Porječje|porječju]], tektonska stabilnost, pad rijeke i mogućnost plavljenja, intenzitet taloženja sedimenata, erozijski procesi, plimni raspon i temperatura mora. Kombinacija tih faktora i vrijeme, uzrokuju gradnju delti.
Pojava delte predstavlja sposobnost rijeke da kontinurino nanosi brže i više sedimenata, nego što ih valovi i morske struje mogu ukloniti. 

Delte se obično sastoje od tri dijela. Veći kopneni dio naziva se ''gornja razina delte'', srednji se zove ''donja razina delte'', a treći dio ''podvodna razina delte'', koja leži ispod morske razine, daleko od obale. <ref name=brit/>

Zemljišta između kanala najčešće imaju široke slatkovodne [[Močvara|močvare]], bare ili plitka [[Jezero|jezera]]. Niske delte povremeno poplavljuje [[Plima|plimna]] morska voda, pa je takav teren rezultat interakcije, riječnih i morskih procesa. Njihov teren između kanala, ima raznolike reljefne oblike, u rasponu od zaljeva sa bočatom vodom, [[Mangrove|mangrovih]] močvara do slanih plimnih pličina i plaža sa [[greben]]ima. <ref name=brit/>
[[Datoteka:NileDelta-EO.JPG|thumb|left|240px|Delta [[Nil]]a]]
Podvodni dio delte koji raste potpuno ispod razine mora, najčešće formira jasno ispupčenje epikontinentalnog pojasa, vidljivo kod mnogih delta. On služi kao podmorska platforma na koju rijeka odlaže svoj sediment i tako raste dalje u more. Varijacije u oblicima i veličinama svakog od tih pojedinačnih elemenata delte, utiču na konačni izgled delte, zbog tog se one i toliko međusobno razlikuju. 
<ref name=brit> {{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156797/delta
   |title      = ''Delta''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 12. 09. 2012}}</ref>
[[Datoteka:Indus River Delta.jpg|thumb|left|240px|Delta rijeke [[Ind]]]]
Delte velikih rijeka su važne za [[Čovjek|čovječanstvo]] od [[Prahistorija|prahistorije]] jer je njihovo stalno plavljeno zemljište, bilo izuzetno plodno, pa su i najranije civilizacije procvjetale u deltama [[Nil]]a i [[Eufrat]]a. <ref name=brit/>U moderna vremena [[Geologija|geolozi]] su otkrili da se velik dio svjetskih rezervi [[Nafta|nafte]] leži na dnu velikih delti. <ref name=brit/>
=== Nastanak ===
Delte nastaju zatrpavanjem ušća [[sedimenti|sedimentom]] koji rijeka donosi sa sobom. To se dešava u nizinama pored mora, kad rijeke smanje brzinu svog toka, pa mulj koji je rijeka dotad neumoljivo nosila, pada na dno i počinje se taložiti, sve dok ne napravi barijeru, tad voda probije drugi kanal prema moru, ili se razvoji u rukavce koji probiju svoje korito. To je kontinuirani proces, i delte ukoliko ih ljudi ne uređuju, stalno mijenjaju svoj oblik. Velike delte se sastoje od mnoštva bržih, sporijih i mrtvih rukavaca. Delte stalno rastu, jer ih njihove rijeke stalno hrane novim sedimentom i guraju ih sve više u more (ili jezero).

To, međutim, nije moguće kad rijeke završavaju u morima sa velikim razlikama između [[plima|plime]] i [[oseka|oseke]], umjesto delte, kod tih se rijeka stvara ljevkasti [[estuarij]]. 
== Neke od najpoznatijih delta ==
* [[Ganges]]-/[[Brahmaputra]], [[Ganges (delta)|Delta Gangesa]] [[Bangladeš]]; 80 000 [[km²]]
* [[Mekong]], 70 000 km²
* [[Ind]], 41 440 km²
* [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]], [[Mississippi delta]], 36 000 [[km²]]
* [[Lena]], 30 000 km²
* [[Niger]], [[Delta Nigera]] 24 000 km² - u srednjem dijelu toka Niger formira i unutrašnju deltu
* [[Nil]] ([[Delta Nila]] 24 000 km²
* [[Irawadi]], 30 000 km²
* [[Orinoco]], ([[Orinoco delta]]) 24 000 km²
* [[Volga]], [[Rusija]], 27 224 [[km²]] najveća delta u [[Evropa|Evropi]]
* [[Dunav]], [[Delta Dunava]], 4 170 [[km²]] - [[Rumunjska]]
* [[Po]] ([[Delta Poa]], 786 km² - [[Italija]]
* [[Vardar]], 220 km² - [[Grčka]]
* [[Neretva]], [[Delta Neretve]], 120 km² - [[Hrvatska]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156797/delta ''Delta'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
{{Commonscat|River deltas}}

[[Kategorija:Hidrografija]]
[[Kategorija:Riječne delte| ]]
[[Kategorija:Geodezija]]