Avari (Kavkaz) – razlika između verzija
m r2.6.4) (robot Dodaje: ce:Суьли |
m r2.5.2) (robot Dodaje: sv:Avarer (kaukasiskt folk) |
||
Red 46: | Red 46: | ||
[[sl:Avarci]] |
[[sl:Avarci]] |
||
[[sr:Кавкаски Авари]] |
[[sr:Кавкаски Авари]] |
||
[[sv:Avarer (kaukasiskt folk)]] |
|||
[[tg:Авархо]] |
[[tg:Авархо]] |
||
[[th:อาวาร์คอเคเชีย]] |
[[th:อาวาร์คอเคเชีย]] |
Verzija na datum 15 novembar 2011 u 02:49
- Za ostala značenja, vidi Avari (Kavkaz) (razvrstavanje).
Avari, najbrojniji narod u ruskoj republici Dagestan, gde čine oko 28% stanovništva (Avarskim jezikom, kao jezikom šire komunikacije, služi se većina stanovnika Dagestana). Avarski jezik pripada dagestanskoj grupi severnokavkaske porodice jezika. Avari su islamske veroispovesti, a ima ih ukupno oko 536.000, od toga u Rusiji oko 490.000, a u Azerbejdžanu oko 46.000.
Istorija
Prvobitni Avari bili su narod turskog porekla iz centralne Azije. U šestom veku se jedan deo Avara naseljava u istočnoj Evropi, gde osniva Avarski kaganat na prostoru Panonske nizije. Potomci ovih Avara su Sekelji (etnička grupa Mađara u Rumuniji). Panonski Avari bili su samo deo avarskog naroda, čija je glavnina živela u Hazariji na Kavkazu, gde su se pomešali sa kavkaskim starosedeocima. Posle propasti Hazarije, kavkaski Avari su formirali moćan kanat u desetom veku. Pored današnjih Avara, potomci kavkaskih Avara su i Kabardinci (još jedan kavkaski narod), budući da su Avar i Kabar bile dve verzije imena ovog naroda.