Elektroosmoza – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Tekstovi (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Tekstovi (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 4: Red 4:


Elektroosmoza je prvi put primjećena 1809. godine kada je pokazano da voda može da protiče kroz utikač od gline nakon što se na nju priključi električni napon. Glina se sastoji od gusto pakovanih čestica pijeska i drugih minerala i voda protiče kroz uski prostor između čestica isto kao što bi proticala kroz usku cijev. Bilo koja kombinacija elektrolita i čvrstog tijela koje izoluje može dati elektroosmtski tok, iako je za vodu i silikate efekat posebno velik. Čak i tada je brzina protoka samo nekoliko milimetara u sekundi.
Elektroosmoza je prvi put primjećena 1809. godine kada je pokazano da voda može da protiče kroz utikač od gline nakon što se na nju priključi električni napon. Glina se sastoji od gusto pakovanih čestica pijeska i drugih minerala i voda protiče kroz uski prostor između čestica isto kao što bi proticala kroz usku cijev. Bilo koja kombinacija elektrolita i čvrstog tijela koje izoluje može dati elektroosmtski tok, iako je za vodu i silikate efekat posebno velik. Čak i tada je brzina protoka samo nekoliko milimetara u sekundi.

Elektroosmotski tok je uyrokovan Kulonovom silom koja je indukovana električnim poljem koje djeluje na pokretna naelektrisanja u rastvoru.



[[ar:تناضح كهربائي]]
[[ar:تناضح كهربائي]]

Verzija na datum 30 april 2011 u 01:42

Elektroosmoza predstavlja kretanje tečnosti koje se dešava pod uticajem napona na poroznom materijalu, kapilarima, membrani, mikrokanalu ili drugom provodniku tečnosti. Elektroosmotički tok je najznačajniji u malim kanalima. Elektroosmoza predstavlja važnu komponentu u tehnikama hemijskog razdvajanja kao to je kapilarna elektroforeza. Elektroosmotički tok se može odigrati u prirodnoj nefiltriranoj vodi kao i u puferima.

Elektroosmoza je prvi put primjećena 1809. godine kada je pokazano da voda može da protiče kroz utikač od gline nakon što se na nju priključi električni napon. Glina se sastoji od gusto pakovanih čestica pijeska i drugih minerala i voda protiče kroz uski prostor između čestica isto kao što bi proticala kroz usku cijev. Bilo koja kombinacija elektrolita i čvrstog tijela koje izoluje može dati elektroosmtski tok, iako je za vodu i silikate efekat posebno velik. Čak i tada je brzina protoka samo nekoliko milimetara u sekundi.

Elektroosmotski tok je uyrokovan Kulonovom silom koja je indukovana električnim poljem koje djeluje na pokretna naelektrisanja u rastvoru.