Uljana repica – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Amirobot (razgovor | doprinos)
m [r2.5.2] robot Dodaje: az:Brassica napus
Red 43: Red 43:


[[ar:سلجم]]
[[ar:سلجم]]
[[az:Brassica napus]]
[[bat-smg:Rapsos]]
[[bat-smg:Rapsos]]
[[bg:Рапица]]
[[bg:Рапица]]

Verzija na datum 29 decembar 2010 u 10:07

Cvijet krmne repice
Polje krmne repice

Šablon:Taxobox Krmna repica (lat. Brassica napus) je industrijska biljka.

Seme se koristi za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i za biodizel. U proseku 1 hektar zasejane krmne repice može dati 400 litara biodizela.[1]

Najveći proizvođači su u zemljama Evropske Unije, Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija. U potonjoj ova hibridna krmna repica čini 13% posejanih površina. Prema Američkom odjelu za poljoprivredu, ova hibridna krmna repica je bila treći glavni izvor biljnog ulja 2000. godine, iza soje i palme uljarice (Elaeis guineensis).

Ova krmna repica je drugi svjetski glavni izvor proteinske hrane iako čini tek petinu proizvodnje soje, prvog glavnog izvora proteinske hrane.

U Evropi se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svežem stanju. Koristi se i za silažu. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u ratarstvu za zelenu gnojidbu, kao i za plodosmenu između pšenice i kukuruza.

U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima krmna repica.

Izvori i referencije

  1. Glas Koncila br. 38 (1682) Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. IX. 2006.