Julija (kćer Druza Mlađeg) – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
| Red 4: | Red 4: | ||
Godine 43. su je agenti carice [[Valerija Mesalina|Valerije Mesaline]] optužili za incest i nemoral. Mesalinin suprug, car [[Klaudije]], ju je dao pogubiti bez suđenja. |
Godine 43. su je agenti carice [[Valerija Mesalina|Valerije Mesaline]] optužili za incest i nemoral. Mesalinin suprug, car [[Klaudije]], ju je dao pogubiti bez suđenja. |
||
== U popularnoj kulturi == |
|||
Julija se pojavljuje u ''[[I, Claudius|Ja, Klaudije]]'', historijskom romanu [[Robert Graves|Roberta Gravesa]] gdje se za nju koristi ime [[Helena]], [[Heluo]] ili '''Helena Proždrljiva'''. Graves ju je opisao proždrljivom kako bi s malo humora "razvedrio" svoju mračnu priču, iako za proždrljivost Julije nema nikakve potvrde u antičkim izvorima. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Verzija na datum 10 august 2010 u 14:38
Julija Druzi Cezaris Filija (klasični latinski: IVLIA•DRVSI•CAESARIS•FILIA[1], 5-43) bila je rimska plemkinja i pripadnica Julijevsko-Klaudijevska dinastije, kćer Julija Cezara Druza i Livile i unuka cara Tiberija.
Godine 20. se udala za Nerona, sina Germanika i Agripine Starije. Godine 29. Neron i Agripina su, zahvaljujući Sejanovim spletkama, uhapšeni i protjerani, a sljedeće godine je Neron pogubljen ili natjeran na samoubistvo. Godine 33. Julija se udala za Gaja Rubelija Blanda kome je rodila sina Rubelija Plauta i kćer Rubeliju Basu.
Godine 43. su je agenti carice Valerije Mesaline optužili za incest i nemoral. Mesalinin suprug, car Klaudije, ju je dao pogubiti bez suđenja.
U popularnoj kulturi
Julija se pojavljuje u Ja, Klaudije, historijskom romanu Roberta Gravesa gdje se za nju koristi ime Helena, Heluo ili Helena Proždrljiva. Graves ju je opisao proždrljivom kako bi s malo humora "razvedrio" svoju mračnu priču, iako za proždrljivost Julije nema nikakve potvrde u antičkim izvorima.
Izvori
Reference
Biografija
- E. Klebs, H. Dessau, P. Von Rohden (edd.), Prosopographia Imperii Romani, 3 vol., Berlin, 1897-1898. (PIR1)
- E. Groag, A. Stein, L. Petersen - e.a. (edd.), Prosopographia Imperii Romani saeculi I, II et III, Berlin, 1933 - . (PIR2)
- Raepsaet-Charlier M.-Th., Prosopographie des femmes de l'ordre sénatorial (Ier-IIe siècles), 2 vol., Louvain, 1987, 360 ff; 633 ff.
- Lightman, Marjorie & Lightman, Benjamin. Biographical Dictionary of Greek and Roman Women. New York: Facts On File, Inc., 2000.
- Levick, Barbara, Claudius. Yale University Press, New Haven, 1990.
- Barrett, Anthony A., Agrippina: Sex, Power and Politics in the Early Roman Empire. Yale University Press, New Haven, 1996.
Portreti
- Jucker, Hans & Willers, Dietrich (Hrsg.), Gesichter. Griechische und römische Bildnisse aus Schweizer Besitz, Bern 1982, 92-93.