Viskoznost – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 8: Red 8:
|-
|-
|Fluid
|Fluid
|align="center"|voda (20°C)
|align="center"|voda (20 °C)
|align="center"|voda (100°C)
|align="center"|voda (100 °C)
|align="center"|etanol (20°C)
|align="center"|etanol (20 °C)
|align="center"|krv (37°C)
|align="center"|krv (37 °C)
|align="center"|mot. ulje SAE30 (0°C)
|align="center"|mot. ulje SAE30 (0 °C)
|align="center"|mot. ulje SAE30 (20°C)
|align="center"|mot. ulje SAE30 (20 °C)
|align="center"|benzin (20°C)
|align="center"|benzin (20 °C)
|align="center"|zrak (20°C)
|align="center"|zrak (20 °C)
|align="center"|zrak (70°C)
|align="center"|zrak (70 °C)
|align="center"|vodik (20°C)
|align="center"|vodik (20 °C)
|-
|-
| '''η'''
| '''η'''

Verzija na datum 25 juni 2014 u 02:07

Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju otpor međusobnom kretanju njihovih slojeva.

Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. Ulje ima veću viskoznost od vode ali ima manju gustoću i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficjent viskoznosti η i mjeri se u paskal-sekundama (Pa · s).

Neke tvari i njihov koeficjent viskoznosti η:

Fluid voda (20 °C) voda (100 °C) etanol (20 °C) krv (37 °C) mot. ulje SAE30 (0 °C) mot. ulje SAE30 (20 °C) benzin (20 °C) zrak (20 °C) zrak (70 °C) vodik (20 °C)
η 1 0,28 0,11 4 110 30 0,29 0,018 0,0195 0,0009

Viskoznost motornih ulja označava se posebnom SAE skalom američke udruge automobilskih inženjera. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja SAE 10 zimi, a SAE 30 ljeti. U mjenjaču automobila koristi se SAE 90.

Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "nenjutnovske" tekućine (eng. Non-Newtonian fluids) kojima je osobina povećavanje viskoznosti zagrijavanjem.