Paranoidna shizofrenija – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s bosanske Wikipedije
Red 1: Red 1:
'''Paranoidna shizofrenija''' je oblik [[shizofrenija|shizofrenije]] koji se obično javlja kasnije u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Prisutne su relativno trajne sumanute paranoidne ideje, obično udružene sa [[halucinacija]]ma, naročito slušnim, i poremećajima opažanja. Sumanute ideje su najčešće ideje proganjanja (mogu navesti bolesnika da izvrši suicid), ideje veličine ili oboje (tada uslovljavaju nasilničko ponašanje bolesnika), ali se mogu javiti i ideje sa drugim sadržajima, kao što su religijske sumanute ideje, sumanute ideje ljubomore, i dr. Sumanute ideje su nelogične i manje ili više nesistematizovane. Bolesnici su nepovjerljivi, sumnjičavi, razdražljivi, mogu biti agresivni kada od progonjenih postaju progonitelji.
paranoidna shizofrenija

Kasniji početak bolesti omogućava bolesniku relativno očuvanje već stečenih socijalnih relacija, snage Ega su veće, te ispoljavaju manju regresiju i bolje kontrolišu svoje emocionalno reagovanje i ponašanje nego što je to slučaj kod drugih subtipova shizofrenije. Uspjevaju često da se adekvatno ponašaju u socijalnim situacijama. [[Inteligencija]] u područjima koja nisu zahvaćena [[psihoza|psihozom]] je najčešće intaktna. Oboljenje ima remitirajući i lagano progresivan tok uz relativno dobru prognozu, koja se postiže adekvatnim savremenim liječenjem.

Poremećaji afekta, volje, govora te katatoni simptomi ili nisu prisutni ili su slabo uočljivi. U ovaj oblik se uključuje parafrenija, a isključuje paranoja.

[[Kategorija:Shizofrenija]]


[[bs:Paranoidna shizofrenija]]
[[bs:Paranoidna shizofrenija]]
[[fi:Paranoidinen skitsofrenia]]
[[pl:Schizofrenia paranoidalna]]
[[tr:Paranoid şizofreni]]
[[zh:偏狂型精神分裂症]]

Verzija na datum 19 april 2010 u 11:45

Paranoidna shizofrenija je oblik shizofrenije koji se obično javlja kasnije u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Prisutne su relativno trajne sumanute paranoidne ideje, obično udružene sa halucinacijama, naročito slušnim, i poremećajima opažanja. Sumanute ideje su najčešće ideje proganjanja (mogu navesti bolesnika da izvrši suicid), ideje veličine ili oboje (tada uslovljavaju nasilničko ponašanje bolesnika), ali se mogu javiti i ideje sa drugim sadržajima, kao što su religijske sumanute ideje, sumanute ideje ljubomore, i dr. Sumanute ideje su nelogične i manje ili više nesistematizovane. Bolesnici su nepovjerljivi, sumnjičavi, razdražljivi, mogu biti agresivni kada od progonjenih postaju progonitelji.

Kasniji početak bolesti omogućava bolesniku relativno očuvanje već stečenih socijalnih relacija, snage Ega su veće, te ispoljavaju manju regresiju i bolje kontrolišu svoje emocionalno reagovanje i ponašanje nego što je to slučaj kod drugih subtipova shizofrenije. Uspjevaju često da se adekvatno ponašaju u socijalnim situacijama. Inteligencija u područjima koja nisu zahvaćena psihozom je najčešće intaktna. Oboljenje ima remitirajući i lagano progresivan tok uz relativno dobru prognozu, koja se postiže adekvatnim savremenim liječenjem.

Poremećaji afekta, volje, govora te katatoni simptomi ili nisu prisutni ili su slabo uočljivi. U ovaj oblik se uključuje parafrenija, a isključuje paranoja.