Archaeopteryx – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
m sređivanje |
||
| Red 19: | Red 19: | ||
Praptica se razvila od [[dinosaur]]a teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između [[ptica]] i [[gmaz]]ova. Imala je [[krila]] i bila je pokrivena [[perje]]m. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja [[Jura|Jure]]. Nije poznato je li arheopteriks mogao zaista letjeti, ili je samo poskakivao naokolo i jedrio sa stabala. |
Praptica se razvila od [[dinosaur]]a teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između [[ptica]] i [[gmaz]]ova. Imala je [[krila]] i bila je pokrivena [[perje]]m. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja [[Jura|Jure]]. Nije poznato je li arheopteriks mogao zaista letjeti, ili je samo poskakivao naokolo i jedrio sa stabala. |
||
Fosilni ostaci sačuvali su osim [[kostur]]a još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa [[zub]]ima u [[alveola|alveoli]], te |
Fosilni ostaci sačuvali su osim [[kostur]]a još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa [[zub]]ima u [[alveola|alveoli]], te rep dug oko 30 cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). [[Grudna kost]] joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene. Na ima tri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda [[Sauriurae]] odnosno [[Archaeornithes]]. U drugi podrazred [[Odonthognathae]] ubrajaju se dvije vrste arheopteriksa iz razdoblja [[kreda|krede]]. |
||
Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti |
Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheopteriks, [[2001]]. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheopteriksa. <ref>New Scientist, 17. travnja 2004, p. 17</ref> |
||
== Galerija == |
|||
<gallery> |
|||
Image:Archeopterix-img 0293.jpg |
|||
Image: Archaeopteryx 2.JPG |
|||
Image: Archaeopteryx EF.jpg |
|||
Image: Archaeo 958.JPG |
|||
Image: Archaeopteryx skull 0490.JPG |
|||
</gallery> |
|||
[[Kategorija:Ptice]] |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
[[ar:أركيوبتركس]] |
|||
[[bn:আর্কিওপ্টেরিক্স]] |
|||
[[bar:Archäopteryx]] |
|||
[[br:Arkaeopteryks]] |
|||
[[bg:Археоптерикс]] |
|||
[[ca:Arqueòpterix]] |
|||
[[cs:Archaeopteryx]] |
|||
[[da:Archaeopteryx]] |
|||
[[de:Archaeopteryx]] |
|||
[[nv:Naayée tsídi']] |
|||
[[en:Archaeopteryx]][[et:Ürglind]] |
|||
[[es:Archaeopteryx]] |
|||
[[eo:Arkeopterigo]] |
|||
[[fa:آرکئوپتریکس]] |
|||
[[fr:Archaeopteryx]] |
|||
[[ko:시조새]] |
|||
[[id:Archeopteryx]] |
|||
[[is:Öglir]] |
|||
[[it:Archaeopteryx lithographica]] |
|||
[[he:ארכיאופטריקס]] |
|||
[[ka:არქეოპტერიქსი]] |
|||
[[lv:Arheopterikss]] |
|||
[[lt:Archeopteriksas]] |
|||
[[hu:Archaeopteryx]] |
|||
[[mr:आर्चिओप्टेरिक्स]] |
|||
[[nl:Archaeopteryx]] |
|||
[[ja:始祖鳥]] |
|||
[[nn:Archaeopteryx]] |
|||
[[pl:Archaeopteryx]] |
|||
[[pt:Arqueopterix]] |
|||
[[ro:Archaeopteryx]] |
|||
[[ru:Археоптерикс]] |
|||
[[simple:Archaeopteryx]] |
|||
[[sk:Archaeopteryx]] |
|||
[[sl:Praptič]] |
|||
[[fi:Archaeopteryx]] |
|||
[[sv:Archaeopteryx]] |
|||
[[tr:Archaeopteryx]] |
|||
[[uk:Археоптерикс]] |
|||
[[vi:Archaeopteryx]] |
|||
[[zh:始祖鸟]] |
|||
Verzija na datum 12 august 2009 u 09:49
Šablon:Taxobox Praptica ili arheopteriks (lat. Archaeopteryx lithographica) je najstarija poznata ptica. Sedam primjeraka arheopteriksa pronađeno je u vapnenačkim naslagama u blizini Eichstätta i Solnhofna u Bavarskoj u južnoj Njemačkoj.
Praptica se razvila od dinosaura teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između ptica i gmazova. Imala je krila i bila je pokrivena perjem. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja Jure. Nije poznato je li arheopteriks mogao zaista letjeti, ili je samo poskakivao naokolo i jedrio sa stabala.
Fosilni ostaci sačuvali su osim kostura još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa zubima u alveoli, te rep dug oko 30 cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). Grudna kost joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene. Na ima tri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda Sauriurae odnosno Archaeornithes. U drugi podrazred Odonthognathae ubrajaju se dvije vrste arheopteriksa iz razdoblja krede.
Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheopteriks, 2001. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheopteriksa. [1]
Galerija
Izvori
- ↑ New Scientist, 17. travnja 2004, p. 17