Avari (Kavkaz) – razlika između verzija
m robot Dodaje: no:Kaukasiske avarer |
m robot Dodaje: he:אווארים קווקזים |
||
Red 20: | Red 20: | ||
[[es:Ávaros (Cáucaso)]] |
[[es:Ávaros (Cáucaso)]] |
||
[[fi:Avaarit (Kaukasia)]] |
[[fi:Avaarit (Kaukasia)]] |
||
[[he:אווארים קווקזים]] |
|||
[[hr:Avarci]] |
[[hr:Avarci]] |
||
[[it:Avari (Caucaso)]] |
[[it:Avari (Caucaso)]] |
Verzija na datum 3 juli 2008 u 17:40
- Za ostala značenja, vidi Avari (Kavkaz) (razvrstavanje).
Avari, najbrojniji narod u ruskoj republici Dagestan, gde čine oko 28% stanovništva (Avarskim jezikom, kao jezikom šire komunikacije, služi se većina stanovnika Dagestana). Avarski jezik pripada dagestanskoj grupi severnokavkaske porodice jezika. Avari su islamske veroispovesti, a ima ih ukupno oko 536.000, od toga u Rusiji oko 490.000, a u Azerbejdžanu oko 46.000.
Istorija
Prvobitni Avari bili su narod turskog porekla iz centralne Azije. U šestom veku se jedan deo Avara naseljava u istočnoj Evropi, gde osniva Avarski kaganat na prostoru Panonske nizije. Potomci ovih Avara su Sekelji (etnička grupa Mađara u Rumuniji). Panonski Avari bili su samo deo avarskog naroda, čija je glavnina živela u Hazariji na Kavkazu, gde su se pomešali sa kavkaskim starosedeocima. Posle propasti Hazarije, kavkaski Avari su formirali moćan kanat u desetom veku. Pored današnjih Avara, potomci kavkaskih Avara su i Kabardinci (još jedan kavkaski narod), budući da su Avar i Kabar bile dve verzije imena ovog naroda.