Martovske ide – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
YiFeiBot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 8 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q948604 na Wikidati
Red 16: Red 16:
[[bg:Иди]]
[[bg:Иди]]
[[cs:Římská datace#Idy]]
[[cs:Římská datace#Idy]]
[[da:Idus martius]]
[[de:Iden des März]]
[[en:Ides of March]]
[[es:Idus de marzo]]
[[fi:Maaliskuun idus]]
[[fi:Maaliskuun idus]]
[[fr:Ides de mars]]
[[he:אידו של מארס]]
[[it:Idi di marzo]]
[[nl:Idus]]
[[nl:Idus]]
[[no:Idus martiae]]
[[pl:Idy]]
[[pl:Idy]]
[[ru:Иды]]
[[ru:Иды]]

Verzija na datum 21 septembar 2015 u 18:40

Michele Cammarano: Cezarova smrt, 1798.

Martovske ili Ožujske ide (latinski: Idus Martii) je u rimskom kalendaru bio naziv za 15. mart/ožujak. Na taj dan se u Rimu održavala svetkovina u čast boga Marsa i održavala vojna parada. Osim u martu, izraz ide se koristio i za 15. dan mjeseca maja, jula i oktobra, odnosno 13. dan u svim ostalim mjesecima.

Izraz martovske ide se očuvao i nakon rimskog doba, odnosno dobio novo značenje zato što upravo na taj datum - 15. marta 44. pne. - izvršen atentat na Julija Cezara. Prema Plutarhu je prije samog atentata Cezar od vidovnjaka bio upozoren da mu prijeti opasnost na Martovske ide, ali je to upozorenje zanemario. Na putu za Pompejev teatar je istog vidovnjaka sreo i podozrivo rekao kako su "Martovske ide došle", na što mu je vidovnjak odgovorio "Da, ali još nisu prošle" . Nedugo potom je Cezar ubijen. Susret je dramatizirao William Shakespeare u svojoj drami Julije Cezar, odakle potječe i izreka "Čuvaj se Martovskih ida".

Otada Martovske ide služe kao izraz kojim se opisuje neka opasnost ili nevolja koja prijeti, a koja se ima dogoditi u točno određenom vremenu.

Eksterni linkovi