Tekija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na datum 16 juni 2013 u 15:21

Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).

U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.

Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.

Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.

Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).

Ovaj članak o islamu je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

@@ Red 1: / Red 1: @@
 [[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]]]
-'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] ([[sufije]]).
+'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] ([[sufizam|sufije]]).
-U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u [[15. vijek]]u, mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Ishaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''.
+U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u [[15. vijek]]u, mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković|Isa-beg Ishaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''.
 Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
@@ Red 9: / Red 9: @@
 Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]]  Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u [[Sarajevo|Sarajevu]], kao i tekija u Kaćunima.
-Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).
+Od pada [[Bosanska Kraljevina|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).
 {{stub-islam}}

Tekija – razlika između verzija

Verzija na datum 16 juni 2013 u 15:21

Navigacija

Pretraga