Strvina – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ko:부육
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 35 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q202994 na Wikidati
Red 6: Red 6:
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Zoologija]]

[[an:Carnuz]]
[[ar:جيفة]]
[[bg:Мърша]]
[[ca:Carronya]]
[[cs:Mršina]]
[[da:Ådsel]]
[[de:Aas]]
[[en:Carrion]]
[[eo:Bestkadavraĵo]]
[[es:Carroña]]
[[et:Raibe]]
[[eu:Haratustel]]
[[fa:مردار]]
[[fr:Charogne]]
[[gl:Prea]]
[[he:פגר]]
[[hr:Strvina]]
[[it:Carogna]]
[[ko:부육]]
[[lv:Maita]]
[[ms:Bangkai]]
[[nl:Aas (kadaver)]]
[[nn:Åtsel]]
[[no:Kadaver]]
[[os:Хæдмæл]]
[[pl:Padlina]]
[[pt:Carniça]]
[[ro:Hoit]]
[[ru:Падаль]]
[[simple:Carrion]]
[[sv:Kadaver]]
[[tr:Leş]]
[[uk:Падло]]
[[ur:مردار]]
[[zh:腐肉]]

Verzija na datum 14 mart 2013 u 15:09

Australski orao tijekom hranjenja strvinom klokana u zapadnoj Australiji.

Strvina je pojam koji se odnosi na truplo umrle životinje. Strvina je važan izvor hrane velikim mesojedima i svejedima u većini ekosustava. Primjeri životinja koje se hrane strvinom jesu hijene, strvinari, tasmanijski vragovi, crni medvjedi, bjeloglavi supovi, rakuni i australski kusorepi gušteri. Mnogi beskralješnjaci, poput crva i strvinara tvrdokrilaca također se hrane strvinom i igraju važnu ulogu u razgradnji ostataka uginulih životinja.

Strvina se počinje raspadati od trenutka smrti životinje, te će s odmicanjem vremena privlačiti sve veći broj kukaca i postati plodno tlo za razvoj bakterija. Nedugo nakon smrti životinje, njeno će tijelo poprimiti neugodan miris, izazvan prisutnošću bakterija i otpuštanjem biogenih amina - kadaverina i putrescina. Neke biljke i gljivice mirišu nalik raspadajućoj strvini kako bi privukli kukce koji pomažu u oprašivanju. Smrdljivi stršak primjer je gljiva koje pokazuju ovo obilježje.