Zora dalmatinska – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 21: Red 21:
| stranice =
| stranice =
}}
}}
'''Zora dalmatinska''' bio je prvi [[hrvati|hrvatski]] [[Hrvatski narodni preporod|preporodni]] književni časopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u [[Dalmacija|Dalmaciji]].
'''Zora dalmatinska''' bio je prvi srpsko-hrvatski preporodni književni časopis na srpsko-hrvatskom jeziku koji je izlazio u [[Dalmacija|Dalmaciji]].


Dio dalmatinskog građanstva koji je prihvatio preporodne ideje sastajao se, razmjenjivao ideje i čitao preporodne časopise i novine. Aktivnosti tog dijela građanstva s vremenom se pojačavaju, a rezultat je i časopis ''Zora dalmatinska'', koji počinje izlaziti [[1844.]] godine u [[Zadar|Zadru]].
Dio dalmatinskog građanstva koji je prihvatio preporodne ideje sastajao se, razmjenjivao ideje i čitao preporodne časopise i novine. Aktivnosti tog dijela građanstva s vremenom se pojačavaju, a rezultat je i časopis ''Zora dalmatinska'', koji počinje izlaziti [[1844.]] godine u [[Zadar|Zadru]].

Verzija na datum 5 april 2015 u 14:43

Zora dalmatinska
Izdavač braća Battara
Glavni urednik Ante Kuzmanić i Petar Preradović, Ivan August Kaznačić, Nikola Valentić
Utemeljen 1844.
Prestao izlaziti 1849.
Naklada književni časopis

Zora dalmatinska bio je prvi srpsko-hrvatski preporodni književni časopis na srpsko-hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji.

Dio dalmatinskog građanstva koji je prihvatio preporodne ideje sastajao se, razmjenjivao ideje i čitao preporodne časopise i novine. Aktivnosti tog dijela građanstva s vremenom se pojačavaju, a rezultat je i časopis Zora dalmatinska, koji počinje izlaziti 1844. godine u Zadru.

Pokretanje časopisa i suradnici

Za pokretanje časopisa najzaslužniji je Ante Kuzmanić. Na naslovnici prvog broja objavljena je pjesma Petra Preradovića Zora puca, bit će dana. Zora dalmatinska prvi je preporodni časopis izvan Zagreba. Objavljivao je djela europskih pisaca, a na njegovim stranicama čitatelji su mogli pronaći i prijevode Homera, Dantea, Katula, recentnih romantičara... U Zori dalmatinskoj surađivali su brojni pripadnici zadarskog književnog kruga.

Ignjat Alojzije Brlić u pismu svom sinu Andriji Torkvatu, od 17.2.1844. piše između ostalog: "Dalmatinsku zoru štijem, al bi joj do sad bolje ime bilo: polunoćje." ("Pisma sinu Andriji Torkvatu 1836-1855", Zagreb 1942., knjiga I)

Literatura

  • Šime Batović (ur.), Zora dalmatinska (1844-1849) - zbornik radova sa znanstvenog skupa „150. obljetnica Zore dalmatinske“ održanog u Zadru 13.-15. listopada 1994., Matica hrvatska Zadar, Zadar 1995.

Vanjske poveznice

Wikiteka
Wikiteka
Wikiteka ima originalan tekst povezan sa ovim člankom: