Izvorni kod stranice Polupredsjednički sistem

[[File:Forms of government 2021.svg|thumb|400px|right|[[Predsjednička republika|Predsjedničke republike]] su označene plavom, dok su države s polupredsjedničkim sustavom označene žutom.]]
'''Polupredsjednički sistem sustav''' ili '''sustav''' je model ustrojstva vlasti, oblik [[parlamentarizam|parlamentarizma]] poremećene ravnoteže u korist [[izvršna vlast|izvršne vlasti]]. Oblikovao se unutar [[parlamentarni sustav|parlamentarnog sustava]]. Dok je u čistom parlamentarnom sustavu [[vlada]] i njezin [[Predsjednik vlade|predsjednik]] temeljno, funkcionalno i jedino tijelo izvršne vlasti, pa je ona stvarno monistička, a formalno dualistička, u polupredsjedničkom sustavu oba tijela izvršne vlasti ([[državni poglavar]] i vlada) imaju i pravno i zbiljski ustavne ovlasti, pri čem su ovlasti predsjednika republike veće i odlučujuće, uz činjenicu da ga neposredno bira narod, što ga čini i ustavno i politički moćnijim od vlade, pa on ''[[de facto]]'' postaje šef izvršne vlasti.<ref>[http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=133]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>

Predsjednik republike imenuje vladu kao i predsjednika vlade te mu je ona politički odgovorna, no istovremeno, vlada je odgovorna i zakonodavnom tijelu. Posredstvom političke odgovornosti vlade i predsjednik je odgovoran zakonodavnom tijelu. Neophodno je postojanje trostrukog političkog konsenzusa; između vlade i većine u parlamentu, zatim između predsjednika republike i vlade, te radi stabilnosti prva dva, konsenzus između predsjednika i većine u parlamentu jer ako predsjednik nema podršku stranke ili stranaka koje imaju većinu u parlamentu, polupredsjednički sustav potrebno je preobraziti u parlamentarni.

== Teorijska određenja polupredsjedničkog sustava ==
[[Benjamin Constant]], francuski ustavnopravni i politički teoretičar, je 1815. godine oblikovao ideju državnog poglavara kao demokratskog arbitra između [[zakonodavna vlast|zakonodavne]] i izvršne vlasti koji raspolaže samostalnim ustavnim ovlastima, što je danas predsjednik republike u polupredsjedničkom sustavu. Njegova je ideja bila razrađivana kroz orleanski, vajmarski i degolistički parlamentarizam do suvremenog modela polupredsjedničkog sustava. Svrha je bila da parlamentarni sustav bude što učinkovitiji, a da se poštuje načelo [[dioba vlasti|diobe vlasti]] i [[predstavnički sustav]] koji posredstvom naroda ostvaruje svoj [[suverenitet]].

Pojam polupredsjedničkog sustava u političku je teoriju uveo francuski [[pravnik]] i [[politolog]] [[Maurice Duverger]]. Duvergerova definicija polupredsjedničkog sustava glasi: "''Politički režim smatra se polupredsjedničkim ako ustav koji ga ustanovljuje kombinira tri elementa: (1) [[predsjednik republike]] izabran je [[opće pravo glasa|općim pravom glasa]]; (2) on posjeduje prilično velike ovlasti; (3) nasuprot sebi ima međutim [[premijer]]a i [[ministar|ministre]] koji posjeduju izvršne i vladavinske ovlasti i mogu ostati na položaju samo ako se tomu ne protivi [[parlament]]''". Duverger je ustvrdio da je u političkoj povijesti Europe u 20. stoljeću postojalo sedam ustavnih polupredsjedničkih sustava: Vajmarska Republika (1919-1933), Finska, Austrija, Irska, Island, Portugal i Francuska nakon 1958. kad je usvojen Ustav Pete Republike, odnosno nakon 1962. kad su ustavnim amandmanima ozakonjeni izravni izbori predsjednika države.<ref>[http://hrcak.srce.hr/38263]</ref><ref name="hrcak.srce.hr">[http://hrcak.srce.hr/38262]</ref>  Na prostoru bivše Jugoslavije su polupredsjednički sistem koristili [[Hrvatska]] i [[Srbija]] u prvoj deceniji nakon uspostave demokracije, odnosno pod vlašću [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].

U teoriji se često javlja problem imenovanje određenog koncepta. Kao formalna oznaka polupredsjedničkog sustava upotrebljavaju se termini: ''polupredsjednički sustav, mješoviti sustav, dualistični sustav, hibridni sustav, granični sustav, parlamentarno-predsjednički sustav, dualistični parlamentarizam, ograničeni parlamentarizam, parlamentarni sustav s hegemonijom predsjednika, parlamentarni sustav s dominacijom predsjednika, oblik parlamentarizma s komponentom predsjedničke vlasti, modificirani parlamentarizam, dualistični parlamentarno-predsjednički sustav, demokratska poluparlamentarna verzija predsjedničkog sustava, predsjednički parlamentarizam, kvazipredsjednički sustav, ograničeni prezidencijalizam, sustav bipolarne egzekutive, sustav dualne egzekutive, dvojno vodstvo, dijarhija, fazni model, alternacijski model itd.''<ref name="hrcak.srce.hr"/>

==Današnje republike sa polupredsjedničkim sistemom==

{{colbegin|3}}
*{{flag|Alžir}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Armenija}}<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|Burkina Faso}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Zelenortska Republika}} {{small|(Cabo Verde)}}<!-- Premier-presidential --><ref name="SP-L">{{cite web |author=Octávio Amorim Neto; Marina Costa Lobo |year= 2010 |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1644026 |title=Between Constitutional Diffusion and Local Politics: Semi-Presidentialism in Portuguese-Speaking Countries |publisher=[[Social Science Research Network]] |pages= |accessdate=6. VI 2014}}</ref>
*{{flag|DR Kongo}} {{small|(Kongo-Kinšasa)}}
*{{flag|Džibuti}}
*{{flag|Egipat}}<!-- President-parliamentary (2007 constitution), Premier-presidential (2012-2013 and "2014 constitution"?) -->
*{{flag|Francuska}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Gruzija}}<!-- President-parliamentary before 2010 amendments, Premier-presidential since 2013 -->
*{{flag|Gvineja-Bisao}}<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|Gvajana}}<!-- President-parliamentary? -->
*{{flag|Haiti}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Istočni Timor}} {{small|(Timor-Leste)}}<ref name="SP-L"/>
*{{flag|Litva}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Madagaskar}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Mali}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Mauritanija}}<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|Niger}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Palestina}}
*{{flag|Portugal}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Rumunjska}}<!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Rusija}}<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|São Tomé i Príncipe}}<ref name="SP-L"/><!-- Premier-presidential -->
*{{flag|Senegal}}<!-- Premier-presidential? -->
*{{flag|Šri Lanka}}<!-- Premier-presidential-->
*{{flag|Sirija}}<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|Tadžikistan}}<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|Tajvan}} ([[Republika Kina]])<!-- President-parliamentary -->
*{{flag|Tunis}}<!-- President-parliamentary before Ben Ali fall, Premier-presidential after? -->
*{{flag|Ukrajina}}<!-- President-parliamentary (1996 constitution), Premier-presidential [2004 (2006) constitution] -->
{{colend}}

== Povezano ==
*[[Kohabitacija (politika)]]

== Izvori ==
<references/>

[[Kategorija:Politički sistemi]]