Izvorni kod stranice Pakt Ribbentrop-Molotov

{{Infokutija sporazum
| ime           = Pakt Ribbentrop-Molotov
| potpuni_naziv = Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
| slika         = MolotovRibbentropStalin.jpg
| veličina      = 250px
| opis          = [[Vjačeslav Molotov]] potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov [[1939]]. Iza njega su drugi potpisnik [[Joachim von Ribbentrop]], [[Josif Staljin]] i [[Boris Šarpošnjikov]].
| tip           = [[međunarodni ugovor]]
| depozitar     = {{flag|Treći Reich}}
| jezik         = 
| jezici        = [[njemački]], [[ruski]]
| potpisnica    =
| ratifikatora  =
| datum_nastanka  = 
| datum_potpisa   = [[23. 8.]] [[1939.]]
| mjesto_potpisa  = {{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]<br><small>(danas {{flag|Rusija}})</small>
| datum_pečat     = 
| datum_ratifikacije  =
| mjesto_ratifikacije =
| datum_primjene  = [[23. 8.]] [[1939.]]
| uvjet_primjene  = 
| datum_prestanka = 
| posrednici      = 
| strana_1        = {{flag|Treći Reich}}
| strana_2        = {{flag|Sovjetski Savez}}
| potpisnici_1    = {{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Joachim von Ribbentrop]]}}
| potpisnici_2    = {{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Vjačeslav Molotov]]}}
| ratifikatori_1  = 
| ratifikatori_2  = 
| strane          =
| potpisnici      =
}}
'''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. 8.]] [[1939]]. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u Evropski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Međutim, pakt se nije odnosio i na nenapadanje drugih, manjih država te je imao i šire ciljeve, poglavito u sovjetsko-njemačkoj podjeli [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] na sfere interesa vojnom silom. Ovo je početkom septembra [[1939]]. kulminiralo [[Treći Reich|njemačkom]] [[Invazija Poljske|invazijom Poljske]] odnosno britanskom i francuskom objavom rata Hitleru čime se rasplamsao [[Drugi svjetski rat]]. Pakt Ribbentrop-Molotov bio je na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. 6.]] [[1941]]. kada je Njemačka napala SSSR.

== Uvod ==
Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Njemačka i [[SSSR]] kao nasljednik Ruskog Carstva koje je pretrpjelo vojne neuspjehe, na političkoj karti pobjednika postali su izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je Njemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mjesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio prije svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u Njemačkoj taj bilateralni savez se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmjene je ubrzo prešao u rat na području [[Španija|Španije]] gdje SSSR podržava republikance, a Njemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s njemačkom aneksijom [[Austrija|Austrije]] i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] po svaku cijenu, pod uvjetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska, no one to odbijaju i prepuštaju je Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] barem na papiru SSSR-u za podršku, tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza odnosno s druge strane Moskve počinju u aprilu [[1939]]. godine. Tokom idućih mjeseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene njemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile zahtjevu Moskve da u slučaju njemačke agresije na [[Poljska|Poljsku]] (koja bi tada bila sovjetski saveznik) [[Crvena Armija]] uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila.

== Sporazum ==
Nakon 3 mjeseca neuspješnih pregovora sa zapadnim silama, SSSR čija je politička elita živjela u strahu od rata protiv Njemačke gdje će kao pobjednici na kraju izaći zapadne sile koje će biti samo promatrači, napokon je pozitivno odgovorio na višemjesečne pozive na pregovore Berlina koji će početi krajem jula [[1939]]. godine i na opće zapadno iznenađenje uspješno završiti [[23. 8.]] [[1939]]. paktom o nenapadanju. Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je [[Finska]] kojoj je krajem Prvog svjetskog rata Lenjin dao nezavisnost nju uspjela i sačuvati.

== Kasniji događaji ==
Kao što je [[Münchenski sporazum]] bio zapadni pokušaj kupovine vremena prije početka Hitlerove agresije, tako je ovaj pakt bio srodni sovjetski pokušaj što je svojim riječima potvrdio i britanski ratni premijer [[Winston Churchill]] još [[1939]]. godine. Kroz idućih 21 mjesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940. godine, nakon odustajanja Njemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, [[Japan]]om i [[Italija|Italijom]], Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji [[politbiro]] dočekati potpuno nespreman.

== Moderni pogledi ==
Vinayak Purohit navodi da su se Staljin i Hitler paktom udružili ne samo da bi Poljsku, dijelove Finske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Mađarske i Čehoslovačke okupirala Staljinova vojska u prijateljskoj podjeli istočne Evrope sa fašističkim silama, nego su i velike količine sirovog materijala Sovjeti dali nacističkoj ratnoj mašineriji. [[Subhas Bose]], indijski nacionalist koji je htio riješiti se britanskog kolonijalizma uz pomoć suradnje sa nacistima, je dobio slobodan prolaz za putovanje kroz SSSR da bi stigao do [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}} [[M.N. Roy]], indijski revolucionar i komunist, je zapisao sljedeće o paktu:
{{izdvojeni citat|Komunisti su zapravo funkcionirali kao Hitlerovi [[Kolaboracija|kolaboratori]]. Upravo kada je Hitlerova horda jurila na [[Pariz]], vođa francuske komunističke partije je preko njemačkog radija pozvao francuske vojnike da dezertiraju armiju. Britanska komunistička partija je zahtijevala mir - spominjući Chamberlainovu politiku popuštanja [[Sile Osovine|Silama Osovine]] čak i nakon što ih je britanska demokracija odbacila. Komunističke partije, koje su tvrdile da su bile osviještena klasa i izvidnica svjetskog proletarijata, su igrale štetnu i diskreditirajuću ulogu te demonstrirale bezosjećajno zanemarivanje kulturnih vrijednosti i temeljnih koncepata moderne civilizacije, jednostavno zato jer je Rusija, koja je bila vjerna paktu sa nacističkom Njemačkom, ostala neutralna u sudbonosnoj borbi sve dok i sama nije napadnuta.{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}}}}

[[Evropski parlament]] proglasio je 23. 8. 2009., povodom 70. obljetnice potpisivanja pakta, [[evropski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma|evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma]].<ref>{{cite web| title=The European Day of Remembrance for Victims of Totalitarian Regimes – Warsaw, 23 August 2011| date=23.8. 2011| url=http://ipn.gov.pl/en/news/2011/the-european-day-of-remembrance-for-victims-of-totalitarian| publisher=Institut za narodno sjećanje| access-date=2014-12-21| archivedate=2016-01-30| archiveurl=https://web.archive.org/web/20160130084132/http://ipn.gov.pl/en/news/2011/the-european-day-of-remembrance-for-victims-of-totalitarian| deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web| title=European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism| date=23.8. 2009| url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?reference=P6_TA%282008%290439&language=HR| publisher=Europski parlament}}</ref>

== Povezano ==
* [[Invazija Poljske|Njemačka invazija Poljske]]
* [[Sovjetska invazija Poljske]]
* [[Sovjetska aneksija baltičkih država]]
* [[Münchenski sporazum]]
* [[Sporazum Sykes-Picot]]

==Izvori==
{{izvori}}

;Literatura
*{{citation|title=Arts of Transitional India Twentieth Century|first=Vinayak |last=Purohit|publisher=Popular Prakashan| year= 1988|isbn=9780861321384| ref=harv}}

{{Commonscat|Molotov-Ribbentrop Pact}}

[[Kategorija:1939]]
[[Kategorija:SSSR u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ugovori Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Međunarodni odnosi Nacističke Njemačke]]
[[Kategorija:Međuratni period]]