Izvorni kod stranice Napoleonov kodeks

{{Infokutija Code civil}}

'''Code civil des français''' ([[srpskohrvatski jezik|hrvatskosrpski]]: ''Francuski građanski zakonik'') koji je [[1807]]. preimenovan u '''Code Napoleon''' (''Napoleonov zakonik'') pa nakon [[burbonska restauracija|restauracije]] [[1814]]. u '''Code Civil''' (''Građanski zakonik'') bio je [[Francuska|francuski]] građanski [[zakonik]], napravljen na [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovu]] inicijativu - [[1804]]. To je bila prva kodifikacija prava koja se odnosila na građana pojedinca, u upotrebi u mnogim zemljama od [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]], [[Italija|Italije]], [[Poljska|Poljske]], [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]] i brojnih [[nemačka|njemačkih]] država.

Načela na kojima je izrađen bila su; ''jednakost svih pred zakonom, nezavisnost prava od [[Religija|religije]] i garantiranje privatnog vlasništva''.
Zakonik je ukinuo povlastice na temelju rođenja, dopustio slobodu vjeroispovijesti, i precizirao da poslove u državnoj upravi mogu dobiti najkvalificiraniji ljudi za taj posao.<ref name=robert>{{cite book
|url=http://www.amazon.com/Napoleonic-Revolution-Robert-B-Holtman/dp/0807104876
|title=The Napoleonic Revolution
|accessdate=22. 12. 2011
|year=jun 1979.
|language=engleski
|author=Robert B. Holtman
|publisher=Louisiana State University Press
|pages=224
|isbn=978-0807104873
}}</ref>
Za izradu zakonika sastavljena je komisija od četiri eminentna pravnika, koji su ekpresno obavili posao, tako da je on stupio na snagu [[21. 3.|21. marta]] [[1804]]. <ref name=robert/> Napoleonov zakonik bio je naglašeno jasno napisan i provedljiv zakon, veliki korak u sređivanju stanja i pravne zbrke, zamijenivši prethodno šarenilo [[Feudalizam|feudalnih]] zakona. [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] [[historičar]] Robert Holtman ga smatra jednom od rijetkih dokumenata koji su utjecali na cijeli svijet. <ref name=robert/>

Napoleonov građanski zakonik nije bio prvi pravni kodeks na evropskom tlu koji se ticao [[Građansko pravo|građanskog prava]] - njemu su predhodili ''Maksimilijanov bavarski građanski zakonik'' (Codex Maximilianeus bavaricus civilis) iz [[Bavarska|Bavarske]] -[[1756]]., ''Opći zemaljski zakonik'' (Allgemeines Landrecht) iz [[Pruska|Prusije]], [[1794]]. i ''Zapadni galicijski zakonik'' ([[Galicija]], tada dio [[Habsburška Monarhija|Austrije]], [[1797]].). On je međutim, bio prvi moderni pravni zakonik koji se proširio po cijeloj kontinentalnoj Evropi i snažno utjecao na zakonodavstvo mnogih država nastalih za vrijeme i nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]]. <ref name=robert/>

Sam Napoleon u svojim memoarima koje je diktirao na [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]], shvatio je da će od svega što je napravio za svog života - ''Code civil'' ostati njegova najveća ostavština - ''moja prava slava ne leži u činjenici da sam pobjedio u četrdeset bitaka, - Waterloo će izbrisati uspomenu na sve moje pobjede, ali moj Građanski zakonik - živjet će vječno''.
<ref name=cambaceres>{{cite web
 | url =http://www.cambaceres.org/vie-poli/code-civ/cod-civi.htm
 | title =''Cambaceres (1753-1824)''
 | accessdate = 22. 12. 2011
 | language=engleski
 | publisher=Emmanuel Prunaux
}}</ref>

== Historija ==
=== Okolnosti nastanka zakonika ===
Šarenilo pravnih sistema bila je dominantna karakteristika pravnog poretka predrevolucionarne Francuske. Na [[sredozemno more|mediteranskom]] jugu prevladavao je pravni poredak na temeljima [[Rimsko pravo|Rimskog prava]], dok je po sjevernim pokrajinama, zajedno s [[Pariz]]om, prevladavalo [[Običajno pravo]], koje se razvilo na temeljima [[Feudalizam|feudalnih]] [[Franci|franačkih]] i [[Germani|germanskih]] institucija. Brak i porodični život bili su gotovo u potpunosti pod kontrolom [[Katolička crkva|Rimokatoličke crkve]], regulirani [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonskim pravom]]. Osim toga, od početka [[16. vijek]]a, sve veći broj pravnih pitanja bio je reguliran kraljevskim uredbama i pravilnicima i sudskom praksom koju je razvio [[Aristokracija|aristokratski]] parlement (dvorski savjet). Svako područje imalo je vlastite carine, i unatoč napora u [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]u da se to stanje sredi i zakoni jedinstveno kodificiraju - ništa nije napravljeno, zbog velikog otpora svih onih grupa kojima se zadiralo u njihove privilegije.<ref name=brit>{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/403196/Napoleonic-Code
 | title =''Napoleonic Code''
 | accessdate = 22. 12. 2011
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref>
Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kodifikacija je postala ne samo moguća, već nasušno potrebna. Dotad moćne grupe, koje su zbog vlastitih interesa to kočile, kao što su brojni [[Feudalizam|feudalni]] dvorovi, [[esnaf|cehovi]] i [[Bratovština|bratovštine]] su uništeni i ukinuti, a uplitanje crkve u svjetovnu vlast svedeno na najmanju moguću mjeru, a i pokrajine su pretvorene u jedinice nove nacionalne države. ''Code Napoleon'' temeljio se po prvi put u historiji čovječanstva na pretpostavci da treba stvoriti racionalni zakon, oslobođen svih prethodnih predrasuda a njegov sadržaj trebao je biti ''sublimat zdravog razuma'', a njegovo moralno opravdanje nije ležalo u starim običajima i monarhističkom paternalizmu već u njegovoj usklađenosti sa diktatima razuma. <ref name=brit/>

=== Napoleonska reforma prava ===
Napoleon je odmah nakon što je postao prvi konzul, krenuo u reformu francuskog pravnog sistema u skladu s idejama [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], jer su stari feudalni i rojalistički zakoni djelovali zbunjujuće i kontradiktorno stanovništvu zemlje.

Posebna zbrka vladala je kod građanskog prava, koji je bio predmet mnogih različitih tijela državne uprave, i gomile različitih pravnih propisa po Francuskoj - zbog tog je još [[Nacionalni konvent]] to htio zamijeniti jednim zakonikom. Izrada nacrta novog građanskog zakonika povjerena je uglednom pravniku i zastupniku [[Francuska revolucija|revolucionarnog]] [[Nacionalni konvent|konventa]]'' - Jean Jacques Régis de Cambacérèsu''. On je prvi nacrt zakonika izradio još [[1793]]. (u nevjerojatnih mjesec dana), ali se konvent bavio više sukobima sa kontrarevoluciona i evropskim silama koje su ih podržavale, tako da je taj zakon ostao po strani, - njegov nacrt je dorađivan [[1794]]. i [[1796]]. ali sve je ostalo samo na tome.

Rad na izradi zakonika ponovno je obnovljen Napoleonovim dolaskom na vlast [[1799]]. On sam je jednom prilikom izjavio kako je ''sanjario da će biti moguće sve zakone svesti na jednostavne geometrijske demonstracije, tako da će o njima moći suditi svatko tko zna čitati i pisati i složiti dvije ideje''. <ref name=steven/>Osnovana je komisija od četiri eminentna pravnika (Felix-Julien-Jean Bigot de Preameneu, Jacques de Maleville, Jean-Etienne-Marie Portalis i François-Denis Tronchet) - [[1800]], kojoj je predsjedao drugi konzul Republike - ''Cambacérès'', a vrlo često i sam prvi konzul - Napoleon, koji je požurivao rad komisije, tako da su ga zvali [[Ahilej]] komisije. <ref name=steven/> Nakon intenzivnog rada - zakonik (kodeks) je bio gotov [[1801]]., ali nije objavljen sve do [[21. 3.|21. marta]] [[1804]]. kad je objavljen pod imenom - ''Code civil des Français'' (Francuski građanski zakonik).
[[Datoteka:Code Civil 1804.png|thumb|left|240px|Prva stranica originalnog zakonika iz 1804]]
''Code Civil'' je razvijen uglavnom na temeljima raznih starih običajnih zakona, inspiriran [[Justinijan I. Veliki|Justinijanovim]] zbornikom iz [[6. vijek]]a '''[[Corpus iuris civilis]]''' u kojem je kodificirano [[rimsko pravo]], uz njegov kodeks. Međutim, napoleonski kodeks razlikuje od Justinijanovog u par važnih stvari, u njega su ugrađena sve vrste ranijih pravila i običaja, a ne samo zakonodavni propisi; on nije bio samo zbirka starih pravnih akata, već skup potpuno novih tekstova, sa zdravorazumskom strukturom, bez vjerske podloge - napisan na narodnom živom [[Francuzi|francuskom jeziku]] toga doba.
<ref name=steven>{{cite book
 | url =http://www.4shared.com/office/Bigulzfn/Steven_Englund_-_Napoleon_poli.html
 | title =''Napoleon, politički život''
 | author =Steven Englund
 | language =hrvatski
 | year =2008
 | publisher =Naklada Ljevak
 | access-date =2011-12-25
 | archivedate =2016-03-05
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20160305014752/http://www.4shared.com/office/Bigulzfn/Steven_Englund_-_Napoleon_poli.html
 | deadurl =yes
 }}</ref>
''Code Civil'' bio je korjenita promjena u sistemu [[građansko pravo|građanskog prava]] on je učinio zakone mnogo jasnijim i dostupnijim. On je i dokinuo stare sukobe između kraljevske i sudske vlasti, koji su bili na vrhuncu posljednjih godina prije revolucije, kad su mnogi suci tvrdoglavo ustrajali na svojim odlukama, koje su štitile privilegije društvenih klasa kojima su pripadali. Zbog tog se nova revolucionarna vlast - opredjelila za racionalno rješenje tog problema, dajući prednost općem društvenom interesu nasuprot partikularnom pojedinačnom - shativši da sami pravnici neće moći izraditi nove zakone.

To se odražava i u napoleonovom ''zakoniku'' zabranom sudovima da sude od slučaja do slučaja, već isključivo na osnovu općih pravila koja su se trebala uvesti (članak 5), budući da je stvaranje općih pravila bilo od tad u domeni zakonodavne a ne više sudske vlasti. Tako je teoretski dokinuto [[običajno pravo]] u Francuskoj.

== Sadržaj zakonika ==
''Code Civil'' iz [[1804]]. godine imao je 2281 člana i bio podijeljen na 4 dijela;
* '''Uvod''' u njemu se govori se o pravnim učincima i primjeni zakona. Zakoni se mogu primijeniti samo ako su regularno donijeti, i službeno objavljeni, tajni zakoni nisu dozvoljeni. Zabranjeno je suditi [[ex post facto]] (primjenjivati zakone na događaje koji su se dogadili prije njihova službenog stupanja na snagu). Sucima je bilo zabranjeno odbijati predmete, zbog nedostatnosti zakona, potičući ih da sami tumače zakon i izdaju pravorijek, s druge strane, sucima je zabranjeno donošenje općih odluka zakonodavne vrijednosti.
* '''Prva knjiga''', podjeljena na 11 poglavlja bavi se pravima građana pojedinca i porodice; uživanje građanskih prava, zaštitom privatnosti, prebivalištem, skrbništvom, starateljstvom, odnosima roditelji - djeca, brakom, odnosom bračnih drugova i rastavom braka. <ref name=brit/>U pogledu porodičnog prava zakonik je po današnjim mjerilima bio - [[Patrijarhat|patrijalhalan]], jer je davao prednost muškarcima u odnosu na žene i djecu, ali tad je u cijeloj Evropi bila slična situacija. Zakonik je ipak prilično [[Liberalizam|liberalan]] u usporedbi sa ostalom Evropom, on je dozvoljavao razvod na osnovu uzajamnog pristanka. <ref name=divorce>{{cite book
|url=http://www.amazon.com/Napoleonic-Revolution-Robert-B-Holtman/dp/0807104876
|title=''Exploring The European Past: Texts and Images'' 
|accessdate=22. 12. 2011
|year=2009.
|language=engleski
|author=Timothy E. Gregory
|publisher=The Ohio State University
|isbn=978-1426651168
}}</ref> Mnoge od ovih odredbi su reformirane u drugoj polovici [[20. vijek]]a. <ref name=brit/>
* '''Druga knjiga''' podjeljena na 4 poglavlja, bavi se reguliranjem vlasničkih prava, vrstama imovine i služnosti. <ref name=brit/>
* knjiga III; o različitim načinima sticanja imovine u 1570 članaka, podj 19 nasl, ugovori...
* '''Treća knjiga''' podjeljena na 19 poglavlja i 1570 članaka, bavi se različitim načinima stjecanja imovine; nasljeđivanjem, donacijom, brakom i na osnovu ugovornih obaveza). U posljednjim poglavljima, zakonik regulira broj potrebnih ugovora, pravne i konvencionalne hipoteke, pitanja ograničenja aktivnosti i pravne lijekove. <ref name=brit/>

U odnosu na obaveze, zakonik je obnovio tradicionalne rimske pravne kategorije ugovornog prava; [[ugovor]], kvazi-ugovor ([[latinski jezik|latinski]]: quasicontractus), delikt (delictum) i kvazi-delikt (quasi-delict ). Sloboda ugovoranja nije eksplicite navedena, ali je temeljni princip u mnogim odredbama zakonika. <ref name=brit/>

== Ostali francuski zakonici iz napoleonskog doba ==
=== Kazneni zakonik (Code pénal) ===
''Louis Michel Le Peletier de Saint-Fargeau'' predstavio je nacionalnoj Ustavotvornoj skupštini novi kazneni zakonik - [[1791]]. <ref>{{cite book
|url=http://books.google.co.uk/books?id=wOcvAAAAMAAJ
|accessdate=22. 12. 2011
|year=1819
|language=francuski
|place=Pariz
|publisher=A. Eymery
|page=320
|volume=VI
|chapter=Livre III ... du code pénal
|title=Choix de rapports, opinions et discours prononcés à la tribune nationale
}}</ref> On je pojasnio da njegov zakonik kažnjava samo ''pravi kriminal'' a ne ''lažna kriminalna djela'' izmišljena na bazi praznovjerja, [[Feudalizam|feudalizma]], i [[Despotizam|despotskog]] [[porez]]nog sistema. On je izbacio iz popisa kriminalnih djela sve one što je stvoreno na ''bazi praznovjerja'' (misleći pritom na [[hrišćanstvo|kršćansku]] [[Religija|religiju]]), ali to su uono vrijeme bili; psovka, krivovjerje, svetogrđe i čarobnjaštvo. Svi ta stara kaznena djela su dekrimilizirana, i novi kazneni zakon izdan za vrijeme Napoleona - [[1810]]. nije sadržavao zakonske odredbe o vjerskim zločinima, isto tako ni istospolni seksualni odnosi više nisu bili - kriminalni čin.
=== Zakon o parničnom postupku (Code de procédure civile) ===
Pošto je cijeli stari pravni sistem bio demontiran, trebalo je promjeniti i Zakon o parničnom postupku, koji je usvojen [[1806]].
=== Trgovački zakonik (Code de commerce) ===
''Trgovački zakonik'' usvojen je - [[1807]]. <ref name=com>{{cite web
|url=http://www.legifrance.gouv.fr/html/codes_traduits/commercetextA.htm
|title=COMMERCIAL CODE (Legislative Part)
|date=oktobar 2011
|access-date=2011-12-25
|archive-date=2011-08-31
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110831204631/http://www.legifrance.gouv.fr/html/codes_traduits/commercetextA.htm
|dead-url=yes
}}</ref> on uz brojne izmjene vrijedi još i danas u Francuskoj, njegova 11 knjiga (pomorsko pravo) ostala izvor pomorskog prava na [[jadran]]skom primorju za svo vrijeme
[[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

=== Zakon o kaznenom postupku (Code d'instruction criminelle) ===
Zakon o kaznenom postupku (''code d'instruction criminelle'') objavljen je [[1808]]. odnosio se na postupke vezane uz istražne radnje. ''Dvorski parlementarni sistem'' prije revolucije bio je kriv za puno zlostavljanja, kazneni sudovi koji su osnovani od revolucionarne vlasti, bili su kompliciran i neefikasan sistem, izložen brojnim lokalnim pritiscima. Ovoj zakonik rađao se uz puno rasprava, - rezultat je bio temelj današnjeg ''[[Inkvizitorni sistem|Inkvizitornog sistema]]'' koji se koristi u kaznenim sudovima po Francuskoj i mnogim državama svijeta, uz brojne izmjene od napoleonskih vremena (naročito sa poboljšanjima u pravima odbrane).

[[Francuska revolucija]] je u svojoj [[Deklaracija o pravima čovjeka|Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina]] naglasila da se za svakog osumnjičenog građanina pretpostavlja da je nevin sve dok ga sud ne proglasi krivim. I Napoleon je želio otkloniti mogućnost samovoljnog hapšenja ili pretjerano dugog pritvora (zatvor prije suđenja). Bonaparte je napomenuo da treba biti pažljiv na očuvanju osobne slobode osobito kad je predmet pred carskim sudovima: ''Ti sudovi će imati veliku moć, ali im treba onemogućiti zloupotrebu te pozicije protiv slabih građanina, kad za to nema osnova''. Međutim pritvor je i nadalje ostao normalna procedura kod osumnjičenih za teške zločine,
kao što je ubistvo.
== Francuski Građanski zakonik (zakonici) danas ==
Francuski Građanski zakonik - vremenom je proširen tako da danas postoji zbirka od preko 40 zakonika<ref name=legi>{{cite web
 | url =http://www.legifrance.gouv.fr/initRechCodeArticle.do
 | title =''Les codes en vigueur ''
 | accessdate = 22. 12. 2011
 | language=francuski
 | publisher=Legifrance
}}</ref>koji se često mijenjaju, kao i sudska praksa kojom se ponovno reinterpretiraju. Osnovna verzija današnjeg Građanskog zakonika ima gotovo 3 000 stranica.

== Uticaj Napoleonovog zakonika na pravosuđe ostalih zemalja svijeta ==
''Napoleonov code civile'' je izvorno uveden u područja pod kontrolom [[Francuska|Francuske]] u [[1804]]; [[Belgija]], [[Luksemburg]] i djelomično po državicama na zapadu [[Nemačka|Njemačke]], sjeverozapadoj [[Italija|Italiji]], [[Ženeva]] i [[Monako]]. <ref name=brit/> Kasnije je uveden u područjima koje je osvojio Napoleon: [[Italija]], [[Ilirske pokrajine]], [[Holandija]], [[Hanza|Hanzeatske]] zemlje, po ostatku Njemačke i [[Švajcarska|Švicarskoj]]. ''Code civile'' je još uvijek u upotrebi u [[Belgija|Belgiji]], [[Luksemburg]]u i [[Monako|Monaku]]. <ref name=brit/>

''Code civile'' je izvršio velik uticaj na '''[[Kontinentalno pravo]]''' koje je u [[20. vijek]]u postalo dominantno u većini država svijeta.

Tokom [[19. vijek]]a, ''Napoleonov code civile'' samostalno je usvojilo više [[Evropa|evropskih]] i [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] zemalja, bilo u obliku jednostavnog prijevoda ili uz znatne izmjene. ''Talijanski građanski zakonik'' iz [[1865]]., donesen nakon ujedinjenja [[Kraljevina Italija|Italije]] u velikoj mjeri je inspiriran ''Napoleonovim građanskim zakonikom'', i novi ''Talijanski građanski zakonik'' iz [[1942]]. slijedi tu tradiciju. U [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] početkom [[19. vijek]]a, ''Code civile'' uveden je na [[Haiti]]ju i [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]], i još uvijek je na snazi u tim državama. Zatim su [[Bolivija]] i [[Čile]] slijedile njihov primjer i posudile mnogo stvari iz ''Napoleonovog zakonika''. Čileanski građanski zakonik, kopirali su [[Ekvador]]a i [[Kolumbija]] a nakon njih [[Urugvaj]] i [[Argentina]]. <ref name=brit/>

U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (koje su inače vezane uz [[običajno pravo]]) jedina država koja je usvojila ''građanski zakonik'' inspiriran ''Napoleonovim code civile'' bila je [[Louisiana]] - [[1825]] (revidiran [[1870]] i još uvijek na snazi). <ref name=brit/>

Direktni utjecaj ''Napoleonovog zakonika'' donekle je smanjen od početka [[20. vijek]]a, uvođenjem ''Njemačkog građanskog zakonika'' ([[1900]].) i ''Švicarskog građanskog zakonika'' ([[1912]].), prvi je kopirao [[Japan]]a, a drugi [[Turska]]. U [[20. vijek]]u, ''građanski zakonici'' u [[Brazil]]a, [[Meksiko|Meksika]], [[Grčka|Grčke]] i [[Peru]]a bili su proizvodi usporednih metoda, sa idejama posuđenim iz ''zakonika'' Njemačke, Francuske, i [[Švicarska|Švicarske]]. <ref name=brit/>

''Napoleonov code civile'' usvojen je [[1864]] u [[Rumunija|Rumunjskoj]], i uz neke izmjene još uvijek je na snazi. Njegov zakonik usvojen je i u [[Egipat|Egiptu]] kao dio sistema mješovitih sudova uvedenih u Egiptu nakon pada [[kediv]]a Ismaila, nakon toga i druge arapske zemlje implementirale su dijelove ''Napoleonovog zakonika'' u svoje mješano zakonodavstvo.

=== Uticaj Napoleonovog zakonika na pravosuđe južnoslavenskih zemalja ===
[[Dalmacija]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačka republika]] imale su ''Napoleonov code civile'' od [[1808]]. kad su formalno bile dio napoleonove [[Kraljevina Italija (napoleonska)|Kraljevine Italije]], zatim je od [[1809]] do [[1814]]. taj zakonik bio na snazi po [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] ([[Slovenija]] i južni dio [[Hrvatska|Hrvatske]]), [[Austrijsko Carstvo]] je [[1811]]. donijelo svoj [[Opći građanski zakonik]] (OGZ) koji je bio napravljen po uzoru na ''Napoleonov code civile''.
[[Jovan Hadžić]] je po nalogu knjaza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] sastavio [[Srpski građanski zakonik]] (SGZ) za [[Kneževina Srbija|Kneževinu Srbiju]] [[1844]]. koji se primjenjivao na području današnje [[Centralna Srbija|Uže Srbije]] (a kasnije i [[Republika Makedonija|Makedonije]]) do [[1946]]. Direktni uzor tom zakoniku bio je austrijski zakonik, ali stvarni pravi Napoleonov, slična je stvar bila i sa [[Kneževina Crna Gora|crnogorskim]] - [[Opšti imovinski zakonik|Opštim imovinskim zakonikom]] donesenim [[1888]].

I današnji pravni sistemi modernih država nastalih na tlu bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] koji se odnose na građansko pravo, duguju još uvijek svoj dobar dio svog postojanja Napoleonovom ''Code civile''.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/403196/Napoleonic-Code ''Napoleonic Code'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.napoleon-series.org/research/government/c_code.html ''Civil Code'' engleski prijevod orginalnog teksta] {{en icon}}
* [http://www.cambaceres.org/vie-poli/code-civ/cod-civi.htm Početci rada na građanskom zakoniku] {{en icon}}
* [http://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do?cidTexte=LEGITEXT000006070721&dateTexte=20080121 Današnji Code civil na portalu Légifrance] {{fr icon}}

{{Izabran}}

{{DEFAULTSORT:Civil Code}}
[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Prvo Francusko Carstvo]]
[[Kategorija:1804]]