Prijeđi na sadržaj

Latkovac

Izvor: Wikipedija
Latkovac
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Rasinski
Opština Aleksandrovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 474
Geografija
Koordinate 43°28′29″N 21°00′10″E / 43.474666°N 21.002833°E / 43.474666; 21.002833
Nadmorska visina 386 m
Latkovac na karti Srbije
Latkovac
Latkovac
Latkovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj 037
Registarska oznaka AC


Koordinate: 43° 28′ 29" SGŠ, 21° 00′ 10" IGD
Latkovac je naselje u Srbiji u opštini Aleksandrovac u Rasinskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 474 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 574 stanovnika).

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Latkovac živi 388 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,6 godina (42,3 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 139 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,41.

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednjih pet popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 724 [1]
1953. 780
1961. 775
1971. 756
1981. 674
1991. 574 551
2002. 502 474
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
469 98.94%
Crnogorci
  
1 0.21%
Slovenci
  
1 0.21%
nepoznato
  
3 0.63%

Historija

[uredi | uredi kod]

Prvi pisani zapisi sela Latkovac nalaze se u turskim defterima iz 16. veka gde se selo pominje kao Vlatkovac. Dobar geografski položaj i udaljenost od puteva uticali su da mesto bude naseljeno bez prekida. Selo je za vreme Turaka, pa i kasnije, bilo ograđeno jednom ogradom. Izvan ograde su bile šume. Stanovnici Latkovca su se doselili iz Crne Gore. Sadašnja teritorija Aleksandrovca je do polovine 20. veka bila podeljena na 20 opština. Latkovac je bio središte jedne od njih.

Etno-selo

[uredi | uredi kod]

U Latkovcu se nalazi etno-zaselak koji se sastoji od četiri kuće stare više od jednog veka. Najstarija kuća (stara oko 200 godina) bila je sudnica pre nego što je početkom 20. veka prešla u privatno vlasništvo. Selo je preživelo oba svetska rata i čuva veoma zanimljive istorijske priče.

U etno-selu se organizuju umetničko – edukativne radionice: slikarstvo, etno-muzika, pozorište, kaligrafija, keramika, poezija, istorija, arheologija, ekologija, stari zanati (tkanje, vez, štrikanje, šivenje, predenje vune, korparstvo, kovaštvo, stolarstvo, kazandžija, šeširdžija, časovničar).


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]