Izvorni kod stranice Ivan Buzuk

{{Infokutija biografija
| ime             = Ivan Buzuk
| slika           = Buzuku meshari.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = Stranica iz Buzukovog ''Misala''
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = <!-- {{Birth date and age|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''Ivan Buzuk''' ({{jez-alb|Gjon Buzuku}}, 16. vek) je bio albanski katolički svećenik koji je 1555. godine, napisao prvu knjigu (''[[Meshari]]'', tj. ''Misal'') na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]] (preciznije, na [[Gegijski dijalekt|gegijskom dijalektu]]). Prilikom pisanja knjige, u nedostatku [[Albanska abeceda|albanske abecede]] koja je u konačnom obliku formirana tek 1908. godine, pisao je slovima [[latinski jezik|latinskog jezika]].

Buzuk je rođen u selu Livariju (u oblasti [[Skadarska Krajina|Krajini]] u današnjoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], {{lang-sq|Krajë}}) u [[Bar|barskom]] okrugu, blizu sjeverne Albanije (Skadarska Krajina se nalazi na obali Skadarskog jezera), koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Vjerojatno je živio u [[Venecija|Veneciji]] u [[Italija|Italiji]] ili blizu nje. Postoje tvrdnje da je bio [[biskup]] dviju [[biskupija]] u sjevernoj Albaniji ili da je bio [[redovnik]].

Od 20. ožujka 1554. do 5. siječnja 1555. napisao je prijevod [[Misal po zakonu rimskog dvora|katoličkog misala]] na [[gegijski dijalekt]] albanskog jezika. Objavio ga je kao knjigu od 220 stranica. [[Apostolska knjižnica u Vatikanu]] čuva jedini poznati primjerak knjige. Nedostaje ''[[frontispiece]]'' i prvih 16 listova, što objašnjava zašto nisu poznati naslov i godina izdanja djela.

Knjigu je 1740. otkrio [[Gjon Nikollë Kazazi]], [[Skopska biskupija|skopski nadbiskup]]. U ostalim knjižnicama čuvaju se tri fotokopije izvornika, od kojih jedna u Tirani. Godine 1996. knjižničari nisu uspjeli pronaći knjigu koja je posljednji put korištena 1984. godine. [[Eqrem Çabej]] napisao je monografiju o toj knjizi 1968. godine. Dijalekt korišten u ''Mëshariju'' bio je jedan od glavnih predmeta djela [[Selman Riza|Selmana Rize]].<ref name="IglaBoretzky2001">{{cite book|last1=Igla|first1=Birgit|last2=Boretzky|first2=Norbert|last3=Stolz|first3=Thomas|title=Was ich noch sagen wollte|url=https://books.google.com/books?id=9uUM5unig58C&pg=PA43|accessdate=8. 7. 2011|date=24. 10. 2001|publisher=Akademie Verlag|isbn=978-3-05-003652-6|page=43}}</ref> Misli se da je knjiga štampana ili u [[Venecija|Veneciji]] ili u [[Skadar|Skadru]].

Knjiga sadrži [[Liturgija|liturgije]] glavnih [[Vjerski blagdan|vjerskih blagdana]]. Tu su i tekstovi molitava i rituala te [[Katekizam|katehetski]] tekstovi. Svaka stranica sadrži dva stupca. Inicijali su ukrašeni. Gramatika i rječnik arhaičniji su nego u gegijskim spisima iz 17. stoljeća. Tekst je vrlo vrijedan sa stajališta povijesti jezika. Rječnik je prilično bogat. Arhaični tekst lako se čita zbog okolnosti da je to uglavnom prijevod poznatih tekstova, posebno [[Biblija|Biblije]]. U knjizi je prevedena većina [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]], [[Evanđelje po Luki|Luki]] i [[Evanđelje po Ivanu|Ivanu]]. Sadrži i odlomke iz [[Psalmi|Psalma]], [[Izaijeva knjiga|Izaijeve knjige]], [[Jeremijina knjiga|Jeremijine knjige]], [[Prvo pismo Korinćanima|Pisma Korinćanima]] i mnoge ilustracije.<ref name="Hamiti27">{{Harvnb|Hamiti|1995|p=27}}</ref><ref name="Anamali697">{{Harvnb|Anamali|Prifti|2002|p=697}}.</ref>

[[Pravopis]] je osebujan. Koristi se [[latinična abeceda]] s nekim dodatnim slovima. Čini se da karakter pravopisa i gramatike ukazuje na neku raniju tradiciju pisanja.<ref name="Anamali697">{{Harvnb|Anamali|Prifti|2002|p=697}}.</ref>

Na albanskom je knjiga poznata kao ''[[Meshari]]'' (''Misal''). O autoru znamo samo ono što je u uvodnoj bilješci (tzv. [[Kolofon (izdavaštvo)|kolofonu]]) sam Buzuk napisao na albanskom jeziku. Jezik koji se koristi prethodnik je službenog gegijskog albanskog jezika. Međutim, jasno je da je korišten gegijski dijalekt. I danas se mogu čuti riječi i izrazi starijih ljudi iz [[Malesija (Albanija)|Malesije]] koji zvuče kao da dolaze sa stranica ''Misala''.

==Reference==
{{reflist}}

==Literatura==
* {{cite book|title=Historia e popullit shqiptar: vëllimi i parë|last1=Anamali|first1=Skënder|last2=Prifti|first2=Kristaq|publisher=Toena|year=2002|place=Tiranë|isbn=9992716223|language=sq |ref = harv}}
* {{cite book|last1=Hamiti|first1=Sabri|title=Letërsia e vjetër shqipe|place=Prishtinë|year=1995|language=sq |ref = harv}}
* {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}}

==Vanjske veze==
* [https://web.archive.org/web/20031226134330/http://www.shkoder.net/en/buzuku.htm Uvodna bilješka na engleskom.]
* [http://www.albasoul.com/letersia/Doreshkrime/meshari.htm Uvodna bilješka na albanskom.]
* [http://titus.uni-frankfurt.de/texte/etcs/alban/buzuku/buzuk.htm?buzuk001.htm Kompletan tekst na staroalbanskom.]
* [http://www.albanianliterature.com/html/authors/images/buzuku.html Stranica iz knjige.]

{{Normativna kontrola}}
{{Albanska književnost}}
{{DEFAULTSORT:Buzuk, Ivan}}
[[Kategorija:Katolički svećenici]]
[[Kategorija:Albanski jezik]]