Izvorni kod stranice Historija drevnog Izraela i Judeje

{{for|prahistoriju regije|Prahistorija Južnog Levanta}} 
{{for|historiju moderne države Izrael|Historija Izraela}} 
{{for|pregled historije regije zvane Palestina|Historija Palestine}} 
{{for|pregled historije cijele regije|Historija Levanta}}

'''Historija drevnog [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] i [[Kraljevstvo Judeje|Judeje]]''' je poznata iz nekoliko klasičnih izvora kao što su [[judaizam|judaistički]] [[Tanakh]] ili [[Hebrejska Biblija]] (u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] poznat kao [[Stari Zavjet]]), [[Talmud]], [[etiopija|etiopski]] ''[[Kebra Nagast]]'', spisi [[Nikolaj Damaski|Nikolaja Damskog]], [[Artapan iz Aleksandrije|Artapana]], [[Filo iz Aleksandrije|Fila iz Aleksandrije]] i [[Josephus]]a, a uz koje idu od od strane [[arheologija|arheologa]] otkriveni [[egipatski jezik|egipatski]], [[moabitski]], [[akadski jezik|asirski]], [[babilon]]ski, izraelitski i judejski natpisi.

Historija regije na kojima će kasnije nastati države Judeja i Izrael postavlja posebne probleme pred suvremenog historičara. S obzirom na to da je ta oblast povezana s pričama i legendama zapisanim u Bibliji, postoji tendencija da se cijela historija južnog [[Historija Levanta|Levanta]] prati gotovo isključivo iz biblijske perspektive nauštrb post-biblijskog perioda. Arheološki nalazi iz područja se također često gledaju gotovo isključivo kroz biblijsku prizmu<ref>Whitelam, Keith (1997),"The Invention of Ancient Israel: The Silencing of Palestinian History (Routledge)</ref>, što ponekad otežava razumijevanje ove važne oblasti u modernom arheološkom kontekstu [[Drevni Bliski Istok|Drevnog Bliskog Istoka]] kao zaokružene cjeline.
 	  		 
Neki smatraju da su ta dva glavna izvora historijskih podataka u sukobu (v. [[Biblija i historija]] za dalje informacije). U pitanju je prilično kontroverzna tema, vezana uz [[religija|religiju]], [[politika|politiku]] i [[diplomacija|diplomaciju]]. 	 
 		 
Priroda i precizni datumi određenih dogašaja, kao i preciznost s kojom se mogu odrediti su predmet stalnih rasprava. Ne postoji biblijski događaj čija se godina može može potvrditi eksternim izvorima prije 9. vijeka pne. (uspon [[Omri]]ja, kralja Izraela). Svi raniji datumi su, stoga, [[ekstrapolacija|ekstrapolacije]]. Nadalje, sama Biblija ne daje lak materijal za izračunavanje: uglavnom se ne spominje nijedan period duži od nečijeg životnog vijeka, pa se kronologija mora posredno ustanoviti iz neizbježne pogreške koje donosi [[zaokruživanje]].

{{Jevreji i judaizam - rubna kolona}}

== Civilizacije Izraela ==
[[Knjiga postanka]] početak Izraela pripusuje trojici patrijarha židovskog, kao i susjednih [[Arapi|arapskog]], [[Edomiti|edomitskog]], [[Moabiti|moabitskog]] i [[Ammon|amonitskog]] naroda, [[Abraham u historiji i tradiciji|Abrahamu]], [[Izak]]u i [[Jakov]]u, od kojih je posljednji bio poznat i pod imenom ''Izrael'' po kome je poslije dobila ime i zemlja. [[Jakob]], poznat i kao "lutajući [[Aramejac]]" (Ponovljeni zakon 26:5), unuk Abrahamov, putovao je u Harran, dom svojih predaka, kako bi uzeo ženu. Dok se vraćao iz Harana u Kanaan, prešao je [[Jabok]], pritoku na arapskoj strani rijeke Jordan (Knjiga postanka 32:22-33). Pošto je od sebe poslao porodicu i sluge, te se noći hrvao s čudnim čovjekom na mjestu zvanom [[Penuel|Peniel]] te ga pitao za ime. Kao rezultat nazvan je "Izrael", jer se "hrvao s Bogom." Jakov je postao otac dvanaest sinova s [[Leah]] i [[Rahela|Rahelom]] (kćerima [[Laban (Bibliha)|Laban]]), i njenim sluškinjama [[Bilha|Bilhom]] i [[Zilpa|Zilpom]]. Njih dvanaest su se smatrali "[[Djeca Izraelova|Djecom Izraelovom]]." Te priče o porijeklu [[Izraeliti|Izraelita]] ih prvo smještaju na istočnu obalu Jordana. Priče o Izraelu se kasnije premještaju na zapadnu obalu započevši s pričom o pustošenju [[Šekem]]a (Knjiga postanka 34:1-33), nakon čega se brdovito područje Kanaana počelo smatrati historijskom jezgrom područja Izraela.

[[William F. Albright]], [[Nelson Glueck]] i [[E. A. Speiser]] su te priče iz Knjige postanka smjestili na kraj srednjeg brončanog doba I i početak srednjeg brončanog doba II na temelju tri točke: osobna imena, načina života i običaja <ref>{{Cite web |title=Halsall, Paul (editor)"Internet Ancient History Sourcebook: Israel" |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/asbook06.html#Pre-Israelite%20Canaan/Palestine/Syria |access-date=2008-01-19 |archive-date=2014-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140907005331/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/asbook06.html#Pre-Israelite%20Canaan/Palestine/Syria }}</ref>. Ostali naučnici su, međutim, sugerirali kasnije datume za Doba patrijarha jer sje sve to dugo vremena bila karakteristika života na Drevnom Bliskom Istoku. [[Cyrus Gordon]]<ref>Gordon, Cyrus H. (1997), "Genesis: World of Myths and Patriarchs" ([[New York University Press]])</ref> navodi svoj argument o usponu nomadskog pastoralizma i montoeizma na kraju doba Amane i sugerira kako bi se prije trebao smjestiti u kasno brončano doba. [[John Van Seters]], na temelju širokog korištenja [[kamila]] od strane [[Filistejci|filistejskih]] kraljeva u [[Gerar]]u, [[porijeklo novca|novčanoj privredi]] i kupovini zemljišta, sugerira kako ta priča pripada [[Željezno doba|Željeznom dobu]]. Ostali naučnici (posebno [[Martin Noth]] i njegovi studenti) smatraju da je teško utvrditi vremenski okvir za Doba patrijarha. Oni sugeriraju da važnost biblijskih tekstova sama po sebi ne povlači njihovu historijsku utemeljenost, nego da su oni važniji za opis izraelitskog društva u [[Željeznom dobu]].

U posljednje vrijeme su studije [[analiza aktivacije neutrona|analize aktivacije neutrona]] na brdskim naseljima [[Jan Gunneweg]] <ref>[http://pluto.mscc.huji.ac.il/%7Emsjan/neutron.html]</ref> a koje je izveo [[Hebrejski univerzitet]] iz Jeruzalema, pokazale da su ta naselja povezana s [[Željezno doba|Željeznim dobom]] I i II, ali i dokaze o dolasku naseljenika u tu oblast sa sjeveroistoka u skladu s ranijim pričama<ref>[[Israel Finkelstein]] and [[Neil Asher Silberman]],"The Bible Unearthed: Archaeology's New Vision of Ancient Israel and the Origin of its Sacred Texts" (2001);{{ISBN|0-684-86912-8}}</ref>

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Ancient Israel and Judah}}
* [http://www.dinur.org/resources/resourceCategoryDisplay.aspx?categoryID=411&rsid=478 Biblical History] The Jewish History Resource Center - Project of the Dinur Center for Research in Jewish History, The Hebrew University of Jerusalem
* [http://www.newadvent.org/cathen/08344a.htm Catholic Encyclopedia: Jerusalem (Before A.D. 71)]
* [http://www.jnul.huji.ac.il/dl/maps/pal/html/ Holy land Maps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090822042539/http://www.jnul.huji.ac.il/dl/maps/pal/html/ |date=2009-08-22 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Drevni Izrael i Judeja| ]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Jevreja]]
[[Kategorija:Biblija]]