Drift-hipoteza

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa stranice Hipoteza pomaka)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Drift-hipoteza,[1][α 1] koja se tiče odnosa između mentalne bolesti i društvene klase, je argument da bolest uzrokuje pomak u društvenoj klasi prema dolje.[2] Okolnosti nečijeg društvenog sloja ne uzrokuju pojavu mentalnog poremećaja, već prije svega dolazi do pogoršanja mentalnog zdravlja pojedinca, što rezultira niskim dosegom društvene klase.[3] Drift-hipotezi suprotna je teza o socijalnoj uzročnosti, koja kaže da pripadnost nižoj društvenoj klasi doprinosi razvoju mentalne bolesti.

Podrška[uredi | uredi kôd]

Studija E. M. Goldberga i S. L. Morrisona bavila se odnosom između shizofrenije i društvene klase. Željeli su saznati jesu li muškarci, prije nego što su primljeni u duševnu bolnicu, silazili s ljestvice zanimanja na nekvalificirane poslove zbog razvoja svoje bolesti ili je to bilo zato što su rođeni u obiteljima s nižim društvenim statusom te su zato razvili svoju duševnu bolest. Promatrali su muškarce koji su prvi put bili primljeni u duševnu bolnicu u dobi od 25 do 34 godine. Također su pogledali zanimanje njihovih očeva, kako bi vidjeli je li društvena klasa u kojoj su odrasli igrala ulogu u razvoju shizofrenije. Otkrili su da su muškarci odrasli u obiteljima čija je društvena klasa bila slična općoj populaciji. Dakle, čini se da društvena klasa u kojoj su odrasli nije pridonijela razvoju njihove shizofrenije.[4]

Protivljenje[uredi | uredi kôd]

Glavno protivljenje drift-hipotezi jest teza o društvenoj uzročnosti, koja kaže da je položaj društvene klase uzročno povezan s vjerojatnošću mentalne bolesti. John W. Fox, sa Sveučilišta Northern Colorado, proveo je studiju 1990. godine koja se bavila prethodnim studijama o odnosu između društvene klase i mentalnih bolesti. Ove studije koje je pogledao poduprle su drift-hipotezu, ali kada ih je ispitao, otkrio je da su njihovi zaključci "temeljeni na pretpostavkama i metodama kojima je nedostajala empirijska potpora".[5] Još jedna izjava u Foxovoj studiji bila je, u studijama o društvenoj klasi i mentalne bolesti, "identificiraju odlazak kao međugeneracijsku društvenu pokretljivost pojedinca nakon pojave mentalne bolesti, a ne kao odlazak iz područja višeg statusa u nižu klasu".[5] Dakle, ovisno o nečijoj definiciji drift-hipoteze, postojat će podaci koji će poduprijeti ili opovrgnuti njezinu valjanost.

Iz ekonomske perspektive društvene klase i mentalnih bolesti, teza o društvenoj uzročnosti je vladajuća teorija. Pokazalo se da ljudi koji su nezaposleni imaju povećanu količinu stresa; imaju više fizičkih zdravstvenih problema, za koje se često smatra da doprinose depresiji;[2] i doživljavaju češće i nekontroliranije životne događaje, za koje su studije pokazale da povećavaju rizik od razvoja nekog oblika mentalne bolesti.[3]

Kada se gledaju spolne razlike kod osoba koje imaju mentalne bolesti, žene su previše zastupljene. Žene su također većina ljudi koji žive u siromaštvu. Deborah Belle, profesorica na Sveučilištu u Bostonu, napravila je pregled literature o siromaštvu i mentalnom zdravlju žena i ispitala psihološke stresore koje doživljavaju siromašne žene i majke. "Brojne studije u zajednici provedene 1970-ih izvijestile su da su majke koje su bile u financijski napetim okolnostima imale veću vjerojatnost da će razviti simptome depresije nego druge žene.[3]

Osoba s duševnom bolešću, osobito ako je teža, može patiti od gubitka prihoda. Uz to može doći i potreba za prihvaćanjem javnog smještaja ili hrane ili režija, ako ih osoba može pronaći.

Napomene[uredi | uredi kôd]

  1. Katkad se naziva hipotezom socijalnog propadanja.

Reference[uredi | uredi kôd]

  1. Opalic, Petar (2007). „Pregled razvoja sociologije mentalnih poremećaja” (en). Sociologija 49 (1): 1–16. DOI:10.2298/SOC0701001O. ISSN 0038-0318. http://www.doiserbia.nb.rs/Article.aspx?ID=0038-03180701001O. Pristupljeno 2022-11-25. 
  2. 2,0 2,1 Hurst, Charles E. (2007). Social Inequality: Forms, Causes, and Consequences (6th izd.). Boston: Pearson Education. ISBN 978-0-205-48436-2. 
  3. 3,0 3,1 3,2 Perry, Melissa J. (1996). „The Relationship between Social Class and Mental Disorder”. Journal of Primary Prevention 14 (1): 17–30. DOI:10.1007/BF02262736. PMID 24254919. 
  4. Goldberg, E. M.; Morrison, S. L. (1988). „Schizophrenia and Social Class”. u: Buck, Carol. The Challenge of Epidemiology: Issues and Selected Readings. Washington, DC: Pan American Health Organization. str. 368–383. ISBN 978-92-75-11505-3. https://archive.org/details/challengeofepide0000unse/page/368.  Retrieved December 2, 2007, from PsycInfo Database
  5. 5,0 5,1 Fox, John W. (1990). „Social Class, Mental Illness, and Social Mobility: The Social Selection-Drift Hypothesis for Serious Mental Illness”. Journal of Health and Social Behavior 31 (4): 344–353. DOI:10.2307/2136818. JSTOR 2136818. PMID 2135936.  Retrieved December 2, 2007, from PsycInfo Database