Izvorni kod stranice Helios

{{Grčka božanstva
| bgcolour               = aqua
| name                   = Helios
| druga_imena            = 
| image                  =
| imagesize              = 250px
| caption                = Helios - Kolos s Roda
| grčki                  = ''Hếlios''.
| epiteti                = ''Apollon Helios''.
| Bog/boginja čega       = bog Sunca i svjetla
| roditelji              = Hiperion i Teja, Titani.
| mesto_rođenja          = 
| Pratioci               = 
| blagoslovi             = 
| prokletstva            =  
| u_drugim_religijama    = Sol (rimska mitologija), Ra (egipatska mitologija). 
}}
'''Helije''' ili '''Helios''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Ἥλιος'', ''Hếlios'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je izvorni [[bog]] [[Sunce|Sunca]]; [[Teja|Tejin]] i [[Hiperion]]ov sin, [[Selena|Selenin]] i [[Eja|Ejin]] brat. Heliosov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Sol]]. Po Heliosu je ime dobio [[plin]] [[helij]]. Helios je prikazivan kao lijep mladić okrunjen sjajnom Sunčevom aureolom, a često je prikazivan i kako vozi svoju kočiju koju vuku krilati [[konj]]i te krstari [[nebo]]m. Heliosovo grčko ime znači "Sunce", a srodno je s ostalim riječima izvedenim iz [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*seh<sub>2</sub>wol-'' ([[latinski|lat.]] ''sol, solis'', [[litavski jezik|lit.]] ''saulė'', [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''sъlnьce''). U [[egipat|Egiptu]] je poistovjećen s [[Ra]]om. Zato je jedan grad nazvan [[Heliopolis]]. 
== Helios i Apolon ==
Kod [[Homer]]a [[Apolon]] nije povezan sa Suncem, ali navodi njegov epitet ''Feb'' (grčki: ''Φοιβος'' -- lat. ''Phoebus'' = "sjajan"). Taj epitet potječe od imena [[Feba]], koja je Apolonova baka. Najstariji prikaz Apolona kao boga Sunca jest u fragmentima [[Euripid]]ove tragedije ''Faetont'', u govoru na kraju drame u kojem [[Klimena]], Faetontova majka, jadikuje da je Helios, zvan Apolon, uništio njezino dijete (''Apollon'' = "uništavač"). U [[helenizam|helenistička]] vremena Apolon je sve više povezivan sa Suncem, njegov epitet ''Feb'' pridan je i bogu Sunca. U [[filozofija|filozofskim]] tekstovima ([[Parmenid]], [[Empedoklo]], [[Plutarh]], [[Kratil]]) te u [[Orfej|orfičkim]] tekstovima spominje se Apolon kao bog Sunca. Grci nisu povezivali Apolona s vožnjom u sunčanoj kočiji - to je bila praksa [[rim]]skih pisaca.
[[Datoteka:M-Nymphenburg-SteinernerSaal03.JPG|thumb|250px|left|Johann Baptist Zimmermann: Helios u svojoj kočiji<small>, freska, München</small>]]
== Heliosova kola ==
Helios vozi svoju kočiju preko neba svakog dana - kreće u zoru na [[istok]]u, a završava s vožnjom navečer na [[zapad]]u. Homer<ref>Homer: ''[[Ilijada]]''; 16./779.</ref> opisuje da mu kočiju vuku sunčani [[bik]]ovi. [[Pindar]]<ref>[[Pindar]]: ''[[Olimpijska oda]]''; 7./71.</ref> opisuje da ju vuku vatreni pastusi. Poslije su brzonogim krilatim konjima dana imena: Pirej, Ej, Eton i Flegon<ref>Pyrois, Aeos, Aethon, Phlegon</ref>. Kad Helios završi svoju dužnost, njegova mu sestra Selena ([[Mjesec]]), otpjeva uspavanku, a potom zaspi u svojoj krilatoj [[zlato|zlatnoj]] barci, [[Hefest]]ovu daru. Svoju dužnost Helios besprijekorno obavlja sve dok nije ugledao [[božica|božicu]] [[Atena (mitologija)|Atenu]] kako se rađa iz [[Zeus]]ove glave. To ga je začudilo te se u svojoj kočiji na trenutak zaustavio, a vrijeme je stalo, no to nije imalo nikakvih posljedica. [[Erinije]] bi ga kaznile ako promijeni smjer Sunca. Helios ima svevideće [[oko]]. Dojavio je Hefestu o tome da ga [[Afrodita]] vara s [[Ares]]om. Također je vidio da [[Had (bog)|Had]] otima [[Perzefona|Perzefonu]]. Heliosu prethodi njegova sestra Eja, [[Zora]].
== Faetont ==
[[Datoteka:Johann Liss 006.jpg|thumb|left|Johann Liss: Faetontov pad]]
Ljubomorni Zeusov sin [[Epaf]] nije mogao podnijeti da je [[Faetont]], Heliosov sin, blistav i sjajan poput oca te ga je u svađi nazvao potomkom ništavnog smrtnika. To je Faetonta jako uvrijedilo, ali i natjeralo da posumnja te je otišao Heliosu i ispitivao ga je li mu on sigurno otac. Helios ga je uvjeravao, ali se Faetont nije mogao smiriti, stoga se Helios zakleo presvetom [[rijeka|rijekom]] [[Stiks]] da će mu kao dokaz ispuniti bilo koju želju. Faetont je poželio da jedan dan vozi očeva kola. Helios se uplašio i počeo razuvjeravati Faetonta da to nije za smrtnike te da je neiskusan u kroćenju vatrenih i blistavih, krilatih konja koji vuku kočiju. No, Faetont se nije dao razuvjeriti te je, zbog zakletve, Helios morao ispuniti obećanje. Skinuo je svoju zlatnu krunu i ukratko mu objasnio kako upravljati kočijom. Faetont je potjerao Heliosova kola, a krilati su konji osjetili da ih ne vodi poznata i čvrsta ruka te su skrenuli sa svoje svakodnevne putanje. Isprva su se podigli previsoko te se Zemlja smrznula, a potom su se spuštali su se i padali sve niže, a od plamena su uzavrele rijeke, [[Zemlja]] se sušila i pucala (nastajale su [[pustinje]] - [[Sahara]]), a [[šume]] su gorjele - čak su se i vrata [[Had (podzemni svijet)|Hada]] otvorila. [[Geja]], [[Majka Zemlja]], je zaprijetila Faetontu i pozvala Zeusa da spriječi uništenje Zemlje. Zeus je poslao munju na Faetonta koji se srušio u bezdan, u rijeku [[Eridan]], i umro, ali je život na Zemlji bio spašen. Helios je bio neutješan te je toga dana Zemlja ostala bez Sunca. Faetontove sestre [[Helijade]] pretvorile su se u [[topola (drvo)|topole]], a od njihovih je suza nastao [[jantar]]. Zeus je darovao Heliju [[labud]]ove koji će mu vući kočiju umjesto uništenih konja.

== Ostali događaji ==
[[Datoteka:Colosse de Rhodes (Barclay).jpg|thumb|Kolos s Roda, <small>gravura</small>]]
Nakon [[Titani#Titanomahija|Titanomahije]], Zeus je sebi uzeo nebo i Zemlju, [[Posejdon]]u dao [[more]], a Hadu podzemlje, a i ostalim je bogovima nešto podijelio, samo je Helios ostao zakinut. Da bi se ispričao na zaboravnosti, darovao mu je [[otok]] [[Rod]] koji se pojavio na moru. Također je dao napraviti velik kip [[Kolos s Rodosa|Kolosa]] njemu posvećen, na ulazu u luku. Kip je prikazivao divovskog Heliosa s bakljom, ali je srušen u [[potres]]u. Helios se također jednom naljutio na [[Odisej]]eve drugove koji su ubili njegova [[snijeg|snježnobijela]] [[govedo|goveda]] da bi utažili glad te im je tako uskratio jedan dan života. Bio je to dan kad su trebali zakoraknuti na [[Itaka|Itaku]], svoj dom - tako su osuđeni na vječno lutanje.

O tome govori i Homer u ''[[Odiseja|Odiseji]]<ref>Homer: ''[[Odiseja]]'''; invokacija</ref>

<blockquote>
''O junaku mi kazuj, o [[muze|Muzo]], o prometnom onom''<br />
''Koji se mnogo naluto razorivši presvetu [[troja|Troju]]''<br />
''Gradove ljudi mnogih on vidje i ćud im spozna''<br />
''I mnoge na moru jade pretrpje u srcu svojem''<br />
''Za dušu svoju se boreć i povratak svojih drugova''<br />
''Ali ni tako drugova on ne spase, ako i želje''<br />
''Jer smrt nađoše sami zbog svojega drskoga grijeha''<br />
''Jesti idući stado, luđaci, Hiperiona''<br />
''Heliosa, koji je dan za povratak uzeo njima''<br />
''I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!''<br />
</blockquote>

[[Heraklo]]v deseti zadatak bilo je hvatanje čuvena [[Gerion]]ova stada iz [[Eritija|Eritije]]. Na putu do Eritije, Heraklo je prešao [[Libija|libijsku pustinju]] i bio ljut zbog vrućine te je ispalio strelicu na Heliosa. Helios ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao veliki zlatni pehar koji je potom rabio da bi plovio morem. Helios je popustio te je Heraklo otplovio do Eritije gdje je izvršio zadatak.
== Heliosova djeca ==
# s [[Egla|Eglom]]
## [[Harite]] ([[Agleja]], [[Eufrozina]] i [[Talija]])
# s [[Klimena|Klimenom]]
## [[Helijade]]
## [[Faetont]]
# [[Meropa]]
# [[Roda]]
# [[Perza]]
== Izvori ==
{{izvori}}

== Eksterni linkovi ==
{{commonscat|Helios}}
* [http://www.theoi.com/Titan/Helios.html Helije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{en icon}}
* [http://www.maicar.com/GML/Helius.html Helije u grčkoj mitologiji] {{en icon}}
{{Titani}}

[[Kategorija:Grčki bogovi]]