Izvorni kod stranice Edmontosaurus

{{DISPLAYTITLE:''Edmontosaurus''}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Edmontosaurus''
| status = {{StatusIzumrli|kada=kasna kreda}}
| slika = Edmontosaurus BW.jpg
| slika_širina = 300px
| slika_opis = Restauracija ''Edmontosaurus sp.''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Reptil]]ia
| superordo = [[Dinosauri]]a
| ordo = [[Ornithischia]]
| subordo = [[ornitopodi|Ornithopoda]]
| familia = [[hadrosauridi|Hadrosauridae]]
| subfamilia = [[Hadrosaurinae]]
| genus = '''''Edmontosaurus'''''
| genus_autorstvo = [[Lawrence Lambe|Lambe]], [[1917]].
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = 
* ''E. regalis'' <small>Lambe, 1917. (tip)</small>
* ''E. annectens'' <small>([[Othniel Charles Marsh|Marsh]], [[1892]]. [prije ''[[Claosaurus]] annectens''])</small>
* ''E. saskatchewanensis'' <small>([[Charles Mortram Sternberg|Sternberg]], [[1926]]. [prije ''[[Thespesius]] saskatchewanensis''])</small>
| sinonimi =
* ''Anatosaurus'' <small>Lull & Wright, [[1942]].</small>
* ?''[[Anatotitan]]'' <small>[[Chapman]] & [[Brett-Surman]], [[1990]].</small>
}}

'''''Edmontosaurus''''' je rod dinosaura sa pačjim kljunom koji nisu imali krijestu na glavi. Fosili ove životinje pronađeni su u kamenju na zapadu [[Severna Amerika|Sjeverne Amerike]] iz perioda između 73 i 65,5 milijuna godina prije nove ere. Bio je jedan od zadnjih dinosaura i živio je uz ''[[Triceratops]]a'' i ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusa]]'' kratko prije izumiranja dinosaura prije oko 65 milijuna godina.

''Edmontosaurus'' je bio jedan od najvećih hadrosaurida, dužine do 13 m i težine do 4 metričke tone. Poznat nam je iz nekoliko dobro očuvanih primjeraka u koje spadaju ne samo kosti, već i u nekim slučajevima i otisci kože i moguće sadržine iznutrica. Svrstava se one hadrosauride koji nisu imali šuplju krijestu i bio je srodan rodu ''[[Anatotitan]]'', a možda je i istovjetan s njim.

''Edmontosaurus'' ima dugu i zamršenu taksonomsku povijest koja dotira do kasnog 19. stoljeća. Razne vrste klasificirane sa rodovima ''[[Claosaurus]]'', ''[[Thespesius]]'', ''[[Trachodon]]'' i poznatim ali sada nekorištenim rodom '''''Anatosaurus''''', sada se smatraju kao pripadnici roda ''Edmontosaurus''. Prvi fosili svrstani u ''Edmontosaurus'' otkriveni su na jugu [[Alberta|Alberte]], [[Kanada]], u prijašnjoj donjoj formaciji Edmonton. Tipičnu vrstu, ''E. regalis'', nazvao je [[Lawrence Lambe]] [[1917]]. godine, iako je nekoliko vrsta koje se sada svrstavaju u ovaj rod bilo imenovano već i ranije. Najpoznatija od njih je ''E. annectens'', koju je prvi imenovao [[Othniel Charles Marsh]] [[1892]]. godine kao ''[[Claosaurus]] annectens'' i koja je dugo bila poznata kao ''Anatosaurus annectens''. Treća, manja vrsta, ''E. saskatchewanensis'', također je poznata. Naziv ''Edmontosaurus'' znači "gušter iz Edmontona"; rod je nazvan po formaciji Edmonton, koja se sada zove formacija Horseshoe Canyon.

''Edmontosaurus'' je bio vrlo rasprostranjen na zapadu Sjeverne Amerike. Rasprostranjenost njegovih fosila pokazuje da je nastanjivao obalne ravnice. Bio je biljožder koji se mogao kretati i na dvije i na četiri noge. Budući da su fosili pronađeni u većim grupama, smatra se da je ''Edmontosaurus'' živio u grupama i da se možda također selio. Mnogobrojnost fosila je omogućila znanstvenicima da detaljno istraže njegovu paleobiologiju, uključujući i njegov mozak, kako se možda hranio i njegove ozljede i [[patologija|bolesti]].

== Opis ==
[[Datoteka:Edmontosaurus scale.png|thumb|Usporedba veličina vrsta ''Edmontosaurus regalis'' i ''E. annectens'' sa čovjekom.]]

''Edmontosaurus'' je detaljno opisan iz nekoliko primjeraka.<ref name=LML20>{{cite book|last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1920 |title=The hadrosaur ''Edmontosaurus'' from the Upper Cretaceous of Alberta |publisher=Department of Mines, Geological Survey of Canada |series=Memoir |volume=120 |pages=1–79|isbn=0-659-96553-4}}</ref><ref name=CWG24>{{cite book|last=Gilmore |first=Charles W. |authorlink=Charles W. Gilmore |year=1924 |title=A new species of hadrosaurian dinosaur from the Edmonton Formation (Cretaceous) of Alberta |publisher=Department of Mines, Geological Survey of Canada |series=Bulletin |volume=38 |pages=13–26}}</ref><ref name=CMS26>{{cite book|last=Sternberg |first=Charles M. |authorlink=Charles Mortram Sternberg |year=1926 |title=A new species of ''Thespesius'' from the Lance Formation of Saskatchewan |publisher=Department of Mines, Geological Survey of Canada |series=Bulletin |volume=44 |pages=77–84}}</ref><ref name=LW42a>{{cite book |last=Lull |first=Richard Swann |authorlink=Richard Swann Lull |coauthors= and Wright, Nelda E. |title=Hadrosaurian Dinosaurs of North America |year=1942 |publisher=Geological Society of America |series=Geological Society of America Special Paper '''40''' |pages=50–93 }}</ref> Kao i ostali hadrosauridi, bio je glomazna životinja sa dugim [[rep]]om ravnim sa strane i glavu sa proširenim kljunom kao u [[patke]]. Lubanja nije imala ni šuplju ni čvrstu krijestu, za razliku od drugih hadrosaurida. Prednje noge nisu bile tako teške građe kao i zadnje, ali bile su dovoljno duge da bi se koristile tokom stajanja ili kretanja. ''Edmontosaurus'' je spadao u najveće hadrosauride: ovisno o vrsti, potpuno odrasla jedinka mogla je biti duga do 9 m, a neki veći primjerci dostizali su 12 m<ref name=DFG97>{{cite book|chapter=Edmontosaurus |last=Glut |first=Donald F. |authorlink=Donald F. Glut |title=Dinosaurs: The Encyclopedia |url=https://archive.org/details/dinosaursencyclo0000glut |year=1997 |publisher=McFarland & Co |location=Jefferson, North Carolina |pages=[https://archive.org/details/dinosaursencyclo0000glut/page/389 389]–396 |isbn=0-89950-917-7 }}</ref> do 13 m dužine.<ref name=DL90>{{cite book |last=Lambert |first=David |coauthors=and the Diagram Group |title=The Dinosaur Data Book |url=https://archive.org/details/dinosaurdatabook00lamb |year=1990 |publisher=Avon Books |location=New York |isbn=0-380-75896-3 |page=[https://archive.org/details/dinosaurdatabook00lamb/page/60 60]}}</ref> Njegova težina bila je oko 4 MT.<ref name=HWF04>{{cite book |last=Horner |first=John R. |authorlink=Jack Horner (paleontologist) |coauthors=Weishampel, David B.; and Forster, Catherine A |editor=Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.)|title=The Dinosauria |url=https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8 |edition=2nd |year= 2004|publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-24209-2 |pages=[https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8/page/438 438]–463 |chapter=Hadrosauridae }}</ref> Trenutno je ''E. regalis'' najveća vrsta, iako bi njezin status mogao izazvati hadrosaurid ''[[Anatotitan|Anatotitan copei]]''; Jack Horner i kolege su [[2004]]. pretpostaviil da su ove dvije vrste sinonimi.<ref name=HWF04/> (što drugi autori još uvijek trebaju testirati). Tipični primjerak vrste ''E. regalis'', NMC&nbsp;2288, se procjenjuje na 9 do 12 m dužine.<ref name=LW42b>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. p. 225.</ref> ''E. annectens'' je bio nešto kraći. Dva poznata skeleta, USNM&nbsp;2414 i YPM&nbsp;2182, dugi su 8 m i 8,92 m.<ref name=LW42b/><ref name=FAL04>{{cite journal |last=Lucas |first=Frederic A. |year=2004 |title=The dinosaur ''Trachodon annectens'' |journal=Smithsonian Miscellaneous Collections |volume=45 |pages=317–320}}</ref> Međutim, postoji barem jedna dojava mnogo većeg potencijalnog primjerka, dugog gotovo 12 m.<ref name=WJM70>{{cite journal |last=Morris |first=William J. |year=1970 |title=Hadrosaurian dinosaur bills&nbsp;— morphology and function |journal=Contributions in Science (Los Angeles County Museum of Natural History) |volume=193 |pages=1–14}}</ref> ''E. saskatchewanensis'' je bio još i manji, od 7 do 7,3 m dužine.<ref name=LW42c>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 151–164.</ref>

=== Lubanja ===
[[Datoteka:Edmontosaurus annectens skull.jpg|thumb|Lubanja vrste ''Edmontosaurus annectens'']]

Lubanja odraslog ''Edmontosaurusa'' bila je duga oko jedan metar; kod vrste ''E. regalis'' bila je duža nego kod ''E. annectens''.<ref name=LW42b/> Lubanja je bila [[trokut]]na u profilu,<ref name=LML20/> bez koštane krijeste.<ref name=LW42c/> Gledani odozgo, prednji i zadnji dio lubanje bili su prošireni; sprijeda se formirao "pačji kljun". U kljunu nisu imali zube, a i donja i gornja čeljust bile su proširene keratinskim materijalom.<ref name=HWF04/> Najveća količina ostataka keratinskog gornjeg kljuna poznata je od "mumije" u Muzeju Senckenberg.<ref name=DFG97/> Kod ovog primjerka se očuvani, nekoštani dio kljuna očuvao barem 8 cm dalje od kosti i bio je usmjeren prema dolje.<ref name=LW42d>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 110–117.</ref> Nosni otvori ''Edmontosaurusa'' bili su izduženi u duboka udubljenja okružena izraženim koštanim obručima iznad, iza i ispod.<ref name=JAH75>{{cite journal |last=Hopson |first=James A. |year=1975 |title=The evolution of cranial display structures in hadrosaurian dinosaurs |url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_winter-1975_1_1/page/21 |journal=Paleobiology |volume=1 |issue=1 |pages=21–43 }}</ref> U barem jednom slučaju (primjerak u Senckenbergu), očuvani su i koštani prstenovi u očnim dupljama.<ref name=LW42e>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 128–130.</ref> Još jedna kost koja se rijetko očuva, [[Stremen (uho)|stremen]], također je pronađena kod jednog primjerka ''Edmontosaurusa''.<ref name=HWF04/>

[[Zubi]] su bili prisutni samo u glavnoj kosti donje čeljusti i u zadnjoj oblasti gornje čeljusti, kod obraza. Zubi su se neprestalno zamjenjivali novim, kojima je trebalo oko pola godine da se formiraju.<ref name=TC04>{{cite journal|last=Stanton Thomas|first=Kathryn J. |coauthors=and Carlson, Sandra J. |year=2004 |title=Microscale δ<sup>18</sup>O and δ<sup>13</sup>C isotopic analysis of an ontogenetic series of the hadrosaurid dinosaur ''Edmontosaurus'': implications for physiology and ecology |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, and Palaeoecology |volume=206 |issue=2004 |pages=257–287 |doi=10.1016/j.palaeo.2004.01.007}}</ref> Rasli su u kolonama, sa najviše šest u svakoj; broj kolona varirao je ovisno o veličini životinje.<ref name=LW42a/> Poznate kolone za neke vrste su: 51 do 53&nbsp;kolona u gornjoj čeljusti i 48 do 49 u donjoj čeljusti (zubi gornje čeljusti bili su malo uži nego oni donje čeljusti) za ''E. regalis''; 43&nbsp;kolone u gornjoj i 36 u donjoj čeljusti za ''E. annectens''; i 52 i 44 za ''E. saskatchewanensis''.<ref name=LW42c/>

=== Postkranijalni skelet ===
[[Datoteka:Edmontosaurus pelvis left.jpg|thumb|Kukovlje ''Edmontosaurusa'']]

Broj [[kralježak]]a se razlikuje između primjeraka. ''E. regalis'' je imao 13 vratnih kralježaka, 18 leđnih kralježaka, 9 karličnih kralježaka i nepoznat broj repnih kralježaka.<ref name=LW42c/> Primjerak koji se nekada identificirao kao ''Anatosaurus edmontoni'' (a sada ''E. annectens'') je imao još više leđnih kralježaka i 85&nbsp;repnih kralježaka, sa neobjavljenim procentom restauracije.<ref name=LW42c/> Ostali hadrosauridi imali su samo 50 do 70&nbsp;repnih kralježaka,<ref name=HWF04/> pa je time broj istih kod spomenutog primjerka vjerojatno veći nego što je uistinu bio. Anteriorni dio leđa bio je savijen prema tlu, a vrat je bio uspravljen prema gore; ostatak [[kičma|kralješnice]] i rep bili su horizontalni.<ref name=HWF04/> Na većem dijelu leđa i repa postojale su okoštale tetive rešetkasto raspoređene po kralješnici. Takvo stanje je navodno činilo leđa i barem jedan dio repa izuzetno ravnim.<ref name=JHO64>{{cite journal |doi=10.2475/ajs.262.8.975 |last=Ostrom |first=John H. |year=1964 |authorlink=John Ostrom |title=A reconsideration of the paleoecology of the hadrosaurian dinosaurs |journal=American Journal of Science |volume=262 |pages=975–997}}</ref><ref name=PMG70>{{cite journal |last=Galton |first=Peter M. |authorlink=Peter Galton |year=1970 |title=The posture of hadrosaurian dinosaurs |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-paleontology_1970-05_44_3/page/464 |journal=Journal of Paleontology |volume=44 |issue=3 |pages=464–473}}</ref> Okoštale tetive su učvršćivale kralješni stub protiv gravitacionalnog stresa; inače su kralješni stub većinom podržavali zadnji udovi i kukovlje.<ref name=JHO64/>

[[Datoteka:Edmontosaurusskel.jpg|thumb|left|''Edmontosaurus'' u Pirodoslovnom muzeju Univerziteta Oxford]]

Lopatice su bile duge i ravne kosti nalik oštricama, relativno paralelne kralješnom stubu. Kukovi su se sastojali od po tri elementa: izduženog iliuma iznad artikulacije sa nogom, ischiuma ispod i iza dugačke tanke "palice" i od preponske kosti sprijeda koja se širila u strukturu nalik tanjuru. Struktura kukovlja nije dopuštala toj životinji da stoji uspravno na zzadnjim nogama, zato što bi u takvoj poziciji bedrena kost gurala zglob iliuma i preponske kosti, a inače je gurala samo čvrsti ilium. Devet spojenih karličnih kralježaka davalo je podršku kukovlju.<ref name=LW42a/>

Prednje noge bile su kraće i lakše građe nego zadnje noge. [[Ramena kost]] je imala veliku deltopektoralnu krijestu za pričvršćivanje mišića, dok su [[lakatna kost]] i [[palčana kost]] bile mršave. Gornji i donji dio ruke bili su slične dužine. Članak je bio jednostavan, sa samo dvije malene kosti. Na svakom prednjem stopalu bila su po četiri prsta, bez palca (prvog prsta). Kažiprst, drugi, treći i četvrti prst bili su otprilike iste dužine i bili su povezani mesnatim tkivom. Iako su drugi i treći prst imali tvorevine slične kopitima, i te kosti nalazile su se u mesu i nisu bile vidljive izvana. Mali prst se odvojio od ostala tri i bio je mnogo kraći. Bedrena kost bila je robusna i prava, sa izraženom izbočinom na otprilike polovini stražnje strane.<ref name=LW42a/> Ovaj greben služio je za pričvršćavanje snažnih mišića na kukovlju i u repu koji su vukli bedra (a time i zadnje udove) prema nazad i pomagali održavati ravnotežu uz pomoć repa.<ref name=LW42e2>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 98–110.</ref> Na svakom zadnjem stopalu bila su tri prsta, bez velikog i malog prsta. Ti prsti su na vrhu imali strukture slične kopitima.<ref name=LW42a/>

=== Koža ===
[[Datoteka:Edmontosaurusmummy.jpg|thumb|AMNH 5060: dobro očuvan primjerak vrste ''Edmontosaurus annectens'']]

Pronađeno je više primjeraka ''Edmontosaurusa'' sa očuvanim otiscima [[koža|kože]]. Neki od njih su dobili mnogo pažnje poput "mumije Trachodona" u ranom 20. stoljeću<ref name=HFO09>{{cite journal |last=Osborn |first=Henry Fairfield |authorlink=Henry Fairfield Osborn |year=1909 |title=The epidermis of an iguanodont dinosaur |journal=Science |volume=29 |issue=750 |pages=793–795 |doi=10.1126/science.29.750.793 |pmid=17787819}}</ref><ref name=HFO12>{{cite journal |last=Osborn |first=Henry Fairfield |year=1912 |title=Integument of the iguanodont dinosaur ''Trachodon'' |journal=Memoirs of the American Museum of Natural History |volume=1 |pages=33–54 |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/49 |format=pdf (very large; 76,048 kb) |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2014-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141221060837/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/49 |dead-url=yes }}</ref> i primjerka zvanog "[[Dakota (fosil)|Dakota]]",<ref name="ng">{{cite news |title= Mummified Dinosaur Unveiled |url= http://news.nationalgeographic.com/news/2007/12/photogalleries/dinosaur-pictures/index.html |publisher= National Geographic News |date = 03. 12. 2007. |accessdate = 03. 12. 2007. }}</ref><ref name="wp">{{cite news |title= Scientists Get Rare Look at Dinosaur Soft Tissue |url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/story/2007/12/03/ST2007120300591.html |last= Lee |first= Christopher |publisher= Washington Post |date = 03. 12. 2007. |accessdate = 03. 12. 2007. }}</ref><ref name=PLMetyal09>{{cite journal |last=Manning |first=Phillip L. |coauthors=Morris, Peter M.; McMahon, Adam; Jones, Emrys; Gize, Andy; Macquaker, Joe H. S.; Wolff, G.; Thompson, Anu; Marshall, Jim; Taylor, Kevin G.; Lyson, Tyler; Gaskell, Simon; Reamtong, Onrapak; Sellers, William I.; van Dongen, Bart E.; Buckley, Mike; and Wogelius, Roy A. |year=2009 |title=Mineralized soft–tissue structure and chemistry in a mummified hadrosaur from the Hell Creek Formation, North Dakota (USA) |journal=Proceedings of the Royal Society B |pmid=19570788 |volume=276 |issue=1672 |pmc=2817188 |pages=3429–3437 |doi=10.1098/rspb.2009.0812}}</ref> a ovaj zadnji imao je i očuvane organske tvari u koži.<ref name=PLMetyal09/> Zahvaljujući ovim pronalascima, poznat je izgled [[krljušt]]i na većem dijelu tijela ''Edmontosaurusa''.

AMNH&nbsp;5060, "mumija Trachodona" (tako nazvana zato što izgleda kao da je fosil prirodne mumije), sada se smatra primjerkom ''E. annectens''. Kod njega su pronađeni otisci kože na njušci, većini [[vrat]]a i tijela i dijelovima udova.<ref name=LW42d/> Rep i jedan dio nogu erodirao je prije nego što je fosil pronađen, pa su ti dijelovi tijela nepoznati za taj primjerak.<ref name=HFO12/> Uz to, neka područja sa otiscima kože, kao što su dijelovi u vezi sa vratom i rukama, slučajno su otklonjeni tijekom pripremanja primjerka.<ref name=HFO09/> Za ovaj primjerak smatra se da se osušio u suhom koritu potoka,<ref name=HFO12/> vjerojatno u ili blizu zavoja u potoku. Okolnosti lokacije i očuvanja tijela pokazuju da je životinja umrla tijekom perioda suše, možda od gladi.<ref name=KC87>{{cite book |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |year=1987 |chapter=Paleoecological significance of droughts during the Late Cretaceous of the Western Interior |editors=Currie, Philip J. and Koster, Emlyn H. (editors) |title=Fourth Symposium on Mesozoic Terrestrial Ecosystems, Drumheller, August 10–14, 1987 |series=Occasional Paper of the Tyrrell Museum of Palaeontology |volume=3 |publisher=Royal Tyrrell Museum of Palaeontology |location=Drumheller, Alberta |pages=42–47 |isbn=0-7732-0047-9}}</ref><ref name=KC07>{{cite journal |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |year=2007 |title=How to make a fossil: part 2&nbsp;– Dinosaur mummies and other soft tissue |journal=The Journal of Paleontological Sciences |volume=online |url=http://www.aaps-journal.org/pdf/How+to+Mummify+a+Dinosaur.pdf |format=PDF |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2009-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090823210030/http://www.aaps-journal.org/pdf/How%2Bto%2BMummify%2Ba%2BDinosaur.pdf |dead-url=yes }}</ref> Osušenu strvinu je na kraju zakopala iznenadna poplava u kojoj je bilo dovoljno sitnih čestica da se tijelo očuva.<ref name=HFO12/>

[[Datoteka:Edmontosaurusskin.jpg|left|thumb|upright|Otisci kože abdomena vrste ''Edmontosaurus annectens'']]

Epiderma je bila tanka, a krljušti su bile malene i nisu se preklapale,<ref name=HFO09/> kao i kod guštera ''[[Heloderma suspectum]]''.<ref name=LW42d/> Na većem dijelu tijela postojala su dva tipa krljušti: malene zašiljene ili konveksne tuberkule, 1 do 3 mm u promjeru bez nekog određenog rasporeda; i veće, ravne mnogokutne tuberkule, obično promjera manjeg od 5 mm, ali i do 10 mm na području podlaktice. Ove zadnje su se grupirale u grupe koje je prvi tip krljušti odjeljivao jedne od drugih; na prijelazu između velikih u male krljušti postojao je tranzicijski tip krljušti. Na većem dijelu tijela su veće krljušti bile raspoređene u kružne ili ovalne skupine, a blizu ramena na ruci formirale su pruge gotovo paralelne jedne drugima. Sve u svemu, skupine su bile veće na gornjem dijelu tijela, a manje na donjem. Iznad kukovlja su postojale skupine dužine 50 cm.<ref name=HFO12/>

[[Datoteka:Edmontosaurus mummy.jpg|thumb|Slika mumije AMNH]]

Jedini otisci kože sa [[glava|glave]] dolaze od velikih otvora za nosnice. Umjesto otisaka tuberkula, tu su se nalazili otisci mekog tkiva, sa dubljim dijelom dalje nazad, što su mogle biti [[nosnice]].<ref name=LW42d/> Vrat i leđa imali su mekan greben ili nabor po sredini, sa redom ovalnih grupa tuberkula iznad šiljastih nastavaka kralježaka. Točna visina grebena kod primjerka AMNH&nbsp;5060 nije poznata, a ni mjesto njegove gornje granice, budući da je nedostajao gornji dio. Greben je bio visok barem 8 cm i bio je naboran kako bi omogućio pokretanje. Američki paleontolog [[Henry Fairfield Osborn]] je pretpostavio da je bio dovoljno visok za još jedan red skupina krljušti.<ref name=HFO12/>

Na prednjim udovima su se nalazili najveći tuberkuli, raspoređeni u velike skupine koje su pokrivale veći dio udova. Ruke su bile pokrivene malenim tuberkulima u strukturi od mekog tkiva koja je okruživala tri centralna prsta; čak ni vrhovi nisu bili vidljivi. Osborn je smatrao da je to bila prilagodba plivanju.<ref name=HFO12/> Paleontolog [[Robert T. Bakker]] je kasnije zaključio da je to meko tkivo bilo analogno mekom tkivu na stopalima [[deva|deve]].<ref name=RTB86>{{cite book |last=Bakker |first=Robert T. |authorlink=Robert T. Bakker |year=1986 |title=[[The Dinosaur Heresies: New Theories Unlocking the Mystery of the Dinosaurs and their Extinction]] |chapter= The case of the duckbill's hand |publisher=William Morrow |location=New York |isbn=0-8217-2859-8 |pages=[https://archive.org/details/dinosaurheresies0000bakk/page/146 146]–159}}</ref> Kao i na podlaktici, i na potkoljenici je bilo velikih tuberkula. Raspored krljušti na ostatku noge je još uvijek nepoznat, ali otisci kože ''[[Lambeosaurus]]a'' pokazuju da su butine bile ispod kože, kao kod današnjih ptica.<ref name=LW42d/>

Rep nije pronađen kod primjerka AMNH&nbsp;5060, ali ostali primjerci dali su neke detalje o koži na tom dijelu tijela. Otisci kože nepotpunog repa koji pripada ili ''Edmontosaurusu'' ili njegovom bliskom srodniku ''Anatotitanu'', koji su pronađeni u formaciji Hell Creek, pokazuju segmentiran greben iznad kralježaka. Greben je bio visok oko 8 cm, a segmenti su bili dugi 5 cm i visoki 4,5 cm, sa razmakom od 1 cm između sebe, jedan segment po kralješku.<ref name=JRH84>{{cite journal |last=Horner |first=John R. |authorlink=Jack Horner (paleontologist) |title=A "segmented" epidermal frill in a species of hadrosaurian dinosaur |journal=Journal of Paleontology |volume=58 |issue=1 |pages=270–271}}</ref> Još jedan fosilizirani rep, ovaj put od neodraslog primjerka, imao je fosilizirane otiske uključujući tuberkule i do tada još neviđene teksture na koži. U ove otiske spadaju i eliptične krljušti koje se preklapaju, ižlijebljene krljušti i "trapezoidna struktura 9&nbsp;cm sa 10&nbsp;cm nalik na rog".<ref name=TLetal03>{{cite journal |last=Lyson |first=Tyler R. |coauthors=Hanks, H. Douglas; and Tremain, Emily S. |year=2003 |url=http://gsa.confex.com/gsa/2003NC/finalprogram/abstract_51215.htm |title=New skin structures from a juvenile ''Edmontosaurus'' from the Late Cretaceous of North Dakota |journal=Abstracts with Programs&nbsp;— Geological Society of America |volume=35 |issue=2 |page=13 |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2016-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160224031124/https://gsa.confex.com/gsa/2003NC/finalprogram/abstract_51215.htm |dead-url=yes }}</ref>

== Klasifikacija ==
{| width="100%"
|- valign="top"
| align="left" width="50%" |
{{clade| style=font-size:90%; line-height:90%
      |label1=&nbsp;Hadrosaurinae&nbsp;
      |1={{clade
         |1=''[[Lophorhothon]]''
         |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
         |2={{clade
            |label1=<span style="color:white;">unnamed</span>
            |1={{clade
               |1=''[[Prosaurolophus]]''
               |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
               |2={{clade
                  |1=''[[Gryposaurus]]''
                  |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
                  |2={{clade
                     |1='''''Edmontosaurus'''''
                     |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
                     |2={{clade
                        |1=''[[Brachylophosaurus]]''
                        |2=''[[Maiasaura]]''
                        }}
                     }}
                  }}
               }}
            |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
            |2={{clade
               |1=[[Secernosaurus|"Kritosaurus" ''australis'']]
               |2=''[[Naashoibitosaurus]]''
               |3=''[[Saurolophus]]''
               }}
            }}
         }}
     }}
| align="left" width="50%"|
{{clade| style=font-size:90%; line-height:90%
|label1=Hadrosaurinae
|1={{clade
    |1=''[[Lophorhothon]]''
   |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
   |2={{clade
      |label1=<span style="color:white;">unnamed</span>
      |1={{clade
         |1='''''Edmontosaurus'''''
         |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
         |2={{clade
            |1=''[[Prosaurolophus]]''
            |2=''[[Saurolophus]]''
            }}
         }}
      |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
      |2={{clade
         |1=''[[Naashoibitosaurus]]''
         |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
         |2={{clade
            |1=''[[Gryposaurus]]''
            |label2=<span style="color:white;">unnamed</span>
            |2={{clade
               |1=''[[Brachylophosaurus]]''
               |2=''[[Maiasaura]]''
               }}
            }}
         }}
      }}
   }}
}}
| align="right" width="50%" |
 |}

<center><small>Gornji kladogram prema Horner ''et al.'' (2004.),<ref name=HWF04/> donji kladogram prema Gates & Sampson (2007.).<ref name=GS07/></small></center>

''Edmontosaurus'' je bio hadrosaurid, pripadnik porodice koje je pronađena jedino u stijenama iz kasne krede. Klasificira se u Hadrosaurinae, kladus hadrosaurida koji nisu imali šuplju krijestu na glavi. Ostali pripadnici ove grupe su ''[[Brachylophosaurus]]'', ''[[Gryposaurus]]'', ''[[Lophorhothon]]'', ''[[Maiasaura]]'', ''[[Naashoibitosaurus]]'', ''[[Prosaurolophus]]'' i ''[[Saurolophus]]''.<ref name=HWF04/> Bio je ili u vrlo bliskom srodstvu sa rodom ''[[Anatotitan]]'',<ref name=WH90>{{cite book |last=Weishampel |first=David B. |authorlink=David B. Weishampel |coauthors=and Horner, Jack R. |editor= Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.)|title=The Dinosauria |edition=1st |year=1990 |publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-06727-4 |pages=534–561 |chapter=Hadrosauridae}}</ref>još jednim velikim hadrosauridom iz raznih kasnokredskih formacija na zapadu SAD-a, ili je bio njegov sinonim.<ref name=HWF04/> Divovski kineski hadrosaurin ''[[Shantungosaurus]]'' je također anatomski sličan ''Edmontosaurusu''; M. K. Brett-Surman je otkrio da se ova dva roda razlikuju samo u detaljima vezanim za veličinu ''Shantungosaurusa'', na osnovu opisa tog roda.<ref name=MKBS89>{{cite book |last=Brett-Surman |first=Michael K. |year=1989 |title=A revision of the Hadrosauridae (Reptilia: Ornithischia) and their evolution during the Campanian and Maastrichtian |series=Ph.D. dissertation |publisher=George Washington University |location=Washington, D.C. }}</ref>

Iako status ''Edmontosaurusa'' kao hadrosaurina nije predmet kontroverze, njegovo točno svrstavanje u kladusu nije određeno. U ranim su se filogenijama, kao što je ona u uticajnom monografu [[R. S. Lull]]a i Nelde Wright iz 1942. godine, ''Edmontosaurus'' i razne vrste roda ''Anatosaurus'' (od kojih je većina poslije svrstana u rod ''Edmontosaurus'') kao jednu lozu među više loza hadrosaura "sa ravnim glavama".<ref name=LW42f>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. p. 48.</ref> Jedna od prvih analiza u kojoj su se koristile kladističke metode pokazala je da je u srodstvu sa rodovima ''Anatotitan'' i ''Shantungosaurus'' u neformalnom kladusu "edmontosaura", koji je uparen sa "saurolofima" sa šiljatom krijestom na zadnjem dijelu glave i u daljem srodstvu sa "brahilofosaurima" i "griposaurima".<ref name=WH90/> Istraživanje koje su 2007. godine proveli Terry Gates i Scott Sampson dalo je slične rezultate, da je ''Edmontosaurus'' u bliskom srodstvu sa ''Saurolophusom'' i ''Prosaurolophusom'', a u daljem srodstvu sa ''Gryposaurusom'', ''Brachylophosaurusom'' i rodom ''Maiasaura''.<ref name=GS07>{{cite journal |last=Gates |first=Terry A. |coauthors=Sampson, Scott D. |year=2007 |title=A new species of ''Gryposaurus'' (Dinosauria: Hadrosauridae) from the late Campanian Kaiparowits Formation, southern Utah, USA |journal=Zoological Journal of the Linnean Society |volume=151 |issue=2 |pages=351–376 |doi=10.1111/j.1096-3642.2007.00349.x }}</ref> Međutim, najnoviji pregled porodice Hadrosauridae, koji su proveli Jack Horner i kolege (2004.), doveo je do upadljivo drugačijih rezultata: ''Edmontosaurus'' je svrstan između roda ''Gryposaurus'' i "brahilofosaura", a u daljem srodstvu sa rodom ''Saurolophus''.<ref name=HWF04/> Nepodudarnosti kompliciraju i relativni nedostatak rada na evolutivnoj srodnosti hadrosaurina.

== Otkriće i povijest ==
=== ''Claosaurus annectens'' i ostala rana otkrića ===
''Edmontosaurus'' je imao dugu i kompliciranu povijest u paleontologiji; proveo je desetljeća sa raznim vrstama klasificiranim u druge rodove. Njegova taksonomska povijest se u mnogim tačkama povijesti isprepliće sa rodovima ''[[Agathaumas]]'', ''Anatosaurus'', ''Anatotitan'', ''[[Claosaurus]]'', ''[[Hadrosaurus]]'', ''[[Thespesius]]'' i ''[[Trachodon]]'',<ref name=HWF04/><ref name=BSC07>{{cite book |last=Creisler |first=Benjamin S. |year=2007 |chapter=Deciphering duckbills: a history in nomenclature |editor=Carpenter, Kenneth (ed.) |title=Horns and Beaks: Ceratopsian and Ornithopod Dinosaurs |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |pages=185–210 |isbn=0-253-34817-X}}</ref> a izvori prije 1980-ih godina obično koriste ''Anatosaurus'', ''Claosaurus'', ''Thespesius'' ili ''Trachodon'' za fosile edmontosaura (osim onih koji spadaju u ''E. regalis''), ovisno o autoru i vremenu objave. Iako je ''Edmontosaurus'' nazvan [[1917|1917.]] godine, njegova najstarija vrsta (''E. annectens'') je nazvana [[1892|1892.]] kao vrsta ''Claosaurusa'', a nepotpuni ostaci koji mu pripadaju opisani su još [[1871|1871.]] godine.<ref name=HWF04/>

Prve opisane ostatke životinje koja je mogla biti ''Edmontosaurus'', [[Edward Drinker Cope]] je [[1871|1871.]] godine nazvao ''Trachodon atavus''.<ref name=EDC71>{{cite journal |last=Cope |first=Edward Drinker |authorlink=Edward Drinker Cope |year=1871 |title=Supplement to the synopsis of the extinct Batrachia and Reptilia of North America |journal=American Philosophical Society, Proceedings |volume=12 |issue=86 |pages=41–52}}</ref> Ova vrsta je u dva pregleda bez komentara procijenjena kao sinonim vrste ''Edmontosaurus regalis'',<ref name=HWF04/><ref name=WH90/> iako je ''atavus'' nazvan nekoliko desetljeća prije ''regalis''. Godine [[1874|1874.]] Cope je nazvao, ali nije opisao vrstu ''Agathaumas milo'', čiji se primjerak sastojao od križničnih kralježaka i dijelova goljenične kosti iz perioda kasne krede (formacija Laramie, [[Colorado]]).<ref name=DFG97/><ref name=EDC74a>{{cite journal |last=Cope |first=Edward Drinker |authorlink=Edward Drinker Cope |year=1874 |title=Report on the stratigraphy and Pliocene vertebrate paleontology of northern Colorado |journal=U.S. Geological and Geographical Survey of the Territories Annual Report |volume=1 |pages=9–28}}</ref><ref name=CY02>{{cite journal |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |coauthors=and Young, D. Bruce |year=2002 |title=Late Cretaceous dinosaurs from the Denver Basin, Colorado |journal=Rocky Mountain Geology |volume=37 |issue=2 |pages=237–254 }}</ref> Kasnije te iste godine, opisao je ove kosti pod nazivom ''Hadrosaurus occidentalis''.<ref name=DFG97/><ref name=CY02/><ref name=EDC74b>{{cite journal |last=Cope |first=Edward Drinker |authorlink=Edward Drinker Cope |year=1874 |title=Report on the vertebrate paleontology of Colorado |journal=U.S. Geological and Geographical Survey of the Territories Annual Report |volume=2 |pages=429–454}}</ref> Te kosti su sada izgubljene.<ref name=CY02/> Kao i sa ''Trachodon atavus'', ''Agathaumas milo'' je u dva pregleda bez komentara svrstan kao ''Edmontosaurus regalis'',<ref name=HWF04/><ref name=WH90/> iako je bio nekoliko desetljeća stariji od ''regalis''. Ni jedna vrsta nije privukla mnogo pažnje; na primjer, ni jedna se ne pojavljuje u monografu Lulla i Wrighta ([[1942|1942.]] godine). Treću nejasnu vrstu, ''Trachodon selwyni'', koju je [[1902|1902.]] godine od donje čeljusti pronađene u formaciji Dinosaur Park (Alberta) opisao [[Lawrence Lambe]],<ref name=LL02>{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1902 |title=On Vertebrata of the mid-Cretaceous of the Northwest Territory. 2. New genera and species from the Belly River Series (mid-Cretaceous). |journal=Contributions to Canadian Paleontology |volume=3 |pages=25–81}}</ref> Glut (1997. godine) je neispravno opisao kao priključenu vrsti ''Edmontosaurus regalis'' od strane Lulla i Wrighta.<ref name=DFG97/> Ona to nije, već je opisana kao "vrlo upitne validnosti".<ref name=LW42g>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 220–221.</ref> Neki noviji pregledi hadrosaurida su se suglasili.<ref name=HWF04/><ref name=WH90/>

[[Datoteka:Large marsh claosaurus.jpg|thumb|Skeletalna restauracija vrste ''Edmontosaurus annectens'' (tada ''Claosaurus'') - [[Othniel Charles Marsh]].]]

[[Datoteka:Mounted Edmontosaurus.jpg|thumb|''Edmontosaurus annectens'' u Muzeju Unierziteta Yale, prvi gotovo potpuni skelet dinosaura postavljen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref name=FAL04/>]]

Prva dobro podržana vrsta ''Edmontosaurusa'' nazvana je [[1892|1892.]] godine ''Claosaurus annectens'' od strane [[Othniel Charles Marsh|Othniela Charlesa Marsha]]. Ova vrsta se bazira na USNM&nbsp;2414, lubanji i skeletu, a druga glava i skelet, YPM&nbsp;2182, je paratip. Oba je [[1891|1891.]] godine skupio [[John Bell Hatcher]] u formaciji Lance iz perioda gornje krede.<ref name=OCM92a>{{cite journal |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1892 |title=Notice of new reptiles from the Laramie Formation |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-science_1892-05_43_257/page/449 |journal=American Journal of Science |volume=43 |pages=449–453}}</ref> Ova vrsta ima i neke povijesne bilješke: među prvim je dinosaurima koji su dobili skeletnu restauraciju i prvi je hadrosaurid restauriran na taj način;<ref name=BSC07/><ref name=OCM92b>{{cite journal |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1892 |title=Restorations of ''Claosaurus'' and ''Ceratosaurus'' |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-science_1892-10_44_262/page/343 |journal=American Journal of Science |volume=44 |pages=343–349}}</ref> a YPM&nbsp;2182 i UNSM&nbsp;2414 su prvi i drugi vrlo potpuni skeleti postavljeni u SAD-u.<ref name=FAL04/> YPM&nbsp;2182 je izložen [[1901|1901.]] godine,<ref name=BSC07/> a USNM&nbsp;2414 [[1904|1904.]] godine.<ref name=FAL04/>

Zbog nepotpunog razumijevanja hadrosaurida u to vrijeme, nakon Marshove smrti 1897. godine, ''Claosaurus annectens'' se svrstavao kao vrsta rodova ''Claosaurus'', ''Thespesius'' ili ''Trachodon''. Mišljenja su se mnogo razlikovala; udžbenici i enciklopedije su povlačili liniju između ''Claosaurus annectens'' sličnog ''[[Iguanodon]]u'' i ''Hadrosaurusa'' sa pačjim kljunom (na osnovu ostataka poslije priključenih vrsti ''Anatotitan copei''), dok je Hatcher eksplicitno identificirao ''C. annectens'' kao sinonim hadrosaurida predstavljenog tim istim lubanjama dinosaura s pačjim kljunom.<ref name=BSC07/> Hatcherova revizija, objavljena 1902. godine, bila je "očistila" situaciju: on je smatrao da su gotovo svi tada poznati rodovi hadrosaurida zapravo sinonimi roda ''Trachodon''. U tu grupu spadaju ''[[Cionodon]]'', ''[[Diclonius]]'', ''Hadrosaurus'', ''[[Hadrosaurus|Ornithotarsus]]'', ''[[Pteropelyx]]'' i ''Thespesius'', kao i ''[[Claorhynchus]]'' i ''[[Polyonax]]'', čiji su primjerci nepotpuni i danas se smatraju ceratopsima.<ref name=JBH02>{{cite journal |last=Hatcher |first=John B. |authorlink=John Bell Hatcher |year=1902 |title=The genus and species of the Trachodontidae (Hadrosauridae, Claosauridae) Marsh |journal=Annals of the Carnegie Museum, part 14 |volume=1 |pages=377–386}}</ref> Hatcherov rad doveo je do kratkog konsenzusa, dok poslije 1910. godine novi materijal iz Kanade i Montane nije pokazao veću raznolikost hadrosaurida nego što se prije slutilo.<ref name=BSC07/> [[Charles W. Gilmore]] je 1915. godine ponovo procijenio hadrosauride i predložio da se ''Thespesius'' ponovo uvede za hadrosauride iz formacije Lance i stijena iz odgovarajućeg perioda, a da se ''Trachodon'', zbog neadekvatnog materijala, ograniči na hadrosaurida iz starije formacije Judith River i njoj ekvivalentnih stijena. Što se tiče vrste ''Claosaurus annectens'', predložio je da se smatra sinonimom ''Thespesius occidentalis''.<ref name=CWG15>{{cite journal |last=Gilmore |first=Charles W. |authorlink=Charles W. Gilmore |year=1915 |title=On the genus ''Trachodon'' |journal=Science |volume=41 |pages=658–660 |doi=10.1126/science.41.1061.658 |pmid=17747979 |issue=1061}}</ref> Njegovo vraćanje roda ''Thespesius'' za hadrosauride iz perioda formacije Lance imat će posljedice u taksonomiji ''Edmontosaurusa'' u sljedećim desetljećima.

Tijekom ovo vremenskog perioda ([[1902|1902.]]–[[1915|1915.]]), pronađena su još dva veoma važna primjerka vrste ''C. annectens''. Prvu, "mumiju Trachodona" (AMNH&nbsp;5060), otkrili su u formaciji Lance [[1908|1908.]] godine [[Charles Hazelius Sternberg]] i njegovi sinovi. Sternberg je radio za Britanski prirodoslovni muzej, ali Henry Fairfield Osborn iz Američkog prirodoslovnog muzeja kupio je primjerak za 2000 dolara.<ref name=NGD95>{{cite book |last=Norell |first=M. A. |coauthors=Gaffney, E. S.; and Dingus, L. |title=Discovering Dinosaurs in the American Museum of Natural History |url=https://archive.org/details/discoveringdinos00nore_0 |publisher=Knopf |location=New York |year=1995 |pages=[https://archive.org/details/discoveringdinos00nore_0/page/154 154]–155 |isbn=0-679-43386-4}}</ref> Sternbergovi su pronašli sličan primjerak na istom području [[1910|1910.]] godine,<ref name=CB04>{{cite book |last=Dal Sasso |first=Cristiano |coauthors=and Brillante, Giuseppe |year=2004 |title=Dinosaurs of Italy |url=https://archive.org/details/dinosaursofitaly0000dals |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |page=[https://archive.org/details/dinosaursofitaly0000dals/page/112 112] |isbn=0-253-34514-6}}</ref> ne tako dobro očuvan, ali sa otiscima kože. Prodali su primjerak (SM&nbsp;4036) Muzeju Senckenberg u [[Nemačka|Njemačkoj]].<ref name=NGD95/>

=== Kanadska otkrića ===
[[Datoteka:Horseshoe Canyon Alberta Nov 1988.jpg|thumb|Formacija Horseshoe Canyon]]

Lawrence Lambe je [[1917]]. godine dao naziv rodu ''Edmontosaurus'' na osnovu dva nepotpuna skeleta u formaciji Edmonton na jugu [[alberta|Alberte]], [[Kanada]].<ref name=LML17>{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1917 |title=A new genus and species of crestless hadrosaur from the Edmonton Formation of Alberta |journal=The Ottawa Naturalist |volume=31 |issue=7 |pages=65–73 |url=http://ia360616.us.archive.org/2/items/ottawanaturalist31otta/ottawanaturalist31otta.pdf |format=pdf (entire volume, 18 mb) |accessdate = 2009-03-08 }}</ref> Rod je dobio naziv po navedenoj formaciji.<ref name=BSC07/> Ovi primjerci su došli iz donje formacije Edmonton, sada poznate kao formacija Horseshoe Canyon,<ref name=DFG97/> koja je neznatno starija od stijena u kojima je pronađen ''Claosaurus annectens''.<ref name=LW42c/> Tipična vrsta, ''E. regalis'' ("kraljevske veličine"),<ref name=BSC07/> bazira se na NMC&nbsp;2288, koji se sastoji od lubanje, kralježaka do šestog repnog kralješka, rebra, dio kukovlja i kost nadlaktice i veći dio jednog zadnjeg uda. Levi Sternberg ga je otkrio [[1912]]. godine. Drugi primjerak, paratip NMC&nbsp;2289, se sastoji od lubanje i skeleta kojem nedostaje kljun, većina repa i dio stopala. [[George F. Sternberg]] ga je otkrio [[1916]]. godine. Lambe je otkrio da je njegov novopronađeni dinosaur bio najsličniji vrsti ''Diclonius mirabilis'' (čiji su primjerci sada priključeni vrsti ''Anatotitan copei'') i privukao je pažnju na veličinu i robusnost ''Edmontosaurusa''.<ref name=LML17/> U početku je Lambe opisao samo lubanje dva skeleta, ali se vratio na taj rod [[1920]]. godine kako bi opisao primjerak NMC&nbsp;2289.<ref name=LML20/> Postkranijalni skelet tipičnog primjerka je i dalje neopisan, zamotan u zavoje.<ref name=DFG97/>

Još su dvije vrste, koje će se uključiti u ''Edmontosaurus'', pronađene u Kanad 1920-ih, ali su oba u početku priključena rodu ''Thespesius''. Gilmore je nazvao prvu, ''Thespesius edmontoni'', [[1924]]. godine. ''T. edmontoni'' je također došla iz formacije Edmonton. Bazirala se na NMC&nbsp;8399, još jednom gotovo potpunom skeletu kojem je nedostajala većina repa. NMC&nbsp;8399 je otkrila Sternbergova grupa 1912. godine kod rijeke Red Deer.<ref name=CWG24/> Njegovi prednji udovi, okoštale tetive i otisci kože su kratko opisani [[1913]]. i 1914. godine od strane Lambea, koji je u početku mislio da je to bio primjerak vrste koju je nazvao ''Trachodon marginatus'',<ref name=LML13>{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1913 |title=The manus in a specimen of ''Trachodon'' from the Edmonton Formation of Alberta |journal=The Ottawa Naturalist |volume=27 |pages=21–25}}</ref> ali je poslije promijenio mišljenje.<ref name=LML14>{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1914 |title=On the fore-limb of a carnivorous dinosaur from the Belly River Formation of Alberta, and a new genus of Ceratopsia from the same horizon, with remarks on the integument of some Cretaceous herbivorous dinosaurs |journal=The Ottawa Naturalist |volume=27 |pages=129–135}}</ref> Taj primjerak postao je prvi skelet dinosaura koji je postavljen u nekom kanadskom muzeju. Gilmore je otkrio da je njegova nova vrsta bila vrlo slična vrsti ''Thespesius annectens'', ali ih je ostavio razdvojene zbog detalja ruku i šaka. Također je naglasio da je njegova nova vrsta imala više kralježaka u vratu i leđima nego Marshova, ali je pretpostavio da je Marsh pogriješio u svojoj pretpostavci da su primjerci ''annectens'' bili potpuni u tim regijama.<ref name=CWG24/>

[[Charles Mortram Sternberg]] je [[1926]]. godine nazvao vrstu ''Thespesius saskatchewanensis'' za NMC&nbsp;8509, lubanju i nepotpun skelet iz platoa Wood Mountain na jugu [[Saskatchewan]]a. On je skupio taj primjerak [[1921]]. godine, iz stijena koje su pripadale formaciji Lance,<ref name=CMS26/> sada formaciji Frenchman.<ref name=HWF04/> NMC&nbsp;8509 se sastojao od gotovo potpune lubanje, brojnih kraljećaka, nepotpunog ramenog pojasa i pojasa kukovlja, i nepotpunih zadnjih udova; bio je prvi značajni primjerak dinosaura iz Saskatchewan. Sternberg je odlučio da ga priključi rodu ''Thespesius'' zato što je bio jedini rod hadrosaurida poznat iz formacije Lance u to vrijeme.<ref name=CMS26/> Tada je ''T. saskatchewanensis'' bio neobičam zbog svoje malene veličine, 7 do 7,3 m dužine.<ref name=LW42a/>

=== ''Anatosaurus'' do danas ===
Lull i Wright su [[1942|1942.]] godine pokušali riješiti kompliciranu taksonomiju hadrosaurida bez krijeste stvaranjem novog roda, ''Anatosaurus'', za nekoliko vrsta koje se nisu dobro uklapale u prijašnje rodove. ''Anatosaurus'', što znači "patka-gušter", zbog širokog kljuna kao kod patke ([[Latinski jezik|lat]] ''anas'' = patka + [[Grčki jezik|grč.]] ''sauros'' = gušter), imao je kao tipičnu vrstu Marshovu staru vrstu ''Claosaurus annectens''. Ovom rodu su također bile priključene vrste ''Thespesius edmontoni'', ''T. saskatchewanensis'', velika donja čeljust koju je Marsh 1890. godine priključio vrsti ''Trachodon longiceps''; i nova vrsta, ''Anatosaurus copei'', za dva skeleta na izlaganju u Američkom prirodoslovnom muzeju koje su dugo nazivali ''Diclonius mirabilis''. Tako su navedene vrste postale ''Anatosaurus annectens'', ''A. copei'', ''A. edmontoni'', ''A. longiceps'' i ''A. saskatchewanensis''.<ref name=LW42c/> ''Anatosaurus'' će se poslije nazivati "klasičnim dinosaurom sa pačjim kljunom".<ref name=DFG82>{{cite book |last=Glut |first=Donald F. |title=The New Dinosaur Dictionary |url=https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut |year=1982 |publisher=Citadel Press |location=Secaucus, NJ |isbn=0-8065-0782-9 |page=[https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/57 57] }}</ref>

[[Datoteka:Dakota skin impression.jpg|thumb|left|Otisak kože primjerka nazvanog "Dakota", koji je pronađen 1999. godine]] 

Takvo stanje stvari ostalo je nepromijenjeno nekoliko desetljeća, dok Michael K. Brett-Surman nije pregledao pertinentni materijal za svoje studentske radove 1970-ih i 1980-ih. Zaključio je da je tipična vrsta ''Anatosaurusa'', ''A. annectens'', zapravo vrsta roda ''Edmontosaurus'', a da je ''A. copei'' dovoljno različit da dobije vlastiti rod.<ref name=MKBS89/><ref name=MKBS75>{{cite book |last=Brett-Surman |first=Michael K. |year=1975 |title=The appendicular anatomy of hadrosaurian dinosaurs |series=M.A. thesis |publisher=University of California |location=Berkeley}}</ref><ref name=MKBS79>{{cite journal |last=Brett-Surman |first=Michael K. |year=1979 |title=Phylogeny and paleobiogeography of hadrosaurian dinosaurs |journal=Nature |volume=277 |issue=5697 |pages=560–562 |doi=10.1038/277560a0}}</ref> Iako ICZN, koji regulira davanje naziva vrstama, ne smatra teze i disertacije službenim objavama, njegovi zaključci su bili poznati ostalim paleontolozima i prisvojeni su u nekoliko popularnih radova tog vremena.<ref name=DFG82b>{{cite book |last=Glut |first=Donald F. |title=The New Dinosaur Dictionary |url=https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut |year=1982 |publisher=Citadel Press |location=Secaucus, NJ |isbn=0-8065-0782-9 |pages=[https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/49 49], 53}}</ref><ref name=DL83>{{cite book |last=Lambert |first=David |coauthors=and the Diagram Group |title=A Field Guide to Dinosaurs |url=https://archive.org/details/fieldguidetodino00lamb |year=1983 |publisher=Avon Books |location=New York |isbn=0-380-83519-3 |pages=[https://archive.org/details/fieldguidetodino00lamb/page/156 156]–161}}</ref> Brett-Surman i Ralph Chapman su imenovali novi rod za ''A. copei'' (''Anatotitan'') 1990. godine.<ref name=RCMBS90>{{cite book |last=Chapman |first=Ralph E. |coauthors=and Brett-Surman, Michael K. |year=1990 |chapter=Morphometric observations on hadrosaurid ornithopods |editors=Carpenter, Kenneth, and Currie, Philip J. (eds.) |title=Dinosaur Systematics: Perspectives and Approaches |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=163–177 |isbn=0-521-43810-1}}</ref> Od preostalih vrsta, ''A. saskatchewanensis'' i ''A. edmontoni'' su također priključene rodu ''Edmontosaurus'',<ref name=WH90/> a ''A. longiceps'' je priključen rodu ''Anatotitan'', ili kao druga vrsta<ref name=olshevsky1991>{{cite book |author=Olshevsky, George. |authorlink=George Olshevsky |year=1991 |title=A Revision of the Parainfraclass Archosauria Cope, 1869, Excluding the Advanced Crocodylia |series=Mesozoic Meanderings No. 2  |publisher=Publications Requiring Research |location=San Diego }}</ref> ili kao sinonim za ''A. copei''.<ref name=WH90/> Budući da je tipična vrsta roda ''Anatosaurus'' (''A. annectens'') premještena u ''Edmontosaurus'', naziv ''Anatosaurus'' je odbačen kao sinonim za ''Edmontosaurus''.

Koncepcija ''Edmontosaurusa'' koja se pojavila uključivala je tri validne vrste: tipična ''E. regalis'', ''E. annectens'' (uključujući ''Anatosaurus edmontoni'', izmijenjeno u ''edmontonensis''), i ''E. saskatchewanensis''.<ref name=WH90/> Debata o točnoj taksonomiji primjeraka ''A. copei'' nastavlja se do danas: vrativši se na Hatcherocv argumente iz 1902. godine, Jack Horner, [[David B. Weishampel]] i Catherine Forster smatraju ''Anatotitan copei'' kao primjerke ''Edmontosaurus annectens'' sa slomljenim lubanjama. <ref name=HWF04/> Godine 2007. objavljena je još jedna "mumija"; dat joj je nadimak "[[Dakota (fosil)|Dakota]]". [[Tyler Lyson]] ju je pronašao [[1999|1999.]] godine u formaciji Hell Creek, Sjeverna Dakota.<ref name="ng"/><ref name="wp"/>

== Vrste i rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Edmontosaurus annectens specimen.jpg|thumb|Primjerak vrste ''Edmontosaurus annectens'' iz rijeke Red Deer, Alberta, Kanada, [[1917|1917.]]]]

Za rod ''Edmontosaurus'' se trenutno smatra da sadrži tri validne vrste: tipičnu vrstu ''E. regalis'', ''E. annectens'' i ''E. saskatchewanensis''.<ref name=HWF04/><ref name=WH90/> ''E. regalis'' je pronađen u formacijama Horseshoe Canyon, St. Mary River, i Scollard u Alberti, u formaciji Hell Creek u Montani, Sjevernoj Dakoti i Južnoj Dakoti, u formaciji Lance u Južnoj Dakoti i Wyomingu i u formaciji Laramie u Coloradu; potiču iz vremena kasne krede. Poznato je barem dvanaest primjeraka, uključujući sedam lubanja sa postkranijalnim skeletom i pet do sedam drugih lubanja. ''Trachodon atavus'' i ''Agathaumas milo'' su potencijalnii sinonimi.<ref name=HWF04/><ref name=WH90/>

''E. annectens'' je u najnovijem pregledu zapisan kao prisutan u formacijama Scollard, Hell Creek, Lance i Laramie. Ograničen je na kamenje kasnog Maastrichtija i poznat je od barem 5 lubanja sa postkranijalnim skeletom.<ref name=HWF04/> Jedan autor, Kraig Derstler, je opisao ''E. annectens'' kao "dinosaura o kojem do danas možda najviše znamo [1994.]."<ref name=KD94>{{cite book |last=Derstler |first=Kraig |year=1994 |editor=Nelson, Gerald E. (ed.) |title=The Dinosaurs of Wyoming |series=Wyoming Geological Association Guidebook, 44th Annual Field Conference |chapter=Dinosaurs of the Lance Formation in eastern Wyoming |publisher=Wyoming Geological Association |pages=127–146}}</ref> ''Thespesius edmontoni'' ili ''edmontonensis'', ''Anatosaurus copei'' i ''Trachodon longiceps'' su smatrani sinonimima ''E. annectens'' u jednom pregledu iz 2004. godine.<ref name=HWF04/> ''T. edmontoni'' je zapravo priključen vrsti ''E. annectens'' već od 1990,<ref name=WH90/> iako sinonimizaciju ''A. copei'' i ''T. longiceps'' još uvijek nisu testirali drugi autori. Ako dokažu da pripada vrsti ''E. annectens'', njegov ukupni broj primjeraka povećat će se za 5 primjeraka koji se priključuju ''A. copei''<ref name=RCMBS90/> i za donju čeljust koja je holotipni primjerak ''T. longiceps'' (broj dat za ''E. annectens'' u Horner ''et al.'' [2004.] je netočan, budući da nije drugačiji od ranije objave<ref name=WH90/> u kojoj se ''A. copei'' i ''T. longiceps'' nisu smatrali sinonimima ''E. annectens''). Popis formacija možda je netočan, ovisno o formaciji iz koje dolazi ''T. edmontoni'' (nije navedeno iz kojeg dijela stare formacije Edmonton je primjerak došao). ''T. edmontoni'' je možda bio priključen krivoj vrsti; James Hopson je 1975. godine predložio da je to mladi primjerak vrste ''E. regalis'',<ref name=JAH75/> a Nicolas Campione je također zaključio da se njegova lubanja nije razlikovala od ''E. regalis'' u istraživanju iz 2009. godine.<ref name=campione2009>Campione, N.E. (2009). "Cranial variation in ''Edmontosaurus'' (Hadrosauridae) from the Late Cretaceous of North America." ''North American Paleontological Convention (NAPC 2009): Abstracts'', p. 95a. [http://www.google.com/url?sa=t&source=web&cd=2&ved=0CCAQFjAB&url=http%3A%2F%2Fnapc2009.org%2Fwp-content%2Fuploads%2F2009%2F06%2Fnapc-2009-abstracts-cinc-mus-ctr-sci-cont-3.pdf&ei=p5y1TcXdOYLTgQfh88itDQ&usg=AFQjCNGSQUbrH6HnjHQKs0ki76RUhdLQDA&sig2=i709LeLWA7-VpjwwqehJIw PDF link]</ref> ''E. annectens'' se razlikovao od ''E. regalis'' dužom, nižom i sitnijom lubanjom.<ref name=DFG97/> Iako je Brett-Surman smatrao ''E. regalis'' i ''E. annectens'' kao potencijalne mužjake i ženke iste vrste,<ref name=MKBS89/> ali primjerci ''E. regalis'' su pronađeni u starijim formacijama od primjeraka ''E. annectens''.<ref name=campione2009/>

''E. saskatchewanensis'' je poznat od pet jedinki, većinom lubanja. Nađen je samo u formaciji Frenchman u Saskatchewanu.<ref name=HWF04/> Razlikuje se od druge dvije vrste po manjoj veličini.<ref name=CMS26/><ref name=DFG97/> Malo se pisalo o ovoj vrsti otkada je opisana, u odnosu na druge dvije. Radovi Nicolasa Campionea su pokazali da je vjerojatno sinonim ''E. annectens'', ali potrebno je više istraživanja.<ref name=campione2009/>

Uz to, postoje mnogi fosili ''Edmontosaurusa'' koji još uvijek nisu identificirani da pripadaju bilo kojoj vrsti. Ostaci koji nisu priključeni nekoj posebnoj vrsti (''E.'' sp.) mogli bi proširiti rasprostranjenost roda do formacija Prince Creek, [[Aljaska]]<ref name=bbdb07>{{cite web|url=http://www.press.uchicago.edu/books/rogers/bonebeds_chapter2_appendix.xls|title=Evolution of Terrestrial Ecosystems Bonebed Database|last=Behrensmeyer|first=Anna K.|year=2007|work=Bonebeds: Genesis, Analysis, and Paleobiological Significance|publisher=University of Chicago Press|accessdate = 07. 12. 2008.|format=Excel spreadsheet}}</ref> i Javelina, [[Texas]].<ref name=DBWetal04>{{cite book |last=Weishampel |first=David B. |authorlink=David B. Weishampel |coauthors=Barrett, Paul M.; Coria, Rodolfo A.; Le Loueff, Jean; Xu Xing; Zhao Xijin; Sahni, Ashok; Gomani, Elizabeth M.P.; and Noto, Christopher N. |editor=Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.)|title=The Dinosauria |url=https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8 |edition=2nd |year= 2004|publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-24209-2 |pages=[https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8/page/517 517]–606 |chapter=Dinosaur distribution }}</ref>

== Paleoekologija ==
Raspon ''Edmontosaurusa'', i u smislu vremena i rasprostranjenosti, bio je velik. Po starosti, mogu se odrediti dvije grupe stijena u kojem se ova vrsta može naći: starije formacije Horseshoe Canyon i St. Mary River, i mlađe formacije Frenchman, Hell Creek, Lance, Laramie i Scollard. Raspon vremena koji pokrivaju formacije Horseshoe Canyon i njoj ekvivalentne se naziva Edmontonijski, a raspon vremena koje pokrivaju mlađe formacije naziva se Lancijski. Ta dva perioda imala su različitu faunu.<ref name=PD96>{{cite book|last=Dodson |first=Peter |authorlink=Peter Dodson |title=The Horned Dinosaurs: A Natural History|url=https://archive.org/details/horneddinosaursn00dods_0 |publisher = Princeton University Press |year=1996 |location=Princeton |pages=[https://archive.org/details/horneddinosaursn00dods_0/page/14 14]–15 |isbn=0-691-05900-4}}</ref>

=== Edmontonijska paleoekologija ===
Edmontonijski period definira se prvom pojavom fosilnih ostataka vrste ''Edmontosaurus regalis''.<ref name=kirtlandian>{{cite book |last=Sullivan |first=Robert M. |coauthors=and Lucas, Spencer G. |year=2006 |chapter=The Kirtlandian land-vertebrate "age" – faunal composition, temporal position and biostratigraphic correlation in the nonmarine Upper Cretaceous of western North America |url=http://www.nmnaturalhistory.org/science/bulletins/35/sci_bulletin35_2.pdf |format=pdf |title=Late Cretaceous Vertebrates from the Western Interior |editors=Lucas, Spencer G.; and Sullivan, Robert M. (eds.) |publisher=New Mexico Museum of Natural History and Science |location=Albuquerque, New Mexico | series=New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin '''35''' |pages=7–29 }}</ref> Iako se ponekada označava isključivo kao iz perioda ranog maastrihija,<ref name=DBWetal04/> formacija Horseshoe Canyon je imala duže trajanje. Taloženje je počelo prije oko 73&nbsp;milijuna godina, u kasnom kampaniju i završilo je između 68,0 i 67,6&nbsp;milijuna godina.<ref name=wuetal2007>{{cite journal |last=Wu |first=X-C. |coauthors=Brinkman, D.B.; Eberth, D.A.; and Braman, D.R. |year=2007 |title=A new ceratopsid dinosaur (Ornithischia) from the uppermost Horseshoe Canyon Formation (upper Maastrichtian), Alberta, Canada |journal=Canadian Journal of Earth Science |volume=44 |issue=9 |pages=1243–1265 |doi=10.1139/E07-011}}</ref> ''Edmontosaurus regalis'' je poznat iz najdonjeg od pet nivoa u stijenama formacije Horseshoe Canyon, ali ne pronalazi se od barem druge do vrha.<ref name=DAE02>{{cite journal |last=Eberth |first=David A. |year=2002 |title=Review and comparison of Belly River Group and Edmonton Group stratigraphy and stratigraphic architecture in the southern Alberta Plains |journal=Canadian Society of Petroleum Geology Diamond Jubilee Convention, Programs and Abstracts |volume=117 |pages=(cd) |url=http://www.cspg.org/conventions/abstracts/2002abstracts/extended/227S0125.pdf |format=PDF |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2007-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071113101737/https://www.cspg.org/conventions/abstracts/2002abstracts/extended/227S0125.pdf |dead-url=yes }}</ref> Čak tri četvrtine primjeraka dinosaura iz [[badlands]]a u Drumhelleru, Alberta možda pripadaju rodu ''Edmontosaurus''.<ref name=DAR89>{{cite book |last=Russell |first=Dale A. |authorlink=Dale Russell |title=An Odyssey in Time: Dinosaurs of North America |year=1989 |publisher=NorthWord Press, Inc. |location=Minocqua, Wisconsin |isbn=1-55971-038-1 |pages=170–171 }}</ref> Formacija Horseshoe Canyon Formation je imala važan utjecaj sa mora, zato što je plitko more pokrivalo srednji dio Sjeverne Amerike većinu [[Kreda (period)|krede]].<ref name=PD96/> ''E. regalis'' je dijelio stanište sa hadrosauridima ''[[Hypacrosaurus]]om'' i ''[[Saurolophus]]om'', hipsilofodontom ''[[Parksosaurus]]om'', rogatim dinosaurima ''[[Montanoceratops]]om'', ''[[Anchiceratops]]om'', ''[[Arrhinoceratops]]om'' i ''[[Pachyrhinosaurus]]om'', sa pahicefalosauridom ''[[Stegoceras]]om'', ankilosauridom ''[[Euoplocephalus]]om'', nodosauridom ''[[Edmontonia]]'', ornitomimosaurima ''[[Ornithomimus]]om'' i ''[[Struthiomimus]]om'', raznim malenim teropodima uključujući i trudontide i dromeosauride, i sa tiranosauridima ''[[Albertosaurus]]om'' i ''[[Daspletosaurus]]om''.<ref name=DBWetal04/> ''Edmontosaurus'' je nastanjivao obalne prostore, dok su ''Hypacrosaurus'' i ''Saurolophus'' živjeli u kontinentalnim nizinama.<ref name=RC67>{{cite journal |last=Russell |first=Dale A. |coauthors=and Chamney, T. P. |year=1967 |title=Notes on the biostratigraphy of dinosaurian and microfossil faunas in the Edmonton Formation (Cretaceous), Alberta |journal=National Museum of Canada Natural History Papers |volume=35 |pages=1–35}}</ref> ''Edmontosaurus'' and ''Saurolophus'' are not usually found together.<ref name=SciDaily07>{{cite web|url=http://www.sciencedaily.com/releases/2007/06/070629091349.htm|title=City Site Was Dinosaur Dining Room|date = 03. 07. 2007.|work=ScienceDaily|publisher=ScienceDaily|accessdate = 07. 12. 2008.}}</ref> Tipična staništa edmontosaura ove formacije opisana su kao pozadinski regioni močvara drveća vrste ''[[Taxodium distichum]]'' i tresetišta na obalama delti rijeka. ''Pachyrhinosaurus'' je više volio ovo stanište nego naplavne ravnice kojima su dominirali ''Hypacrosaurus'', ''Saurolophus'', ''Anchiceratops'' i ''Arrhinoceratops''.<ref name=DAR89/> Obalna asocijacija ''Pachyrhinosaurus''-''Edmontosaurus'' protezala se do Aljaske.<ref name=DJC01>{{cite book |last=Lehman |first=Thomas M. |year=2001 |chapter=Late Cretaceous dinosaur provinciality |editors=Tanke, Darren; and Carpenter, Kenneth (eds.) |title=Mesozoic Vertebrate Life |url=https://archive.org/details/mesozoicvertebra0000unse |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |pages=[https://archive.org/details/mesozoicvertebra0000unse/page/310 310]–328 |isbn=0-253-33907-3 }}</ref>

=== Lancijska paleoekologija ===
Lancijski vremenski interval bio je posljednji interval prije izumiranja prije 65 mil. god. u kojem su nestali svi dinosauri. ''Edmontosaurus'' je bio jedan od češćih dinosaura u tom intervalu. Robert Bakker izvješava da je činio jednu sedminu velikih dinosaura, a preostalu većinu (pet šestina) činio je rogati dinosaur ''[[Triceratops]]''.<ref name=RTB86b>Bakker, Robert T. (1986). ''The Dinosaur Heresies''. p. 438.</ref> Asocijacija ''Triceratops''–''Edmontosaurus'' (kojom je dominirao ''Triceratops'') u obalnim ravnicama protezala se od [[Colorado|Colorada]] do [[Saskatchewan]]a.<ref name=DJC01/> Tipične faune dinosaura u lancijskim formacijama u kojima je pronađen ''Edmontosaurus'' sastojale su se i od ''[[Thescelosaurus]]a'', rijetkog hadrosaurida ''Anatotitana'', rijetkih ceratopsida ''[[Nedoceratops]]a'' (="Diceratops") i ''[[Torosaurus]]a'', pahicefalosaurida ''[[Pachycephalosaurus]]a'' i ''[[Stygimoloch]]a'', ankilosaurida ''[[Ankylosaurus]]a'', i teropoda ''Ornithomimusa'', ''[[Troodon]]a'' i ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusa]]''.<ref name=DBWetal04/><ref name=HCFF>{{cite web | author = Phillip Bigelow | title = Cretaceous "Hell Creek Faunal Facies"; Late Maastrichtian | url = http://www.scn.org/~bh162/hellcreek2.html | accessdate = 07. 08. 2010. | archive-date = 2007-01-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070124225117/http://www.scn.org/~bh162/hellcreek2.html | dead-url = yes }}</ref>

[[Datoteka:Hell Creek.jpg|thumb|Formacija Hell Creek je veoma izložena u badlandsu u blizini brane Fort Peck.]]

Formacija Hell Creek je prije bila ravna šumska naplavna ravnica sa relativno suhom suptropskom klimom koja je omogućavala postojanje raznih biljaka, od cvjetnica do zimzelenog drveća, [[paprati]] i [[ginko]]a. Obala je bila stotine kilometara istočno. Česte su bile slatkovodne kornjače i maleni sisavci koji su živjeli na drveću, a varani veličine komodskog varana lovili su na tlu. ''Triceratops'' je bio najčešći veliki dinosaur, a ''Thescelosaurus'' najčešći maleni dinosaur biljožder. Ostaci edmontosaura ovdje su skupljani pijesku potoka i uključuju i fosile vrlo mladih primjeraka. Fosili edmontosaura vjerojatno predstavljaju akumulacije grupa koje su se kretale zajedno.<ref name=DAR89b>Russell, Dale A. (1989). ''An Odyssey in Time: Dinosaurs of North America''. pp. 175–180.</ref>

Formacija Lance bila je močvarno područje slično kao i obalne ravnice u [[Louisiana|Louisiani]]. Bila je bliža velikoj delti nego formacija Hell Creek i primala je mnogo više sedimenta. U listopadnim šumama pojavljivale su se i tropske četinjače i palme; ta flora mnogo se razlikovala od one u formaciji Hell Creek.<ref name=DAR89c>Russell, Dale A. (1989). ''An Odyssey in Time: Dinosaurs of North America''. pp. 180–181.</ref> Klima je bila vlažna i suptropska, sa četinjačama, malenim palmama i papratima u močvarama, i četinjačama, jasenjem, zimzelenim hrastovima i grmljem u šumama.<ref name=KD94/> Uz dinosaure su živjele slatkovodne ribe, vodozemci, kornjače, gušteri, zmije, obalne ptice i maleni sisavci. Maleni dinosauri nisu bili tako česti kao u Hell Creeku, ali je ''Thescelosaurus'' opet bio vrlo čest. Pronađene su mnoge lubanje ''Triceratopsa'', koje su manje nego kod jedinki sa sjevera. Formacija Lance je mjesto pronalaska dvije mumije edmontosaura.<ref name=DAR89c/>

== Paleobiologija ==
=== Mozak i nervni sustav ===
[[Datoteka:Pasta - triceratops brain.jpg|thumb|Crtež iz [[1905]]. godine pokazuje relativno malene mozgove ''[[Triceratops]]a'' (vrh) i ''Edmontosaurusa'']]

[[Mozak]] ''Edmontosaurusa'' je u nekoliko istraživanja opisan uz pomoć odljevka praznine u kojoj se nalazio mozak. ''E. annectens''<ref name=OCM93>{{cite journal |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1893 |title=The skull and brain of ''Claosaurus'' |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-science_1893-01_45_265/page/83 |journal=American Journal of Science |volume=45 |pages=83–86}}</ref><ref name=OCM96>{{cite book |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1896 |chapter=The dinosaurs of North America |publisher=U.S. Geological Survey |location=Washington, D.C. |title=Sixteenth Annual report of the United States Geological Survey to the Secretary of the Interior, 1894–1895: Part 1 |url=http://pubs.er.usgs.gov/usgspubs/ar/ar16_1 |pages=133–244 |accessdate=08. 03. 2009. |archivedate=2009-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090509162119/http://pubs.er.usgs.gov/usgspubs/ar/ar16_1 |deadurl=yes }}</ref> i ''E. regalis'',<ref name=LML20/> kao i primjerci koji nisu identificirani za neku specifičnu vrstu,<ref name=BB14>{{cite journal |last=Brown |first=Barnum |authorlink=Barnum Brown |year=1914 |title=''Anchiceratops'', a new genus of horned dinosaurs from the Edmonton Cretaceous of Alberta, with discussion of the ceratopsian crest and the brain casts of ''Anchiceratops'' and ''Trachodon'' |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=33 |pages=539–548}}</ref><ref name=LW42h>Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 122–128.</ref><ref name=JHH01>{{cite journal |last=Jerison |first=Harry J. |coauthors=Horner, John R.; and Horner, Celeste C |year=2001 |title=Dinosaur forebrains |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=21 |issue=3, Suppl. |page=64A}}</ref> su istraženi na ovaj način. Mozak nije bio osobito velik za životinju veličine ''Edmontosaurusa''. Prostor u kojem se mozak nalazio bio je dug samo četvrtinu dužine lubanje,<ref name=LML20/> a izmjerena je zapremina raznih odljevaka; rezultati su dali zapreminu između 374ml<ref name=JHH01/> i 450ml,<ref name=LW42h/> u što nije uključeno to da je mozak zauzimao samo 50% prostora odljevka, a da je ostatak zauzimao omotač mozga.<ref name=LW42h/><ref name=JHH01/> Na primjer, mozak primjerka sa odljevkom od 374&nbsp;ml imao je zapreminu od 268ml.<ref name=JHH01/> Mozak je bio izdužen,<ref name=LW42h/> i kao što je slučaj sa svim životinjama osim sisavaca, nije postojao [[neokorteks]].<ref name=JHH01/> Kao i kod ''[[Stegosaurus]]a'', nervni kanal se širio kod kukovlja, ali ne do istog stupnja: endosakralni prostor ''Stegosaurusa'' je imao 20 puta veću zapreminu endokranijalnog odljevka, dok je endosakralni prostor ''Edmontosaurusa'' bio samo 2,59&nbsp;puta veći u zapremini.<ref name=LW42h/>

=== Ishrana ===
==== Prilagodbe ishrani ====
Kao hadrosaurid, ''Edmontosaurus''je bio veliki [[biljojedi|biljožder]]. Njegovi [[zubi]] su se svo vrijeme zamjenjivali i zbijali se u skupine koje su sadržavale stotine zuba, od kojih je samo nekolicina korištena.<ref name=HWF04/> Koristio je široki kljun za rezanje mekane hrane, možda otkidajući vrhove ili zatvarajući usta slično kao školjka preko grančica i tako otkidajući hranjivije lišće i pupove.<ref name=JHO64/> Budući da su redovi zuba bili toliko izbačeni prema van i zbog ostalih anatomskih osobina, smatra se da su ''Edmontosaurus'' i većina drugih pripadnika [[Ornithischia]] imali strukture nalik [[obraz]]ima, mišićave ili nemišićave. Funkcija obraza bila je zadržavanje hrane u ustima.<ref name=PMG73>{{cite journal |last=Galton |first=Peter M.|year=1973 |title=The cheeks of ornithischian dinosaurs |journal=Lethaia |volume=6 |pages=67–89 |doi=10.1111/j.1502-3931.1973.tb00873.x}}</ref><ref name=FS04>Fastovsky, D.E., and Smith, J.B. (2004). "Dinosaur paleoecology." ''The Dinosauria''. pp. 614–626.</ref> Hranio bi se od nivoa tla do 4 metra uvis.<ref name=HWF04/>

Prije 1960-ih i 70-ih, većinom se smatralo da su hadrosauridi poput ''Edmontosaurusa'' bili vodene životinje i da su se hranili vodenim biljkama.<ref name=PMB05>{{cite journal |last=Barrett |first=Paul M. |year=2005 |title=The diet of ostrich dinosaurs (Theropoda: Ornithomimosauria) |journal=Palaeontology |volume=48 |issue=2 |pages=347–358 |doi=10.1111/j.1475-4983.2005.00448.x }}</ref> Jedan primjer ovoga je William Morrisova interpretacija lubanje edmontosaura sa nekoštanim ostacima kljuna iz [[1970]]. godine. On je smatrao da se ova životinja hranila slično kao današnje [[patke]], filtriranjem biljaka i vodenih [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]] iz vode, izbacujući vodu kroz brazde oblika slova V u unutrašnjem dijelu gornjeg kljuna.<ref name=WJM70/> Ta interpretacija kljuna je bila odbijena, budući da su brazde i grebeni bili sličniji onima kod kljunova [[kornjača]] biljoždera nego fleksibilnim strukturama kao kod ptica koje se hrane filtriranjem vode.<ref name=PMB05/>

[[Datoteka:Edmontosaurus skull 7.jpg|thumb|Lubanja ''Edmontosaurusa'', pokazuje pačji kljun i zube]]

Preovladavajući model hranjenja hadrosaurida predstavio je David B. Weishampel [[1984]]. godine. On je pretpostavio da je struktura lubanje omogućavala pokretanje između kostiju koje je dovodilo do toga da se donja čeljust pokretala naprijed-nazad, a da su se kosti gornje čeljusti koje su nosile zube savijale prema naprijed kada su zatvarali usta. Zubi gornje čeljusti bi se trali o zube donje čeljusti kao turpije, obrađujući biljni materijal između njih.<ref name=HWF04/><ref name=DBW84>{{cite book |last=Weishampel |first=David B. |authorlink=David B. Weishampel |year=1984|title=Evolution in jaw mechanics in ornithopod dinosaurs |series=''Advances in Anatomy, Embryology, and Cell Biology'' '''87''' |location=Berlin; New York |publisher=Springer-Verlag |pmid=6464809|isbn=0-387-13114-0 |issn=0301-5556}}</ref> Takvi pokreti bili bi paralelni efektu žvakanja kod [[sisavac]]a, iako su to činili na potpuno drugačiji način.<ref name=NRetal08>{{cite journal |last=Rybczynski |first=Natalia |coauthors=Tirabasso, Alex; Bloskie, Paul; Cuthbertson, Robin; and Holliday, Casey |year=2008 |title=A three-dimensional animation model of ''Edmontosaurus'' (Hadrosauridae) for testing chewing hypotheses |journal=Palaeontologia Electronica |volume=11 |issue=2 |pages=online publication |url=http://palaeo-electronica.org/2008_2/132/index.html |accessdate = 2008-08-10 }}</ref> Važni dokazi za Weishampelov model su smjerovi ogrebotina na zubima, koji pokazuju smjer pokretanja čeljusti. Međutim, i drugi pokreti bi mogli izazvati takve ogrebotine, npr. pokretanje kostiju dvije polovine donje čeljusti. Modernim tehnikama nisu pomno istraženi svi modeli.<ref name=CHLW08>{{cite journal|last=Holliday|first=Casey M. |coauthors=and Witmer, Lawrence M. |year=2008 |title=Cranial kinesis in dinosaurs: intracranial joints, protractor muscles, and their significance for cranial evolution and function in diapsids |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=28 |issue=4 |pages=1073–1088|doi=10.1671/0272-4634-28.4.1073}}</ref>

Weishampel je razvio svoj model uz pomoć kompjuterske simulacije. Natalia Rybczynski i kolege su nadopunili njegov rad mnogo sofisticiranijim 3D animacijskim modelom, laserskim skeniranjem lubanje vrste ''E. regalis''. Uspjeli su svojim modelom replicirati pretpostavljene pokrete, iako su otkrili da su bili potrebni dodatni sekundarni pokreti između drugih kostiju, sa maksimalnim rastojanjem od 1,3 do 1,4 cm između nekih kostiju tijekom procesa žvakanja. Rybczynski i kolege nisu bili ubijeđeni da je Weishampelov model bio točan, ali su naglasili da imaju neka poboljšanja koja će implementirati u svoju animaciju. Planirana poboljšanja uključuju inkorporiranje mekog tkiva i tragova trošenja zuba, koji bi trebali više ograničiti pokrete. Naglasili su da postoji još nekoliko hipoteza koje također treba testirati.<ref name=NRetal08/> Daljnji rad koji su proveli Casey Holliday i Lawrence Witmer pokazao je da [[ornitopodi]] poput ''Edmontosaurusa'' nisu imali tipove zglobova koji postoje kod današnjih životinja i da su imali kinetičke lubanje (lubanje koje omogućavaju pokrete između kostiju od kojih se sastoje), kao kod [[ljuskaši|ljuskaša]] i [[ptica]]. Predložili su da su kosti koje su navodno omogućavale pokretanje kod lubanja dinosaura zapravo bile zone rasta [[hrskavica|hrskavice]].<ref name=CHLW08/>

Model nepokretne lubanje su [[2009]]. godine izazvali Vincent Williams i kolege. Vrativši se na mikroskopske ogrebotine na zubima, pronašli su četiri tipa ogrebotina kod roda ''Edmontosaurus''. Najčešći tip je bio rezultat ukošenih pokreta, a ne samo pokreta gore-dolje i naprijed-nazad, koji su konsistentniji sa Weishampelovim modelom. Smatra se da su ovakvi pokreti bili glavni pri mljevenju hrane. Dva tipa ogrebotina su bila rezultat pokreta prema naprijed ili nazad. Zadnji tip je bio varijabilan i vjerojatno je bio rezultat otvaranja čeljusti. Kombinacija pokreta je bila kompleksnija nego što se prije smatralo. Budući da ogrebotine dominiraju mikroskopskom teksturom ogrebotina, Williams ''et al.'' su pretpostavili da je ''Edmontosaurus'' pasao, a ne brstio, zato što bi bršćenje izazvalo manje ogrebotina zbog konzumiranja manje abrazivnih materijala. U biljke koje su možda jeli spadaju one bogate [[silicijum dioksid|silicijevim dioksidom]] kao što su [[preslice]], ali i zemlja koja je slučajno konzumirana tijekom hranjenja na nivou tla.<ref name=VSWetal09>{{cite journal |last=Williams |first=Vincent S. |coauthors=Barrett, Paul M.; and Purnell, Mark A. |year=2009 |title=Quantitative analysis of dental microwear in hadrosaurid dinosaurs,and the implications for hypotheses of jaw mechanics and feeding |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |pmid=19564603 |volume=106 |issue=27 |pmc=2708679 |pages=11194–11199 |doi=10.1073/pnas.0812631106 }}</ref>

Navodi o [[gastrolit]]ima (kamenju u želucu) kod hadrosaurida ''Claosaurusa'' se vjerojatno baziraju na dvostrukoj netočnoj identifikaciji. Taj primjerak je zapravo pripadao vrsti ''Edmontosaurus annectens''. [[Barnum Brown]], koji je otkrio taj primjerak [[1900]]. godine, nazvao ga je ''Claosaurus'' zato što se tada ''E. annectens'' smatrao vrstom ''Claosaurusa''. Uz to, mnogo je vjerojatnije da su navodni gastroliti bili kamenje koje se slučajno našlo tu u procesu zakopavanja.<ref name=BSC07/>

==== Sadržine iznutrica ====
[[Datoteka:Pasta - mummified trachodon - AmMusNatHist.jpg|thumb|Moguće sadržine iznutrica zabilježene su kod "mumije Trachodona", ali nikada nisu bile opisane.]]

I mumificirani primjerci koje su skupili Sternbergovi navodno su imali fosilizirane sadržine iznutrica. Charles H. Sternberg je naveo postojanje karboniziranih sadržina kod primjerka Američkog prirodoslovnog muzeja,<ref name=CHS09>{{cite journal |last=Sternberg |first=Charles H. |authorlink=Charles Hazelius Sternberg |year=1909 |title=A new ''Trachodon'' from the Laramie Beds of Converse County, Wyoming |journal=Science |volume=29 |issue=749 |pages=753–54}}</ref> ali taj materijal još nije opisan.<ref name=CKM97>{{cite book |last=Currie |first=Philip J. |authorlink=Philip J. Currie |coauthors=Koppelhus, Eva B.; and Muhammad, A. Fazal |year=1995 |chapter="Stomach" contents of a hadrosaurid from the Dinosaur Park Formation (Campanian, Upper Cretaceous) of Alberta, Canada |editors=Sun Ailing and Wang Yuangqing (editors) |title=Sixth Symposium on Mesozoic Terrestrial Ecosystems and Biota, Short Papers |publisher=China Ocean Press |location=Beijing |pages=111–114 |isbn=7-5027-3898-3}}</ref> Ostaci biljaka kod primjerka iz muzeja Senckenberg su opisani, ali ih je bilo teško protumačiti. Biljke u tom primjerku bile su iglice četinjače ''Cunninghamites elegans'', grančice od četinjača i širokolisnog drveća i brojno sitno sjemenje ili voće.<ref name=RK22>{{cite journal |last=Kräusel |first=R. |year=1922 |title=Die Nahrung von ''Trachodon'' |journal=Paläontologische Zeitschrift |volume=4 |page=80 |language=German}}</ref> Po svom opisivanju [[1922]]. godine, taj primjerak bio je predmet debate u njemačkom časopisu ''Paläontologische Zeitschrift''. Kräusel, koji je opisao primjerak, protumačio je sadržine iznutrica kao takve,<ref name=RK22/> dok Abel nije bio siguran da se biljke nisu našle unutar strvine nakon smrti.<ref name=OA22>{{cite journal |last=Abel |first=O. |year=1922 |title=Diskussion zu den Vorträgen R. Kräusel and F. Versluys |journal=Paläontologische Zeitschrift |volume=4 |page=87 |language=German}}</ref>

[[Datoteka:Senckenberg Edmontosaurus.jpg|thumb|left|Primjerak iz muzeja Senckenberg]]

U to vrijeme se smatralo da su hadrosauridi bili vodene životinje i Kräusel je istakao da primjerci ne isključuju teoriju da su se hadrosauridi hranili vodenim biljkama.<ref name=JHO64/><ref name=RK22/> Otkriće moguće sadržine želuca je imala malo utjecaja u krugovima engleskih znanstvenika, osim što su jednom kratko spomenuti,<ref name=GRW25>{{cite journal |last=Wieland |first=G. R. |year=1925 |title=Dinosaur feed |journal=Science |volume=61 |issue=1589 |pages=601–603 |doi=10.1126/science.61.1589.601 |pmid=17792714}}</ref> dok ih [[John Ostrom]] nije spomenuo u svojoj procjeni stare interpretacije hadrosaurida kao životinja ograničenih na vodu. Umjesto da je pokušao prilagoditi otkriće modelu koji je živio u vodi, koristio ga je kao dokaz da su hadrosauri bili kopneni biljožderi.<ref name=JHO64/> Dok je njegova interpretacija hadrosaurida kao kopnenih životinja većinom prihvaćena,<ref name=HWF04/> fosilizirane biljke kod Senckenberškog primjerka ostaju dvomislene. [[Kenneth Carpenter]] je pretpostavio da je ta životinja možda zapravo gladovala i da sadržine njezinog želuca nisu predstavljale uobičajenu ishranu.<ref name=KC87/><ref name=KC07/> Drugi autori su naglasili da više nije moguće slijediti originalni rad zbog toga što je biljni materijal uklonjen iz originalnog konteksta u primjerku i zato što je temeljito pripremljen, što ostavlja mogućnost da su se biljke slučajno našle u primjerku.<ref name=CKM97/><ref name=JTetal2008>{{cite journal |last=Tweet |first=Justin S. |coauthors=Chin, Karen; Braman, Dennis R.; and Murphy, Nate L. |year=2008 |title=Probable gut contents within a specimen of ''Brachylophosaurus canadensis'' (Dinosauria: Hadrosauridae) from the Upper Cretaceous Judith River Formation of Montana |journal=PALAIOS |volume=23 |issue=9 |pages=624–635 |doi=10.2110/palo.2007.p07-044r}}</ref>

=== Izotopska istraživanja ===
Ishrana i [[fiziologija]] ''Edmontosaurusa'' ispitane su uz pomoć stabilnih izotopa [[ugljenik|ugljika]] i [[kiseonik|kisika]] u [[gleđ (zubi)|zubnoj gleđi]]. Kada se hrane, piju i dišu, životinje unose ugljik i kisik, koji se inkorporiraju u kost. Izotope ova dva elementa određuju razni unutrašnji i vanjski faktori, kao što su tip biljaka koje je životinja jela, fiziologija životinje, salinitet i klima. Ako se stope izotopa u fosilima ne promijene fosilizacijom i drugim promjenama, mogu se istraživati radi informacija o originalnim faktorima; toplokrvne životinje će imati određene izotopske sastave u odnosu na okolinu, životinje koje jedu određeni tip biljaka ili koriste određene probavne procese imat će različite također različite izotopske sastave itd.. Obično se koristi gleđ zato što ju struktura minerala koja ju formira čini najotpornijim materijalom na kemijske promjene u cijelom skeletu.<ref name=TC04/>

U istraživanju koje su [[2004]]. godine provele Kathryn Thomas i Sandra Carlson koristili su se zubi iz gornje čeljusti tri primjerka; jednog mladunca, jednog neodraslog i jednog odraslog primjerka iz formacije Hell Creek. U ovom istraživanju prikupljeni su podaci iz raznih dijelova skupina zuba korištenjem sistema mikrobušenja. Ova metoda skupljanja podataka koristila je raspored skupina zuba kod hadrosaurida kako bi se pronašle varijacije u [[izotop]]ima zuba u nekom vremenskom periodu. Njihov rad je pokazao da je zubima trebalo manje od 0,65&nbsp;godina da se formiraju, neznatno brže kod mlađih edmontosaura. Zubi su kod sve tri jedinke pokazivale varijacije u stopama izotopa kisika koje su mogle odgovarati tolim/suhim i hladnim/vlažnim periodima; Thomas i Carlson su razmotrile mogućnost da su životinje zapravo migrirale, ali su radije prihvatale lokalne sezonske varijacije zato što bi migracija najvjerojatnije dovela do homogenizacije stope izotopa, zato što kada se mnoge životinje sele, one ostaju u specifičnim temperaturnim granicama ili blizu nekih određenih izvora hrane.<ref name=TC04/>

Edmontosauri također pokazuju obogaćene vrijednosti izotopskih stopa, što bi se kod današnjih sisavaca interpretiralo kao mješovita ishrana C3 biljaka (većine biljaka) i C4 biljaka (trava); međutim, C4 biljke su bile izuzetno rijetke u kasnoj kredi, ako su uopće postojale. Thomas i Carlson su predstavile nekoliko faktora koji su možda utjecali na krajnji rezultat i otkrile su da je ishrana najvjerojatnije uključivala mnogo [[golosjemenjače|golosmejenjača]], konzumiranje biljaka bogatih [[sol]]ju sa obalnih područja i fiziološka razlika između dinosaura i sisavaca zbog koje su dinosauri stvarali tkiva sa različitim stopama ugljika od onih koje bi se očekivale za sisavce. Također je moguća kombinacija više faktora.<ref name=TC04/>

=== Patologije i zdravlje ===
Kod kostiju ''Edmontosaurusa'' su 2003. pronađeni dokazi [[tumor]]a, uključujući i [[hemangiom]]e, [[dezmoplastični fibrom|dezmoplastične fibrome]], [[metastaze]] i [[osteoblastom]]e. Rothschild ''et al.'' je testirao kralješke dinosaura tražeći tumore korištenjem [[računalna tomografija|računalne tomografije]] (CT) i [[fluoroskopija|fluoroskopskog probiranja]]. Još neki hadrosauridi, uključujući i rodove ''Brachylophosaurus'', ''[[Gilmoreosaurus]]'' i ''[[Bactrosaurus]]'', također su bili pozitivni. Iako je na ovaj način pregledano više od 10 000&nbsp;fosila, tumori su bili ograničeni na rod ''Edmontosaurus'' i bliske srodnike. Tumore su možda izazivali okolišni faktori ili genetska sklonost.<ref name="Rothschildetal">{{cite journal |last=Rothschild |first=B.M. |coauthors=Tanke, D. H.; Helbling II, M.; and Martin, L.D. |title=Epidemiologic study of tumors in dinosaurs |journal=Naturwissenschaften |volume=90 |issue=11 |pages=495–500 |year=2003 |url=http://www.springerlink.com/content/ktqqkxcqdc620keb/ |doi=10.1007/s00114-003-0473-9 |accessdate=2008-07-25 |pmid=14610645 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>

[[Osteokondroza]] je također pronađena kod ''Edmontosaurusa''. Ovo stanje, rezultat nemogućnosti hrskavice da se zamijeni sa kosti tijekom odrastanja, bila je prisutna kod 2,2% od 224&nbsp;prsta zadnjih udova edmontosaura. Razlog ovog stanja je nepoznat. Predložene su genetske predispozicije, traume, intenzitet hranjenja, promjene u opskrbi krvlju, višak hormona koje luči štitna žlijezda i deficiti u raznim faktorima rasta. Osteokondroza se kod dinosaura najčešće pronalazi kod hadrosaurida.<ref name=BRDT07>{{cite book |last=Rothschild |first=Bruce |coauthors=and Tanke, Darren H. |year=2007 |chapter=Osteochondrosis is Late Cretaceous Hadrosauria |editor=Carpenter, Kenneth (ed.) |title=Horns and Beaks: Ceratopsian and Ornithopod Dinosaurs |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |pages=171–183 |isbn=0-253-34817-X}}</ref>

=== Kretanje ===
Kao i kod ostalih hadrosaurida, smatra se da se ''Edmontosaurus'' većinu vremena kretao na četiri noge, ali da se mogao uspraviti na zadnje dvije kada je to bilo potrebno. Vjerojatno je bio na sve četiri noge dok je stajao ili sporo hodao, a da bi pri brzom kretanju koristio zadnje dvije noge.<ref name=HWF04/> Istraživanje računarskim modeliranjem iz 2007. godine pokazuje da je ''Edmontosaurus'' mogao trčati vrlo brzo, možda i do 45km/h.<ref name="ng"/> Daljnje simulacije korištenjem neodraslog primjerka, koji je težio oko 715 kg u životu, dale su model koji je mogao trčati i skakati na dvije noge, kasati, trčati kao deva ili galopirati. Znanstvenici su na svoje iznenađenje otkrili da se najbrže kretao pri skakanju kao klokan (maksimalna brzina 17,3 m u sekundi (ili 62 km/h)), što su odbacili kao nevjerojatno za životinju te veličine i zbog nedostatka fosilnih otisaka stopala koji pokazuju takvo kretanje; umjesto toga su protumačili rezultat kao pokazatelj netočnosti simulacije. Drugi najbrži način kretanja bio je galopiranje (maksimalna brzina 15,7 m/s (ili 75 km/h)) i dvonožno trčanje (14,0 m/s ili 50 km/h). Našli su slabe dokaze za trčanje na dvije noge kao najvjerojatniju opciju brzog kretanja, ali nisu izbacili brzo kretanje na četiri noge.<ref name=WISetal09>{{cite journal |last=Sellers |first=W. I. |coauthors=Manning, P. L.; Lyson, T.; Stevens, K.; and Margetts, L. |year=2009 |title=Virtual palaeontology: gait reconstruction of extinct vertebrates using high performance computing |journal=Palaeontologia Electronica |volume=12 |issue=3 |pages=unpaginated |url=http://palaeo-electronica.org/2009_3/180/index.html|accessdate = 2009-12-13}}</ref>

Iako se dugo smatralo da su bili vodene ili vodozemne životinje, hadrosauridi nisu bili tako dobro prilagođeni pilvanju kao drugi dinosauri (posebno teropodi, za koje se nekada smatralo da nisu mogli slijediti hadrosauride u vodu). Hadrosauridi su imali mršave prednje udove sa kratkim prstima, pa su oni bili neefikasni za pokretanje naprijed, a ni rep nije bio koristan zato što ga nisu mogli mnogo pokretati lijevo i desno.<ref name=RTB86/><ref name=MKBS97>{{cite book |last=Brett-Surman |first=M. K. |editor=James O. Farlow and M. K. Brett-Surman (eds.) |title=The Complete Dinosaur |year=1997 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=0-253-33349-0 |pages=330–346 |chapter=Ornithopods }}</ref>

=== Interakcije s teropodima ===
[[Datoteka:DMNS Edmontosaurus.png|thumb|Šteta na repnim kralješcima ovog skeleta ''Edmontosaurusa'' pokazuje da ga je možda ugrizao ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurus]]''.]]

Vremenski raspon i geografska rasprostranjenost ''Edmontosaurusa'' preklapao se sa ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusovim]]''. Odrasli primjerak ''E. annectens'' u Denverskom muzeju prirode i znanosti pokazuje dokaze ujeda nekog teropoda na repu. Brojeći od križnice, od kralješci od trinaestog do sedamnaestog imaju oštećene šiljaste nastavke u skladu sa napadom sa donje desne strane životinje. Jedan šiljasti nastavak ima jedan otkinut dio, a ostali su izvijeni; tri imaju jasne tragove oštećenja od zuba. Vrh repa je bio visok barem 2,9 m, a jedini teropod poznat iz iste formacije koji je bio dovoljno visok da nanese takvu ozljedu bio je ''T. rex''. Kosi su djelomično zarasle, ali je edmontosaur uginuo prije nego što su znaci štete potpuno nestali. Također postoje znakovi infekcije. Kenneth Carpenter, koji je istraživao ovaj primjerak, naglasio je da izgleda kao da ima zarasla fraktura na lijevoj strani kukovlja, ali koja je morala biti starija od navedenih ozljeda jer je više zacijelila. On je pretpostavio da je taj edmontosaur bio meta zato što je možda još uvijek šepao od prijašnje ozljede. Budući da je preživio napad, Carpenter je pretpostavio da je bio brži ili okretniji od napadača, ili da je ozljeda na repu nastala zbog toga što ga je koristio u obrani protiv grabežljivca.<ref name=carpenter1998>{{cite_journal |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |year=1998 |title=Evidence of predatory behavior by theropod dinosaurs. |journal=Gaia |volume=15 |pages=135–144 |url=http://vertpaleo.org/publications/jvp/15-576-591.cfm |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2007-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071117132451/http://vertpaleo.org/publications/jvp/15-576-591.cfm |dead-url=yes }} [not printed until 2000]</ref>

Još jedan primjerak vrste ''E. annectens'', jedinka duga 7,6 m iz Južne Dakote, ima tragove zuba malenih teropoda u donjoj čeljusti. Neke od tih ozljeda bile su jednim dijelom zacijelile. Michael Triebold, koji je neformalno pričao o tom primjerku, pretpostavio je scenario u kojem su maleni teropodi napadali vrat edmontosaura; životinja je preživjela napad, ali je nedugo zatim podlegla ozljedama.<ref name=CT00>{{cite journal |last=Campagna |first=Tony |year=2000 |title=The PT interview: Michael Triebold |journal=Prehistoric Times |volume=40 |pages=18–19}}</ref> Neka nalazišta kostiju edmontosaura bila su mjesta na kojima su se okupljali strvinari. Tragovi zuba ''Albertosaurusa'' i ''[[Saurornitholestes]]a'' su česti u jednom nalazištu u Alberti,<ref name=JR99>{{cite journal |last=Jacobsen |first=Aase Roland |coauthors=and Ryan, Michael J. |year=2000 |title=Taphonomic aspects of theropod tooth-marked bones from an ''Edmontosaurus'' bone bed (Lower Maastrichtian), Alberta, Canada |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=19 |issue=3, suppl. |pages=55A }}</ref> a ''[[Daspletosaurus]]'' se hranio strvinama ''Edmontosaurusa'' i ''Saurolophusa'' na drugom nalazištu u Alberti.<ref name=SciDaily07/>

=== Društveno ponašanje ===
Ekstenzivna nalazišta kostiju ''Edmontosaurusa'' i slične velike grupe fosila drugih hadrosaurida koriste se kao dokaz da su bili društveni i živjeli u grupama.<ref name=HWF04/> Četiri kamenoloma sa ostacima edmontosaura identificirana u bazi podataka o fosilnim nalazištima iz 2007. godine su: [[Aljaska]] (formacija Prince Creek), Alberta (formacija Horseshoe Canyon), Južna Dakota (formacija Hell Creek) i [[Wyoming]] (formacija Lance).<ref name=bbdb07/> Jedno nalazište u formaciji Lance pokriva više od jednog kvadratnog kilometra, ali kosti ''Edmontosaurusa'' su najčešće u jednom dijelu nalazišta površine 40 ha. Procjenjuje se da se tu nalazi 10 000 do 25 000&nbsp;raštrkanih ostataka edmontosaura.<ref name=ACetal06>{{cite journal |last=Chadwick |first=Arthur |coauthors=Spencer, Lee; and Turner, Larry |year=2006 |title=Preliminary depositional model for an Upper Cretaceous ''Edmontosaurus'' bonebed |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=26 |issue=3, suppl. |pages=49A }}</ref>

Za razliku od mnogih hadrosaurida, ''Edmontosaurus'' nije imao koštanu krijestu. S druge strane, možda je imao strukture od mekog tkiva na lubanji: kosti oko nosnih otvora imale su duboke udubine i za te udubine se smatra da su omogućavale zračne vreće koje su se mogle napuhati, možda omogućavajući i vizualnu i komunikaciju zvukom.<ref name=JAH75/> ''Edmontosaurus'' je možda bio dimorfičan, sa robusnijim i lakše građenim formama, ali još uvijek se ne zna je li u pitanju spolni dimorfizam.<ref name=GRetal03>{{cite journal |last=Gould |first=Rebecca |coauthors=Larson, Robb; and Nellermoe, Ron |year=2003 |title=An allometric study comparing metatarsal IIs in ''Edmontosaurus'' from a low-diversity hadrosaur bone bed in Corson Co., SD |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=23 |issue=3, suppl. |pages=56A–57A }}</ref>

Zbog svoje ogromne rasprostranjenosti, koja je pokrivala razdaljinu od Aljaske do Colorada i koja je uključivala i neka polarna područja koja bi dobar dio godine bila bez sunčeve svjetlosti, smatra se da je ''Edmontosaurus'' migrirao. U pregledu migracija kod dinosaura kojeg su 2008. godine proveli Phil R. Bell i Eric Snively, došli su do zaključka da je ''E. regalis'' bio sposoban za godišnje putovanje dužine 2600 km, ako je imao predispozicije prema skupljanju sala i odgovarajući metabolizam. Takvo putovanje bi zahtijevalo brzinu od 2 do 10 km/h i išlo bi od Aljaske do Alberte. Moguća migratorna priroda ''Edmontosaurusa'' je u kontrastu sa mnogim drugim dinosaurima, poput [[teropodi|teropoda]], [[sauropodi|sauropoda]] i [[ankilosaura]], za koje Bell i Snively smatraju da su prezimljavali.<ref name=PBES08>{{cite journal|last=Bell |first=Phil R. |coauthors=and Snively, E. |year=2008 |title=Polar dinosaurs on parade: a review of dinosaur migration |journal=Alcheringa |volume=32 |issue=3 |pages=271–284 |doi=10.1080/03115510802096101}}</ref><ref name=RLlivesci08>{{cite web|url=http://www.livescience.com/animals/081204-polar-dinosaurs.html |title=Polar Dinosaurs Endured Cold Dark Winters |last=Lloyd |first=Robin |date = 04. 12. 2008. |work=LiveScience.com |publisher=Imaginova |accessdate = 11. 12. 2008.}}</ref>

== Izvori ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
{{Wikispecies|Edmontosaurus}}
* [http://planetearth.nerc.ac.uk/news/story.aspx?id=467 Šta je ''Edmontosaurus'' jeo? Kako je žvakao?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719233932/http://planetearth.nerc.ac.uk/news/story.aspx?id=467 |date=2011-07-19 }} Planet Earth online
* [http://www.msnbc.msn.com/id/23689410/ "Otkriven rijetki mumificirani dinosaur"] MSNBC.com
* [http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/320Ornithischia/320.750.html#Hadrosaurinae Hadrosaurinae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080927073559/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/320Ornithischia/320.750.html#Hadrosaurinae |date=2008-09-27 }} od Palaeos.com 
* [http://www.thescelosaurus.com/hadrosaurinae.htm Hadrosaurinae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808194559/http://www.thescelosaurus.com/hadrosaurinae.htm |date=2009-08-08 }} od ''Thescelosaurus!''
{{Izabran}}

[[Kategorija:Ornitopodi]]